Naslov
Aktualno stanje u lovstvu u Republici Hrvatskoj i mogućnosti njegova razvoja
(Current state of hunting in the Republic of Croatia and its development)

Autori
Florijančić, Tihomir ; Šprem, Nikica ; Bošković, ivica ; Degmečić, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske : u povodu 20. obljetnice utemeljenja Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo : sažeci / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2013, 43-44

ISBN
978-953-154-195-4

Skup
Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.06.2013. - 15.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
lovstvo ; lovište ; divljač ; lovni turizam
(hunting ; hunting ground ; game ; wildlife ; hunting tourizm)

Sažetak
Pod lovstvom podrazumijevamo gospodarenje lovištem i divljači odnosno uzgoj, zaštitu, lov te korištenje divljači i njezinih dijelova. Ove aktivnosti imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te ulogu zaštite i očuvanja biološke odnosno ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači te divlje faune i flore. U znanstvenom smislu, lovstvo je posebna znanstvena grana u biotehničkom znanstvenom području, u okviru znanstvenih polja poljoprivreda odnosno šumarstvo. Isto tako, Hrvatska je donošenjem Zakona o lovstvu (Narodne novine 140/05 i 40/09) te niza podzakonskih propisa kojima se uređuje gospodarenje lovištima i divljači, odredila lovstvo kao gospodarsku granu. Ovaj Zakon propisuje da su divljač životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja. Trenutno je u Hrvatskoj 8 vrsta krupne i 36 vrsta sitne divljači, a 14 vrsta ima gospodarsku vrijednost. Prema podacima Središnje lovne evidencije u Hrvatskoj ima 1.060 lovišta, koja se prostiru na ukupno 5.012.905 ha površine. Pod šumama je 1.722.476 ha (34, 36%), dok poljoprivredne površine iznose 3.290.429 ha ili 65, 64% ukupnih površina lovišta. Lovno gospodarenje u praksi provodi se na temelju desetogodišnjih planskih akata - Lovnogospodarskih osnova, koje mogu izrađivati osobe sa završenim šumarskim fakultetom šumarskoga smjera (20 osnova godišnje) te agronomskim i veterinarskim fakultetom (10 osnova godišnje). Hrvatska, zahvaljujući svojoj tradiciji te očuvanim prirodnim resursima, ima izvrsnu perspektivu i potencijal za razvoj lovnoga turizma različitih razina. Međutim, ponuda kvalitetnih lovišta i divljači, smještajnih kapaciteta, kao i neizostavnih sadržaja koji prate ovakav oblik turističke ponude nisu još uvijek adekvatni, dostatni i prepoznatljivi. Nadalje, Hrvatska se opredijelila da na visokoškolskoj razini obrazuje mlade stručnjake iz lovstva, no oni još nemaju adekvatna radna mjesta! Dobrim dijelom, problemi lovstva i lovnoga turizma vezani su uz probleme hrvatskoga ukupnoga gospodarstva. Iznimno loš imidž za lovni turizam ima miniranost pojedinih lovišta. Isto tako, do sada su strani turisti ukazivali na probleme s oružjem i odstrijeljenom divljači na graničnim prijelazima, što će se riješiti ulaskom u Europsku uniju. Lovni turizam nužno je ugraditi te snažno poduprijeti u razvojnoj strategiji hrvatskog turizma, što sada nije slučaj. Marketinškim aktivnostima u inozemstvu treba isticati prednosti Hrvatske kao lovne destinacije, poticati i razvijati specijalizirane agencije, povezati lovni s drugim vidovima turizma npr. ekoturizmom, seoskim turizmom, osmisliti lovu alternativne aktivnosti u prirodi, kao što su obuka lovačkih pasa, fotosafari, promatranje ptica („birdwatching“), jahanje i drugi sportsko rekreacijski sadržaji itd. Razvojem lovstva odnosno lovnog turizma kao prepoznatljive gospodarske grane u Hrvatskoj, zasigurno će se mobilizirati i druge prateće gospodarske aktivnosti, a time ostvariti i značajniji pozitivni financijski učinak. S druge strane ulaganjem u staništa, očuvat ćemo i povećati brojno stanje pojedinih vrsta divljači, posebice sitne (zec, trčka) od čega bi koristi mogla imala i šira društvena zajednica jer se time štiti priroda i okoliš te podiže kvaliteta života ljudi i životinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina, Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo

POVEZANOST RADA