Naslov
Jezero Sabljaci-ocjena kakvoće vode kroz deset godina
(The Sabljaci Reservoir-Water Quality Assesment Over a Decade)

Autori
Senta Marić, Ankica ; Andabaka, Damir ; Marijanović Rajčić, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
10. stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda / Marijanović Rajčić, Marija - Poreč : Hrvatske vode ; Institut Ruđer Bošković, 2007, 63-63

ISBN
978-953-98665-0-9

Skup
10. stručni sastanak laboratorija ovlaštenih za ispitivanje voda

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 23.10.2007. - 26.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kakvoća vode; kategorizacija voda; akumulacijska jezera; režim kisika; hranjive tvari; mikrobiološki pokazatelji
(water quality; water classification; reservoirs; oxygen regime; nutrients; microbiological parameters)

Sažetak
Jezero Sabljaci je umjetno stvoreno jezero 1959. godine u svrhu akumuliranja vode rijeke Zagorska Mrežnica za potrebe proizvodnje električne energije, a udaljeno svega oko 3 km od Ogulina. Sa površinom oko 170 ha, duljinom pet kilometara zauzima jedanaesto mjesto u nizu jezera Hrvatske. Zbog veličine i ljepote mnogi ga zovu "Ogulinsko more" i biserom ogulinskog kraja. Ovo jezero je tunelom povezano s jezerom Bukovnik udaljenim oko kilometar i pol, odakle se nastavlja tunel prema hidroelektrani Gojak udaljenoj oko desetak kilometara od Ogulina. Iz desetogodišnjeg monitoringa načinjena je klasifikacija voda prema „Uredbi o klasifikaciji voda“. U obradu su odabrani pokazatelji iz skupine režima kisika, hranjivih tvari i mikrobioloških pokazatelja. Ocjena kakvoće vode načinjena je za svaku godinu, a zbog broja ispitivanja mjerodavna vrijednost je medijan za sve pokazatelje. Od 1996. do 2001. godine uzorci vode su uzimani dva puta godišnje na brani akumulacijskog jezera na standardan način, a poslije četiri puta s povećanim brojem parametara. Od samog početka ispitivanja voda je po režimu kisika i hranjivim tvarima vrlo visoke i nepromijenjene kakvoće prve ili druge vrste. Poslije 2002. se po hranjivim tvarima i ukupnom broju koliformnih bakterija svrstava u treću vrstu. Razlog je ukupni fosfor zbog visoke granice detekcije primijenjene metode, a pri izračunu mjerodavne vrijednosti su već u trećoj vrsti. Broj koliformnih bakterija u površinskim vodama jako varira i ovisi o mnogo čimbenika te bi granice za ocjenu vrste vode trebalo kritički razmotriti.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA