Pregled bibliografske jedinice broj: 63277
Utjecaj rokova sjetve na kakvoću i prinose novih potomstava stočnog kelja (Brassica oleracea var. acephala DC) u odnosu na standard
Utjecaj rokova sjetve na kakvoću i prinose novih potomstava stočnog kelja (Brassica oleracea var. acephala DC) u odnosu na standard // Zbornik sažetaka
Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998. str. 120-121 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 63277 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj rokova sjetve na kakvoću i prinose novih potomstava stočnog kelja (Brassica oleracea var. acephala DC) u odnosu na standard
(Effect of planting dates on quality and yield of the new fodder kale progenies(Brassica oleracea var. acephala DC) relative to the standard)
Autori
Štafa, Zvonimir ; Crnobrnja, Leonella ; Danjek, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ - Zagreb : Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1998, 120-121
Skup
XXXIV. znanstveni skup hrvatskih agronoma
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 25.02.1998. - 28.02.1998
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
stočni kelj; rok sjetve; novi kultivari (sorte); kakvoća (krmna vrijednost); prinosi
(fodder kale; planting date; new cultivars; quality; yields)
Sažetak
Nova potomstva stočnog kelja kreirana u Zagrebu testirana su u odnosu na standard Grüner Angeliter, na smeđem tlu na aluviju koje je antropogenizirano, neutralne reakcije (pH=7 u H2O) siromašno na humusu (1,8 %) slabo do osrednje opskrbljeno hranivima (P2O5=11,0 mg, a K2O=10,5 mg / 100 g tla).
Testiranja gospodarskih osobina novih potomstava izvršena su u tri roka sjetve: naknadni-kraj svibnja početak lipnja, kasni naknadni-tijekom lipnja i postrni-nakon žetve ozime pšenice.
U sva tri roka sjetve postignuti su signifikantno veći prinosi zelene mase potomstvom M-7 u odnosu na standard G. Angeliter, dok je potomstvo M-4 dalo signifikantno niže prinose u odnosu na G. Angeliter. U naknadnom i postrnom roku sjetve najviši prinosi suhe tvari postignuti su kultivarom Maksimirski visoki (11,04 odnosno 4,65 t/ha) bez signifikantnih razlika, a u kasnom naknadnom roku sjetve (lipanj) najviši prinos suhe tvaari postignut je potomstvom M-7 (10,36 t/ha), signifikanto više u odnosu na prinos potomstva M-6.
U naknadnom i postrnom roku sjetve G. Angeliter je dao najniži prinos surovih bjelančevina (1792, odnosno 761 kg/ha), od kojeg su u naknadnom roku signifikantno više prinose dala potomstva M-7 (2094) i Maksimirski visoki (2015 kg/ha), a u postrnom roku sjetve samo Maksimirski visoki (1025 kg/ha). U kasnom naknadnom roku sjetve prinosi surovih bjelančevina su varirali od 1772 kg/ha (M-7), pa do 1480 kg/ha (M-4), bez signifikantnih razlika u odnosu na standard.
U naknadnom roku sjetve prinosi škrobnih jedinica varirali su od 8038 kg/ha (Maksimirski visoki), pa do 6933 kg/ha (M-4), CV=14,15 %, a u postrnom roku sjetve od 3810 kg/ha MV pa do 2800 kg/ha (M-4), CV=15,31 %. Standard je u naknadnom roku sjetve dao 7167, a u postrnom roku sjetve 3283 kg/ha.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb