Pregled bibliografske jedinice broj: 631543
Status populacije čaglja (Canis aureus L.) u istočnoj Hrvatskoj
Status populacije čaglja (Canis aureus L.) u istočnoj Hrvatskoj // Zbornik sažetaka 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma / Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko (ur.).
Osijek: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013. str. 241-242 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 631543 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Status populacije čaglja (Canis aureus L.) u
istočnoj Hrvatskoj
(Status of the golden jackal (Canis aureus L.)
population in the Eastern Croatia)
Autori
Bošković, Ivica ; Florijančić, Tihomir ; Šperanda, Marcela ; Šprem, Nikica ; Ozimec, Siniša ; Degmečić, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma
/ Marić, Sonja ; Lončarić, Zdenko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013, 241-242
ISBN
978-953-7871-07-9
Skup
48. hrvatski i 8. međunarodni simpozij agronoma
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 17.02.2013. - 22.02.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
čagalj ; Canis aureus ; populacija ; istočna Hrvatska
(golden jackal ; Canis aureus ; population ; eastern Croatia)
Sažetak
Čagalj (Canis aureus) je stalno boravio na području jugoistočne i središnje Europe do početka 20. stoljeća. Zadnji primjerci u istočnoj Hrvatskoj odstrijeljeni su 1903. u okolici Valpova i 1908. godine u okolici Županje. Stotinjak godina poslije, vrsta doživljava biološku ekspanziju i širi se na područja s kojih je ranije nestala. Još 1987. godine čagalj je odstrijeljen pokraj Ivankova ; 1998. u Račinovcima, 1999. u Gunji i od tada je stalno prisutna divljač u istočnoj Hrvatskoj. Čagalj obitava u šikarama i močvarnim terenima u poplavnim dolinama rijeka Save, Drave i Dunava. Prema Središnjoj lovnoj evidenciji, u lovnoj 2009./2010. godini, matični fond čaglja u Republici Hrvatskoj iznosio je 1.227 jedinki, a odstrijeljene su 884 jedinke. U lovištima pet županija istočne Hrvatske, matični fond iznosio je 260 jedinki, a odstrijeljeno je 206. Prema udjelu, najviše ih je odstrijeljeno u Brodsko- posavskoj županiji (40 %), u Osječko-baranjskoj 30 % i 26 % u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Aktualni podaci su nesigurni, prvenstveno zbog neusklađenosti lovnog zakonodavstva i provedbenih dokumenta lovnog gospodarenja. Procijenjeni odstrjel iznosi 800-1.000 jedinki čaglja u lovnoj 2009./2010. godini. Rezultati urađene genetske studije na jedinkama iz istočne Hrvatske i Srbije potvrdili su da je populacija čagljeva u istočnoj Hrvatskoj genetski vrlo slična s populacijom u Srbiji. Brojnost čaglja potrebno je trajno nadzirati, jer u nedostatku mesnog otpada i glodavaca čagalj može pribjeći predacijskom lovu, prije svega pomlatka krupne divljači.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
079-0000000-3590 - Epizootiološka istraživanja nametničkih bolesti divljači u istočnoj Hrvatskoj (Florijančić, Tihomir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek,
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Dražen Degmečić
(autor)
Siniša Ozimec
(autor)
Nikica Šprem
(autor)
Ivica Bošković
(autor)
Marcela Šperanda
(autor)
Tihomir Florijančić
(autor)