Pregled bibliografske jedinice broj: 63039
Subjektivni stres u dječjem domu i strategije suočavanja kao činitelji rizika i zaštite za pojavu poremećaja u ponašanju
Subjektivni stres u dječjem domu i strategije suočavanja kao činitelji rizika i zaštite za pojavu poremećaja u ponašanju // Rizični i zaštitini čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži / Bašić, J. ; Janković, J. (ur.).
Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju, 2000. str. 135-149
CROSBI ID: 63039 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Subjektivni stres u dječjem domu i strategije suočavanja kao činitelji rizika i zaštite za pojavu poremećaja u ponašanju
(Stress in Children's Home and Coping Strategies as Risk and Resilience Factors for Behaviour Disorder)
Autori
Sladović (Franz), Branka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Rizični i zaštitini čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži
Urednik/ci
Bašić, J. ; Janković, J.
Izdavač
Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži i zaštitu djece s poremećajima u ponašanju
Grad
Zagreb
Godina
2000
Raspon stranica
135-149
ISBN
953-6430-16-9
Ključne riječi
dječji dom, stres, suočavanje, poremećaji u ponašanju
(children's home, stress, coping, behaviour disorder)
Sažetak
Izdvajanje djeteta iz obitelji najčešće je posljedica dugotrajnog ugroženog razvoja u obitelji. Smještaj u ustanovu i specifičnosti institucionalnog života, sami po sebi predstavljaju potencijalno nove stresne događaje za dijete te se izloženost stresorima nastavlja i pridonosi ukupnoj razini ugroženosti djeteta. Na koji način i koliko uspješno će se dijete prilagoditi novonastaloj situaciji ovisi, između ostalog, o djetetovom subjektivnom doživljaju stresa kao i o načinima suočavanja sa stresom. Istraživanjem je obuhvaćeno 99 djece u dobi od 10 do 14 godina koja žive u šest dječjih domova, a podaci su prikupljeni samoiskazom ispitanika. Rezultati upućuju na to da značajno visoku razinu stresa doživljava većina djece (61.6%) dok se u stanju izrazito visokog stresa nalazi njih 15.2%. Najčešće korišten način suočavanja sa stresom je izbjegavanje a najrjeđe se koristi izražavanje emocija. S obzirom na visoku razinu stresa koju djeca doživljavaju, ukupnu ugroženost psihosocijalnog razvoja i manjak zaštitnih faktora, djeca u dječjem domu su u značajnom riziku za pojavu poremećaja u ponašanju. Preduvjet prevencije je psihosocijalna rehabilitacija djece, koja bi trebala biti primarna profesionalna svrha smještaja djeteta u suvremeni dječji dom
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
