Naslov
Utjecaj sorte i stupnja zrelosti na kvalitetu ulja u maslinicima Istre
(Influence of cultivar and fruit maturity on olive oil quality originated from olive orchards in Istra)

Autori
Benčić, Đani

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.12

Godina
2000

Stranica
153

Mentor
Miljković, Ivo

Neposredni voditelj
Miljković, Ivo

Ključne riječi
maslina; sorte; stupanj dozrelosti ploda; kvaliteta ulja
(olive tree; cultivars; fruit maturity; quality of olive oil)

Sažetak
Doktorska disertacija mr. sc. Đanija Benčića, naslova "Utjecaj sorte i stupnja zrelosti na kvalitetu ulja u maslinicima Istre" sadrži 153 stranice sa 16 tablica, 180 grafikona i popisom 122 bibliografskih vrela. Kandidat je želio utvrditi čimbenike kvalitete extra vergine djevičanskog ulja, a istraživanja je proveo na najzastupljenijim autohtonim sortama Bjelici i Buži i proširenoj talijanskoj sorti Leccino razmnoženoj autovegetativno i na generativnim podlogama u maslinicima Barbariga kraj Fažane tj. uz more i Veli Mlun – Pračana kraj Buzeta na nadmorskoj visini 250 m. U radu je odabrao suvremene elaiografske metode i fizikalno-kemijske metode istraživanja pri prikupljanju podataka, a adekvatne varijaciono-statističke metode obrade rezultata. Na temelju opsežnih sustavnih istraživanja kandidat je došao do vrlo vrijednih zaključaka, odnosno znanstvenih i za praksu korisnih spoznaja. Rezultati rada mogu se ukratko sažeti u obliku zaključaka. Utvrđene su genetske specifičnosti sorti na kvalitetu ulja i sastav masnih kiselina: oleinske, palmitoleinske, stearinske, linolenske, linolne, gadoleinske, arahinske, heptadekanske, heptadecenske, zatim ukupnih fenola, o-difenola i klorofila i vrijednosti peroksidnog broja u uljima iz maslinika različite nadmorske visine. Unutar istih sorata utvrđene su razlike ovisno o stupnju zrelosti, tj. roku berbe. Tijekom dozrijevanja mijenja se omjer između sljedećih masnih kiselina: oleinske, palmitoleinske, stearinske, linolne, gadoleinske i arahinske, smanjuje količina fenola, o-difenola i klorofila, a povećaju slobodne masne kiseline. Utvrđene su sortne razlike u količini polifenola, kao nosioca arome, čija se količina dozrijevanbjem smanjuje, pa je potrebno svaku sortu brati u za nju odgovarajućem indeksu zrelosti. Na količinu polifenola veći utjecaj odražavaju ekologijski uvjeti nego sorta. Date su specifikacije kemijskog sastava ulja za sorte po indeksima zrelosti. Ovisno o nadmorskoj visini, odnosno klimatskim prilikama ustanovljene su razlike unutar iste sorte. Uz niže srednje temperature niža je količina slobodnih masnih kiselina. Pod utjecajem podloge utvrđene su statistički opravdane razlike u količini masnih kiselina: oleinske, palmitinske, palmitoleinske, linolenske, gadoleinske, slobodnih masnih kiselina, zatim o-difenola i primarnih produkata oksidacije, dok nije bilo razlika u količini linolne i arahinske kiseline, količini polifenola, klorofila, peroksidnog broja i vrijednosti sekundarnih produkata oksidacije. Doktorska disertacija mr. sc. Đanija Benčića predstavlja originalan vrlo vrijedan prilog maslinarskoj znanosti, a naći će izravnu primjenu u praksi.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA