ࡱ> dfc'` mbjbjDD .z&&t-+~~~~~~~ 8. 4b $&   % % % % % % %$&h.)b1%~1%~~ %~ ~ % %V/#@~~# p)( Fo# $%0&{#x)<")#)~#hJ5<q1%1%^d&d  ~~~~~~ POVIJESNI RAZVOJ NASELJA RETFALE Piae: Denis Njari Povijesna demografija od najranijih pouzdanih zapisa iz razdoblja osmanske okupacije ukazuje na to da su selo Retfalu (srednjovjekovnoga imena Petrus) osnovali i nastanjivali Maari kalvinske vjeroispovijesti. Zna ajnije promjene nastupile su sredinom 18. stoljea, kada Retfala postaje posjedom obitelji Peja evi i u zna ajnijem ju broju po inju kolonizirati Nijemci. Krajem 18. i po etkom 19. stoljea spomenuta obitelj gradi i reprezentativan dvorac koji je i danas jednom od znamenitosti Retfale, a to je ujedno i razdoblje kada Retfala sve izra~enije po inje te~iti gradu Osijeku i postupno dobivati urbane karakteristike. Ipak, Retfala je definitivno postala osje kim naseljem tek 1947. godine. Danaanje osje ko naselje Retfala izvorno je bilo srednjovjekovno selo koje je pojedine ruralne karakteristike zadr~alo sve do suvremenoga doba. Cilj je ovoga rada ukazati na demografski i urbanisti ki razvoj te transformaciju naselja od prvoga zabilje~enog popisa sredinom 16. stoljea, pa sve do sredine 20. stoljea. Izvori na kojima se temelji rad su slu~beni popisi koje su obavljale osmanska, a potom austrijska vlast te stru na povijesna i etnoloaka literatura. PETRUS  RETFALA POD OSMANLIJAMA Arheoloaki ostatci i povijesni zapisi ukazuju na to da je naselje na mjestu danaanjeg osje kog naselja Retfale postojalo joa u ranom srednjem vijeku. Prvi spomen toga naselja jest 1496. godine, a zabilje~eni oblici imena bili su Petrus, Petrocz, Petres i Petrouch. (Bsendorfer, 1910: 100) Tada je naselje bilo u vlasniatvu obitelji Korog i bilo je naseljeno maarskim stanovniatvom. Petrus (odnosno danaanja Retfala; ostale zapisane ina ice imena naselja ukazuju na to da se naselje najvjerojatnije izgovaralo /Petrua/, a ne /Petrus/) izvorno je, dakle, selo (a ne dio grada) koje je bilo smjeateno nedaleko od srednjovjekovnog Osijeka. Zna ajnije promjene u razvoju Petrusa dogodile su se poslije dolaska Osmanlija, odnosno od 1526. godine. Budui da su Osmanlije imali tolerantniji odnos prema protestantima nego prema katolicima te da je u to vrijeme reformacija bila izrazito jaka i utjecajna, posebice zahvaljujui manjim materijalnim obvezama prema vjerskoj zajednici, ali i aktualnosti mnogih ideja, kalvinska je ~upa osnovana u Petrusu ve 1530. godine. U to je vrijeme u Petrusu bilo dvadeset kua i sve su bile nastanjene Maarima kalvinske vjeroispovijesti. (Ker~e, 2000:14) U narednom se razdoblju selo u demografskom smislu brzo razvijalo, budui da je osmanski popis Po~eakoga sand~aka zabilje~io da je 1579. godine u Petrusu bilo pedeset i dvije kue te da je u selu postojao i seoski knez. Seoski spahija bio je janji arski aga Mustafa- aua, a u selu je stanovao i Mustafa-paaa, uvar osje koga dravskog mosta. Izuzev njih, svi ostali zabilje~eni stanovnici bili su po vjeroispovijesti kalvini, a po narodnosti Maari, ato se mo~e zaklju iti i onomasti kom analizom popisa. (Popis sand~aka& , 2001.) RTFALU PO ETKOM OSAMNAESTOGA STOLJEA Nakon ato su Osmanlije protjerane iz Slavonije 1687. godine, stanovnici su u strahu od ratnih zbivanja napustili selo Petrus i raselili se po okolnim aumama. (Plevnik, 1987: 32) Po zavraetku opasnosti, stanovnici su ponovno osnovali naselje, ali ovaj put pod nazivom Rtfalu (ma. rt  mo vara, rit, falu  selo) odnosno doslovno  Selo u ritu. Jasno je da je selo tako imenovano zahvaljujui svom zemljopisnom smjeataju i neposrednoj blizini rijeke Drave koja je utjecala na to da zemljiate oko sela bude esto poplavljeno. (Hrvatska na tajnim& 2002.) Popis koji su obavile austrijske vlasti 1698. godine zabilje~io je u Rtfali 39 naseljenih kua, koje su bile izgraene od drveta i blata (Sraan, 2000: 42), a osim kuevlasnika zabilje~eno je da su oni imali i 29 sinova i 17 keri te dodatne 32 osobe koje su ~ivjele kod njih  na stanu . Od pokretne imovine stanovnici su ukupno posjedovali 4 konja, 38 volova, 22 krave, 18 junadi te 37 svinja, a ukupno su obraivali 100 jutara oranica i oko 80 hektara livada i sjenokoaa (koje su esto bile poplavljene). (Smi iklas, 1891: 61) Zanimljivo je da su u Rtfali tada postojala etiri mlina na rijeci Dravi. (Sraan, 2000: 42) Rtfalu se nastavlja razvijati i prema austrijskom iz 1736. godine imala je ukupno 84 kue, a njezini su stanovnici ukupno posjedovali 33 konja, 94 vola, 67 krava i junadi i 94 svinje, a ukupno su obraivali 226 jutara oranice i 110 hektara livada i sjenokoaa. (Ma~uran, 1993: 127) Takav porast bio je mogu budui da su susjedna manja sela nakon protjerivanja Osmanlija opustjela, a zanimljivo je da je Rtfalu ostalo jedno od rijetkih naselja u blizini Osijeka koje je i dalje bilo naseljeno isklju ivo maarskim stanovniatvom kalvinske vjeroispovijesti. MAARSKA I NJEMA KA RETFALA - POSJED OBITELJI PEJA EVI Rtfalu ostaje posjedom be ke Dvorske komore do 1750. godine, kada prelazi u posjed Marka III. Aleksandra baruna Peja evi, a u vlasniatvu njegovih nasljednika Rtfalu ostaje sve do 1916. godine, kada izumire retfalski ogranak obitelji Peja evi. Rezidenciju u kojoj je obitelj prakti no neprestano prebivala viae od stoljea i pol, odnosno tzv. dvorac Peja evi, graen je u razdoblju od 1796. do 1801. godine u stilu baroknoga klasicizma. Dvorac je izgraen kao trokrilna prizemna zgrada kojoj je samo sredianji dio izveden na kat, ato je karakteristi no za kasnobarokne i klasicisti ke dvorce koji su se gradili u susjednoj Maarskoj. S istoka i zapada dvoriate je bilo omeeno gospodarskim zgradama, od kojih je do danas sa uvana samo zapadna, s otvorenim arkadnim trijemom prema dvoriatu. Uz dvorac se prostirao i perivoj veli ine 17,5 hektara, izmeu osje koga Gornjeg grada i naselja Rtfalu, a zahvaljujui njegovoj ureenosti tijekom devetnaestoga stoljea esto ga se nazivalo  osje kim Schnbrunom . (Ker~e, 2000: 14-15) @BDPhj T BL$>>h8Z"LZ&DR .<>@BD h`kkh%h%6hHhp`h\h16h%h49Xh0UhPhmoch\5hi hqhq hjRc6 h{hQ6 hlQ6hhmoc hmoc5hmochmoc5=BDhj BD#($dh`a$gdH$dh`a$gdP $dha$gd\$dh`a$gdi $dha$gdi$dh`a$gdmoc $dha$gdmoc $dha$gdmocDmm &!!."D"H"########r$N''(((((v))))*****-- -\--- .144 55b555@BABBBBŽнйh#Fh`h6UhXLh~h$AhQ|hqhmochG5hmoch\5hGh`NhjRch h7ph7ph7ph+hO hO 6hO hj-hj-6hj-hgR/h`kkhK hmoc5(- ---BAJbPdPPPWd[fbhbjbb $dha$gdI$dh`a$gd6y$dh`a$gdui; $dha$gd Q$dh`a$gd4^ $dh`a$gdXL $dha$gdq$dh`a$gdHU razdoblju od 1752.-1762. godine u Rtfali je izgraena i kasnobarokna kalvinska crkva, koja je jedan od najstarijih sakralnih objekata na osje kom podru ju. Znatnije etni ke promjene u Rtfali se odvijaju tijekom druge polovice osamnaestoga stoljea, kada njezinu glavnu ulicu (danaanju Strossmayerovu) naseljavaju Nijemci i ona se otada naziva Njema kom Retfalom, dok u starom dijelu (danaanja ulica `andora Petfija) i dalje ostaju Maari, pa se taj dio otad naziva Maarskom Retfalom i takvo stanje ostaje sve do kraja Prvoga svjetskog rata. Kao rezultat upravnih reformi cara Josipa II., godine 1786. obavljen je popis osje koga kotara u kojemu su zabilje~eni podatci i za Rtfalu. Po tom popisu, Maarska Retfala (Magyar Rtfalu) je imala 83 kue u kojima je ~ivjelo 572 stanovnika i svi su bili Maari kalvinske vjeroispovijesti, a u Njema koj je Retfali (Deutsche Retfalu) u 27 kua ~ivjelo 456 stanovnika i svi su bili Nijemci katoli ke vjeroispovijesti. Zanimljivo je da je u Njema koj Retfali zabilje~eno viae obrtnika nego u svim ostalim popisivanim ruralnim naseljima zajedno; ukupno dvanaest, a to su bila tri postolara, po dva tkalca i kolara i po jedan stolar, kroja , lon ar, kova  i ba var. (Sraan, 2002: 200-204) Ti podatci ukazuju na to da se posebice Njema ka Retfala polako po ela uklapati u urbanu strukturu Osijeka. Ipak, Maarska i Njema ka Retfala izvorno su bila naselja prvenstveno ruralnih karakteristika, a te su se karakteristike uglavnom odr~ale i tijekom dvadesetoga stoljea. Tijekom devetnaestog stoljea arhitektura Maarske Retfale bila je prepoznatljiva po tradicionalnim panonskim kuama koje su bile zabatom okrenute prema ulici, a trijemom otvorene prema dvoriatu. Ipak, zna ajke zabata tih kua ipak su pokazivale odreene urbane elemente, ato se najviae i naj eae o itovalo u ukrasima u ~buci u stilu historicizma te u obliku zabata koji je ponekad bio zaobljenoga,  volutastoga oblika. S druge strane, najva~nija zna ajka kua Njema ke Retfale bila je postavljenost uzdu~ne strane kue prema ulici, uz dodatno dvoriano krilo. (`abi, 2002: 110) NOVA RETFALA  PRVA POLOVICA 20. STOLJEA Raspadom Austro-Ugarske monarhije, retfala ko vlastelinstvo i perivoj dvorca Peja evi postupno su rasparcelirani i iskr eni, a na tome je podru ju nastala tzv. Nova ili H(o)rvatska Retfala. Ta se Retfala tek 1930. godine i fizi ki spojila s Osijekom i tada je Hrvatska Retfala imala 14 ulica i dvije stotine kua s oko aest stotina stanovnika, koji su uglavnom radili u osje kim tvornicama, dok su se stanovnici Njema ke i Maarske Retfale uglavnom i dalje nastavili baviti poljoprivredom. Opskrba Osijeka poljodjelskim proizvodima za sve slojeve gradskog stanovniatva zasigurno je odreenim dijelom bila osigurana upravo s njihovih oranica. (Martin i, 2000: 163) Iako je razvoj Retfale bio usmjeren izravno prema gradu Osijeku joa od osamnaestoga stoljea, ukidanje samostalne opine Retfala i njezino pripajanje u gradsku cjelinu provedeno je tek 1947. godine. (Sraan, 1996: 88) Relativno brz nastanak i airenje Hrvatske Retfale tridesetih godina ujedno je i joa jedna potvrda longitudinalnosti razvoja osje ke gradske strukture (Duspari, 2000: 355), koji je, ako ne i ranije, zapo eo ujedinjenjem gradskih opina Gornjega grada, Tvre te Donjega grada 1786. godine, a takav razvoj trajao je sve do suvremenoga doba, ato se o ituje u injenici da se Osijek danas u smjeru istok-zapad prote~e u gotovo 10 kilometara, a u smjeru sjever-jug svega 2 kilometra. Osje ko naselje Retfala imalo je zanimljiv povijesni i demografski razvoj; prvenstveno zahvaljujui svom zemljopisnom polo~aju odnosno neposrednoj blizini grada Osijeka. Tako se u nepuna dva stoljea razvilo od seoskoga do gradskog naselja, iako je zasigurno i tijekom ranijih razdoblja utjecaj veega urbanoga srediata bio nezanemariv. Maarska i Njema ka Retfala uspjele su sa uvati svoje zna ajke gotovo do suvremenoga doba, u prvom redu zahvaljujui etni koj i vjerskoj posebnosti svojih stanovnika, ali i urbanisti koj organizaciji i donekle  etni koj parceliziranosti cjelokupnoga naselja koja je prevladavala do sredine 20. stoljea. Hrvatsko stanovniatvo u zna ajnijem broju naseljava Retfalu tek po etkom 20. stoljea i to prvenstveno na  praznome podru ju izmeu osje koga Gornjeg grada i dvorca Peja evi, kr enjem dvorskoga perivoja i njegovim pretvaranjem u graevinsko zemljiate. OBJAVLJENI IZVORI: Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea, 2002., Svezak 5., Viroviti ka ~upanija, Zagreb. Ma~uran, Ive, 1993., Stanovniatvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736., Radovi HAZU, knjiga 6., Osijek. Popis sand~aka Po~ega 1579. godine, 2001., Dr~avni arhiv u Osijeku, Osijek. Smi iklas, Tadija, 1891., Dvijestogodianjica oslobodjenja Slavonije (II. dio), Zagreb. Sraan, Stjepan, 2002., Kotar Osijek 1786., Dr~avni arhiv, Osijek. Sraan, Stjepan, 2000., Naselja u isto noj Hrvatskoj krajem 17. i po etkom 18. stoljea, Osijek. LITERATURA: Bsendorfer, Josip, 1910. Crtice iz slavonske povijesti, Osijek. Duspari, Vlatko, 2000. Urbanisti ki razvoj, u: Ma~uran, Ive, Grad i tvrava Osijek, Grafika, Osijek. Martin i, Julija, 2000. Poljodjelstvo Osijeka i njegove okolice, u: Ma~uran, Ive, Grad i tvrava Osijek, Grafika, Osijek. Ma~uran, Ive, 2000. Grad i tvrava Osijek, Grafika, Osijek. Plevnik, Bo~o, 1987. Stari Osijek, Radni ko sveu iliate  Bo~idar Maslari , Osijek. Sraan, Stjepan, 1996. Povijest Osijeka, Povijesni arhiv u Osijeku, Osijek. `abi, Vlasta, 2002. Tradicijski ~ivot Maara i Nijemaca u Retfali, dijelu Osijeka, str. 105-120., u: Etnoloaka tribina, Vol. 32. (broj 25.), Hrvatsko etnoloako druatvo, Zagreb. }ivakovi - Ker~e, Zlata, 2000. Retfala: prilozi za prou avanje povijesti grada Osijeka, Dobrovoljno vatrogasno druatvo Retfala, Osijek.      PAGE \* MERGEFORMAT 1 BxCCHDEEFFGhIIJJJDOZOO P`PbPdPPPP QFQhQ|QQQQRR8R:RTRRRTTUUUUXWhWWWWX,XXXX@Yb[d[]]]2]]^^踼h6yh{hQ hui;hIh `0hXLh^`hIh#Ch@:hffhmoch Q5hmoch W5hO h h Whmoch4^ h%0hgh#Fh`?^d^f^^^bXc"ddheefffHgh ii*jj&l8m$ & Fdha$gd $dha$gdI$ & Fdh^`a$gdI$ & Fdh^`a$gdg$ & Fdh^`a$gd$ & Fdh^`a$gd4^ xggggghh:hDhFhhhhhi i&i0i2i\i~iiiiiii&j(jJjTjVjvjjjjjjjdkkkkkk"l$l&l8lm@mDmFmϼ㷯㼫jhM@UhHh hthh6 hi6h hO h\h\h\6h\hK hK 6hK hO hmoc hO hjhj hO 6hjhj6<8m:mm@mBmDmHmJmNmPmTmVmZm\mmmmmm$a$gd&O$dh`a$gdH $dha$gd $dha$gdt $dha$gdFmJmLmPmRmVmXm\m^mmmmmmmmmhHhrhui;mHnHuh&Ojh&OUjhM@UhM@,1h. A!"#$% 0@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List 4@4 &OHeader  p#6O6 &O Char Char1CJaJ4 @4 &O0Footer  p#4O!4 &O0 Char CharCJaJ-z!"45k as./"$((((~((/)))(*)*5*v**W+++2,,n-o-p-q-r-s-t-v-w-y-z-|-}-------0800000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000@0@00000 ***- B^xgFmm78:<(b8mm9;m $&-!8@0(  B S  ?[q\q#]q|0^q<_qL#`qaq #1FK$v$-;QX$$-C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter  10 kilometara 100 jutara 110 hektara 17,5 hektara 2 kilometra 226 jutara 80 hektara ProductID "(.3?#X! S 9k & - O }  " ) h @ f  N9Ag+3Nt9X !!!!!!~""""""":#E#$$$_%`%k%l%%%&&7&8&p'q'''((L(N(t(v(|(~((((((())-)/)r)t))))))))))** *&*)*3*5*@*B*G*H*I*V*l*n*t*v********6+D+F+V+W+e+r++++++++++++,0,2,A,m,,,,,,,,,,,,- --<-f-m-t-t-v-v-w-w-y-z-|-}----- "35jk `ars-0""$$((((}(~(((.)/)))))'*)*4*5*u*v***V+W+++++1,2,,,m-t-t-v-v-w-w-y-z-|-}----- !"(3455  } ~ f g { { ./!!""""$$$(((|(}(((-).)))))&*'*(*)*5*N*N*t*u*******U+V+j+j+++++++++0,1,F,F,,,,,,,--l-m-s-t-t-v-v-w-w-y-z-|-}-----)*3*t-t-v-v-w-w-y-z-|-}-----r>g jbO?zS䆹^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.O?zSg r98K GHO 4^ jffgR/ `016@:ui;#FIXL Q{hQlQ0U49X^`jRcmoc`kk Eo7p$Aq~gM@IP6y+ij-q` t Wp`&O Q|\#C%0`Nr6u%$r--5T@)*)*H83)*)* -@@ @@@@@ @"@(@*@.@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1fd&R&R!4d]-]-2qHX ?P2Retfala Denis Njari Luka Pejic   Oh+'0t  0 < HT\dlRetfala Denis NjariNormal Luka Pejic25Microsoft Office Word@X1@}@d!(&՜.+,0 hp|  R]-' Retfala Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRTUVWXYZ\]^_`abeRoot Entry FPf7(g1Table>)WordDocument.zSummaryInformation(SDocumentSummaryInformation8[CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q