Naslov
Reakcija tkiva na različite implantate konzervirane hrskavice u eksperimentalnih životinja
(Reaction of tissue on different implants preserved cartilage in experimental animal)

Autori
Vukoja, Miljenko ; Ivanović, Igor ; Thur, Albert ; Vidić, Hrvoje

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Medica Jadertina / - , 2013, 46-47

Skup
8. kongres Hrvatskoga društva za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 08.05.2013. - 11.05.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
implantati ; hrskavica
(implants ; cartilage)

Sažetak
Uvod: Sumirajući zapažanja iz literature proizlazi da je hijalina hrskavica najpoželjniji materijal u rekonstruktivnoj kirurgiji glave i vrata. Hondromukoproteinska komponenta međustanične tvari smatra se imunološki inertnom, a kolagen nereaktivan zbog svoje molekularne sličnosti čak i kod različitih vrsta. Hondrociti su zaštićeni u svojim lakunama s obilnim međustaničnim matriksom. Dobiveni rezultati iz literature pojedinih autora su proturječni i razilaze se u izboru vrste hrskavice, kao i načinu konzerviranja. To nas je potaknulo da na životinjskom modelu učinimo istraživanje s ciljem da: 1. makroskopski i palpatorno utvrdimo stabilnost i integritet implantata i okoline ; 2. opišemo histomorfološke promjene u okolini pojedinih implantata ; 3. damo slikovni prikaz tih histomorfoloških promjena ; 4. histomorfometrijski izmjerimo debljinu vezivne čahure stvorene oko implantata. Metode: U eksperimentu smo koristili 12 novozelandskih bijelih kunića kojima smo subkutano implantirali jednako velike komade konzervirane ljudske rebrane hrskavice, konzervirane ljudske štitne hrskavice i konzerviranu rebranu hrskavicu kunića. Životinje su podijeljene u dvije skupine, skupina A žrtvovani 6. i skupina B žrtvovani 12. tjedan nakon implantacije. Palpatorno je provjeravana veličina i pomičnost implantata. Implantati su izvađeni s vezivim čahurama, fiksirani, bojani i analizirani svjetlosnim mikroskopom, a histomorfometrijski je mjerena debljina čahure stvorena oko implantata. Rezultati: Rezultati su prikazani kvantitativno i kvalitativno, odnosno dan je slikovni prikaz histomorfoloških promjena u okolini pojedinih implantata. Zaključak: Na temelju makroskopskih, histomorfoloških i histomorfometrijskih rezultata proizlazi da bi se konzervirana ljudska štitna hrskavica mogla koristiti u rekonstruktivnoj kirurgiji s jednakim uspjehom kao i već korištena konzervirana rebrana ljudska hrskavica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA