Naslov
Oštećenje soje (Glycine max.(L. Merrill) u procesu dorade i skladištenja sjemena
(Deterioration of soybean seed (Glycine max. (L. Merrill) while being processed and stored)

Autori
Jukić, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.12

Godina
2000

Stranica
114

Mentor
Krička, Tajana

Ključne riječi
soja; sjeme; dorada; skladištenje; oštećenje
(soybean; seed; processing; storage; deterioration)

Sažetak
Čovjek je od pradavnih vremena nastojao poljoprivredne proizvode sačuvati od kvarenja. Ova nastojanja – očuvanje proizvoda od raznih negativnih utjecaja do njegove uporabe – isto su toliko stara kao i prerađivanje istih za ljudsku ishranu. Stoga neće biti preuveličano reći da je čuvanje uroda jednako kao i sam uzgoj, osnova civilizacije. Uskladištavanje ili čuvanje ratarskih proizvoda predstavlja krajnji ili završni zahvat u cjelokupnom procesu proizvodnje pojedine ratarske kulture, pa tako i soje. To je složen posao koji zahtijeva velika materijalna i tehnička sredstva, pa je za provođenje ove odgovorne zadaće od velike važnosti poznavati znanstvene osnove svih promjena koje se odigravaju u vrijeme uskladištavanja tih proizvoda. Osnovni čimbenici koji utječu na kakvoću sjemena u skladištu su: sadržaj vlage u sjemenu i temperatura i uz te čimbenike vezana relativna vlaga zraka u skladištu. Sjeme je živi organizam u kojem se odvijaju različiti životni procesi, čija intenzivnost ovisi o uvjetima sredine. Kakvoća sjemena je važna kako za poljodjelce, jer će ostvariti veći prinos po hektaru, tako i za dorađivače sjemena jer će ostvariti veći prihod odnosno profit. Budući da je dorada jedna od najvažnijih faza proizvodnje sjemena, značajno je i važno za cjelokupan proces proizvodnje sjemena, a pogotovo za pojedine dorađivače odrediti učinkovitost i utjecaj doradbenog pogona na sjeme koje se pakira u vreće. Glavni cilj ovog rada je, odrediti utjecaj vertikalnog doradbenog pogona na kakvoću sjemena soje. Osim toga jedan od ciljeva ovog rada je i odrediti one faze tijekom dorade u kojima se poboljšava kakvoća sjemena kao i fokusiranje na ona mjesta gdje nastaju najveća oštećenja. Također cilj ovog rada je i odrediti utjecaj temperature i relativne vlage vanjskog zraka ili zraka koji okružuje skladište na temperaturu i vlagu zraka u skladištu, te odrediti utjecaj vanjskog zraka na temperaturu i vlagu sjemena koje je u vrećama i u rasutom stanju na podu. Sjeme koje je korišteno za istraživanje bilo je roda 1997 i 1998 godine, a obje sorte proizvedena su na površinama PPK Nova Gradiška. Prilikom prijama sjemena soje, prvo je vršeno predčišćenje koje se sastojalo od propuštanja sjemena preko grubog i finog aspiratera a nakon toga sjeme je čuvano do momenta dorade u silosnoj ćeliji. Nakon dorade, koja se sastojala od propuštanja sjemena preko selektora i trijera, sjeme je uskladišteno u podno skladište, gdje su tijekom skladištenja mjereni temperatura i relativna vlaga skladišta, te temperatura i vlaga sjemena. Kakvoća sjemena sorata Iva i Una ispitivao je laboratorij PPK Nova Gradiška-Sjemenarstvo iz Nove Gradiške. Podaci koji su dobiveni tijekom istraživanja statistički su obrađeni. Temeljem dvogodišnjih istraživanja može se zaključiti sljedeće. Tijekom predčišćenja u obje godine istraživanja najviše loma sjemena nastaje nakon prolaska sjemena kroz grubi aspirater, a manipulacija je postupak u kojem dolazi do najvećeg oštećenja sjemena. Tijekom dorade i u prvoj i u drugoj godini istraživanja uočeno je, da selektor i trijer u vertikalnoj liniji mogu kvalitetno odstraniti primjese ali ne mogu značajno utjecati na poboljšanje kakvoće sjemena soje, poglavito onda kada je kakvoća sjemena koje dolazi sa polja lošija. Također je utvrđeno, da tijekom dorade nije moguće izdvojiti bolesno sjeme. Relativna vlaga zraka u skladištu i vlaga sjemena (u vrećama i u rasutom stanju) mijenja se u ovisnosti od promjena relativne vlage vanjskog zraka. No, te promjene nisu nagle kao kod vanjskog zraka. Najveći utjecaj relativna vlaga vanjskog zraka ima na vlagu sjemena u donjoj vreći, a najmanji na vlagu sjemena u srednjoj vreći gdje je uočena i najveća vlaga sjemena, kod obje sorte i u prvoj i u drugoj godini istraživanja. Uočena je statistički opravdana razlika u vlagi sjemena između pojedinih vreća. Temperature zraka u skladištu i temperature sjemena mijenjaju se u ovisnosti od promjena temperature vanjskog zraka, samo što te promjene nisu nagle kao kod vanjskog zraka. Tijekom istraživanja temperature zraka u skladištu bile su prosjeku za 2,50C veće od temperature vanjskog zraka. Utjecaj vanjskog zraka na temperaturu sjemena, slabi od gornje vreće prema donjoj vreći odnosno od najvišeg prema najnižem sloju kod sjemena u rasutom stanju. Temperatura sjemena na svim lokacijama i kod jedne i kod druge sorte, tijekom istraživanja, bila je veća od temperature vanjskog zraka. Utvrđena je statistički opravdana razlika u prosječnim temperaturama sjemena u vrećama i u rasutom stanju. Tijekom skladištenja nije bilo niti statistički opravdane razlike između sorata u pogledu klijavosti. No, postojala je statistički opravdana razlika između godina istraživanja, i kod sjemena koje je bilo u vrećama i kod sjemena koje je bilo u rasutom stanu. Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da se u uvjetima kontinentalne klime u kojoj su zime hladne, klijavost zrna može sačuvati na zadovoljvajućoj razini do iduće sjetve.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA