Naslov
Krški izvori - promjenjivi, ali predvidljivi?
(Karst springs - variable but predictable?)

Autori
Parlov, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Rudarsko-geološko-naftni zbornik / Štrkalj, J., Šokić, T., Ivić, A., Pavičić, M., Martinić, M., Gregurić, T., Vrdoljak, F., Ćurić, I. - Poreč : Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013, 7-7

ISBN
978-953-6923-21-2

Skup
Georudarijada 2013.

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 08.05.2013. - 12.05.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
krški izvori; izdašnost; prognoza
(karst springs; discharge; forecast)

Sažetak
Krš sam po sebi ima malo osobina koje su dostupne izravnom promatranju. Ova specifična geološka tvorevina pruža tek ograničene mogućnosti za otkrivanje i određivanje svojstava na temelju kojih bi se formulirali zakoni koji vladaju cirkulacijom podzemne vode. Prvi pisani dokumenti o hidrologiji krških fenomena nađeni su već kod starih Grka. Naime, problematika toka podzemne vode kroz okršena područja od antičkoga doba do danas privlačila je brojne autore i izazvala niz rasprava. Za tako dugotrajni interes o ovoj tematici prvenstveno je zaslužna upravo složenost krškoga podzemlja i kretanja podzemnih voda kroz okršene terene. Složenost proistječe prvenstveno iz složenosti osnovnih hidrogeoloških značajki krša, posebice raspodjele šupljina u okršenim i ispucanim karbonatnim naslagama. Njihovu poroznost mogu činiti međuzrnske pore, šupljine nastale pri specifičnim uvjetima nastanka same stijene, diskontinuiteti nastali promjenama naponskih stanja, kanali nastali kemijskim procesima i mehaničkim radom vode. Dimenzije pora, pukotina i šupljina u rasponu su od milimetarskih do kilometarskih veličina. Nagle promjene učestalosti, zamršenost njihova oblika i rasporeda u prostoru, promjene dimenzija od mikropukotina do krških kanala obilježja su krša. S obzirom da se uglavnom ne može odrediti točan put kretanja vode kroz krš, tj. nepoznata je stvarna dužina puta i stvarna brzina vode, krš se simbolično naziva „crnom kutijom“ za koju znamo samo ulaz i izlaz. Uzvratno djelovanje krškoga hidrogeološkog sustava na punjenje vodom od oborine (ulaz) koja padne na utjecajno slivno područje, ostvaruje se u obliku hidrograma otjecanja na mjestima koncentriranoga pražnjenja (izlaz) – izvorima. Hidrogram istjecanja na izvoru je rezultanta djelovanja više čimbenika – prošlih oborina, sadašnjih oborina i pražnjenja vodonosnika, odnosno prethodno akumulirane vode u ocjeditim šupljinama stijenske mase. Pod pretpostavkom da je pražnjenje izvora uvjetovano samo ocjeditom šupljikavošću, odnosno da nema poremećaja izazvanih infiltracijom novih kiša (pri čemu se prvenstveno misli na prenošenje tlaka), analiza padajućega dijela hidrograma pruža uvid u režim pražnjenja vodonosnika, odnosno na temelju matematičke povezanosti protoka i vremena, moguće je prognozirati izdašnost izvora nakon pretpostavljena dužeg razdoblja bez oborina. Krški izvori odgovaraju vrlo brzo na infiltraciju oborina, no ovisno od prevladavajućeg tipa ocjedite šupljikavosti stijenske mase, odnosno stupnja zastupljenosti sitnijih pukotina i klastične ispune, te geometrijskih značajki hidrogeološkog sustava, moguće su velike varijacije u hidrogramima otjecanja između pojedinih krških izvora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

POVEZANOST RADA