Naslov
Morfološka svojstva kultivara crvene djeteline u nizinskom i brdsko-planinskom području
(Morphological characteristics of red clover cultivars in the lowland and hilly-mountain region)

Autori
Leto, Josip ; Knežević, Mladen ; Kozumplik, Vinko ; Maćešić, Dubravko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 117-118

Skup
XXXIV znanstveni skup hrvatskih agronoma

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1998. - 28.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Trifolium pratense; morfološka svojstva; bolesti; polijeganje; prezimljenje
(Trifolium pratense; morphological characteristics; disease; lodging; overwintering)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je (1) proučiti morfološka svojstva (nicanje, cvatnja, visina biljaka, udio lista), zdravstveno stanje, polijeganje i prezimljenje šest kultivara crvene djeteline (Croatia, Reichersberger, K-17, Marino, Viola-2n i Nada-4n) uzgojenih u nizinskom i brdsko-planinskom području, (2) ustanoviti interakciju kultivara i uzgojnog područja u proučavanim svojstvima, (3) među proučavanim kultivarima ustanoviti najpogodnije za uzgoj u brdsko-planinskom području, (4) ustanoviti koji bi se od proučavanih kultivara mogao koristiti u oplemenjivačkom radu kao izvor genetske osnove za poboljšanje proučavanih svojstava kod crvene djeteline. Pokus je postavljen u proljeće 1995. god. u Maksimiru (123 m nadmorske visine) i na Medvednici (650 m nadmorske visine), po shemi latinskog kvadrata. Najslabije nicanje zabilježeno je kod kultivara K-17 i Reichersberger. Svi diploidni kultivari su cvali gotovo istovremeno, a kultivar Nada 5-20 dana kasnije ovisno o otkosu. U Maksimiru je najveća visina biljaka zabilježena kod kultivara K-17 (61,82 cm), a najveći udio lista kod kultivara Nada (52,03%). Na Medvednici je najveća visina biljaka, kao i najveći udio lista zabilježen kod kultivara Nada (66,36 cm, 44,37%). Najmanja zaraza patogenima (prvenstveno pepelnicom) je zabilježena kod kultivara Nada. Stupanj zaraze je varirao ovisno o otkosu, godini i lokaciji. Najjače polijeganje zabilježeno je kod kultivara K-17. U trećoj godini najveća pokrovnost utvrđena je kod kultivara Croatia (37.1%) u Maksimiru i Nada (60.8%) na Medvednici. Signifikantna interakcija genotip x lokacija nađena je kod udjela lista, dok je za visinu biljaka bila na granici signifikantnosti, kod p<0.05. Za uzgoj u brdsko-planinskom području i kao germplazma u oplemenjivanju najpogodniji bi bili kultivari Nada i K-17.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA