Pregled bibliografske jedinice broj: 633463
Neiskorištene mogućnosti ekološke poljoprivrede
Neiskorištene mogućnosti ekološke poljoprivrede // Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske : u povodu 20. obljetnice utemeljenja Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo : sažeci / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatska akedamija znanosti i umjetnosti, 2013. str. 44-46 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 633463 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neiskorištene mogućnosti ekološke poljoprivrede
Autori
Kisić, Ivica ; Parađiković, Nada ; Stipešević, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske : u povodu 20. obljetnice utemeljenja Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo : sažeci
/ Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akedamija znanosti i umjetnosti, 2013, 44-46
ISBN
978-953-154-195-4
Skup
Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.06.2013. - 15.06.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ekološka poljoprivreda ; okoliš ; hrana ; zakoni
Sažetak
Da bi se zadovoljile sve veće potrebe za hranom na zemaljskoj kugli, prinosi po jedinici površine tijekom druge polovice 20-og stoljeća više su no udvostručeni. Cijenu toga udvostručenja prinosa «platio» je okoliš. Jedan od temeljnih zaključaka već povijesne konferencije iz Ria de Janeira (1992.) govori da je konvencionalna (intenzivna) poljoprivreda gospodarska grana s najviše konfliktnih zahtjeva između potreba razvitka s jedne strane i zaštite okoliša s druge strane. Navedeni zaključak o problemima intenzivne poljoprivrede u okolišu potvrđen je i na tzv. Rio+10 konferenciji održanoj u Johanesburgu 2002., te osobito na Konferenciji održanoj u Rio de Janeiru 2012. godine. U cilju ublažavanja navedenih pojava u poljoprivredi susrećemo različite nazive od održive do ekološke poljoprivrede. U svima njima je cilj ostvariti održivi, ekonomski isplativ prinos, ali u isto vrijeme i provesti maksimalno moguću zaštitu okoliša, odnosno sva onečišćenja okoliša iz poljoprivrede kao difuznoga onečišćivača okoliša svesti na minimum. Dok je u održivoj poljoprivredi dozvoljena upotreba kemikalija ali na postulatima održivoga gospodarenje tlom s integralnom ishranom i integriranom zaštitom bilja, u ekološkoj poljoprivredi je strogo zabranjena upotreba kemikalija i preferira se upotreba obnovljivih izvora energije i resursa, odnosno uravnoteženo gospodarenje svim dobrima na poljoprivrednom gospodarstvu, sa što manje inputa izvan gospodarstva. Kako je u Hrvatskoj prvi puta 2001. godine, zatim ponovno 2007. i 2010. godine donesen Zakon o ekološkom uzgoju bilja sa odgovarajućim pratećim pravilnicima u ovom radu pokušati će se odgovoriti gdje se nalazi trenutno hrvatska ekološka poljoprivreda. Zatim će se ukazati na glavne probleme sa kojima se susreću farmeri, odnosno na načine kako poboljšati stanje u ekološkoj poljoprivredi, što učiniti da uvjeti za ovaj oblik uzgoja bilja budu još bolji. Ekološka poljoprivreda zauzima sve veće mjesto u svjetskoj poljoprivredi i u stalnom je porastu što se tiče ukupnih poljoprivrednih površina u ekološkom gospodarenju. Zakoni i regulative, koji nadopunjuju postojeće ili razvijaju nove standarde, doneseni su u više od 150 zemalja diljem svijeta, što upućuje na opću zainteresiranost glede ekološke poljoprivrede. Osim činjenice da ekološka poljoprivreda svojim načinom uzgoja povoljno djeluje na očuvanje okoliša, ona je po nekim prosudbama kvalitetnija u odnosu na bogatstvo okusa i hranjivih sastojaka. Danas moderan i savjestan potrošač sve češće poseže za kupovinom ekoloških proizvoda i spreman je odvojiti više novca za takav proizvod koji svojom cijenom to i zahtjeva. U današnje vrijeme modernog tržišta, kada su nam svi proizvodi više-manje dostupni uvijek i u svako vrijeme, više nije pitanje problema nabave ili potrošnje ekoloških proizvoda već se u prvi plan stavlja pitanje garancije i sigurnosti da li je proizvod koji smo kupili i za koji smo platili ekstra vrijednost stvarno proizvod iz ekološkog uzgoja. Za tu svrhu danas postoji mnogo organizacija koje svojim postupcima kontrole označavanja, potvrđivanja i inspekcije stvaraju povjerenje i sigurnost potrošača u vjerodostojnost ekoloških proizvoda na tržištu. U Hrvatskoj se razvija tržište ekoloških proizvoda pa je zbog toga važno poznavanje određenih standarda i zakona radi bolje upućenosti i razumijevanja funkcioniranja, smisla i važnosti ekološke proizvodnje i proizvoda.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
079-0790462-2199 - Postrni usjevi u ekološkom ratarenju (Stipešević, Bojan, MZOS ) ( CroRIS)
178-0672345-2767 - Biljno-uzgojne mjere za poboljšanje kakvoće proizvoda iz ekološke poljoprivrede (Kisić, Ivica, MZOS ) ( CroRIS)
178-1780692-0694 - Konzervacijsko gospodarenje na tlima izloženim djelovanju erozije vodom (Bašić, Ferdo, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Agronomski fakultet, Zagreb