Naslov
Sukcesija državnoga poglavara u suvremenim europskim monarhijama
(Succession of the Head of State in Modern European Monarchies)

Autori
Vrabec, Samir

Izvornik
Pravni vjesnik: tromjesečni glasnik za pravne i društveno-humanističke znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku (0352-5317) 27 (2011), 3/4; 149-190

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni rad, znanstveni

Ključne riječi
sukcesija; državni poglavar; monarh; monarhija; apsolutna primogenitura; abdikacija; regent; regentstvo; akcesija; monarhova prisega
(succession; head of state; monarch; monarchy; absolute primogeniture; abdication; regent; regency; accession; monarch's oath)

Sažetak
U radu se analizira suvremeno ustavnopravno uređenje sukcesije krune u europskim monarhijama (Kraljevina Belgija, Kraljevina Danska, Kraljevina Nizozemska, Kraljevina Norveška, Kraljevina Španjolska, Kraljevina Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velika Britanija i Sjeverna Irska ; u pregled nisu uključene Kneževine Andorra, Liechtenstein i Monako, te Veliko Vojvodstvo Luxemburg). Daje se opći povijesni pregled i pregled razvoja ovoga instituta u Velikoj Britaniji. Ovaj institut je uvjetovan geneaološkim stablom vladajuće monarhijske obitelji i nizom dodatnih kriterija, koji u pojedinim državama nisu sukladni standardima zabrane diskriminacije i jednakosti građana u demokratskom društvu. Hereditarna monarhija je diskriminirajući oblik državne vladavine per se gdje u modernom demokratskom društvu koje promiče jednakost (šansi), slučajnost rođenja u određenoj obitelji nekoga izravno postavlja za državnoga poglavara. Gledano s ovoga aspekta svaka rasprava o diskriminaciji u pogledu instituta sukcesije monarha je suvišna. No, ako herditarna monarhija već postoji kao ustavna i politička zadatost, postavlja se pitanje opravdanosti ustavnih odredbi o nejednakosti spolova u redu prvenstva u sukcesijskom nizu, o vjeroispovjesti monarha i ostalih osoba u sukcesijskom nizu, te o isključivanju izvanbračne djece iz sukcesijskoga niza. Ovakve ustavne odredbe su u izravnoj suprotnosti s međunarodnim konvencijama na ovome polju koje su ove države ratificirale. "Sporne" ustavne odredbe s aspekta cjelokupne društvene zajednice impliciraju da općeprihvaćene društvene vrijednosti nemaju svoj ustavni izraz u državnom poglavaru koji tu državnu zajednicu treba personificirati. Analiziraju se mogućnosti ustavnih reformi u pogledu diskriminatornih odredbi u sukcesiji krune u Španjolskoj, Velikoj Britaniji i sandinavskim monarhijama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA