Pregled bibliografske jedinice broj: 629728
Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosima
Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosima // JAHR (Rijeka), 4 (2013), 7; 5-660 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 629728 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Izgubljeni u prijevodu / Filozofsko poimanje jezika kao odnosa nad odnosima
(Lost in Translation / Philosophical conception of language as relations above relations)
Autori
Rupčić, Darija ; Kelam, Ivica
Izvornik
JAHR (Rijeka) (1847-6376) 4
(2013), 7;
5-660
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
bitak; jezik; odnos; egzistencija; komunikacija; liječnik; pacijent; krizne situacije; tehnologija; istina; sloboda
(being; language; relation; existence; communication; physician; patient; emergency situations; technology; truth; freedom)
Sažetak
Heidegger govor poima kao egzistencijalnu strukturu tubitka – čovjeka, odnosno kao egzistencijalni fenomen. Za njega se bit govora, riječi sastoji i pokazuje »kao riječ samog bitka… zato se rađa i oslobađa tako sporo i teško.« Govor se otkriva kao okrug (templum), kao kuća bitka i »samo se u tom okrugu može postići preokret iz područja predmeta i njihova predstavljanja u ono najunutarnjije prostora srca.« (»Holzwege«, S. 286). Utoliko je opravdano reći da čovjek ne vlada govorom, govor vlada njime kao dar bitka. Na jednom drugom mjestu Heidegger će reći da je čovjek samo pastir bitka, njegov čuvar, a čuvajući jezik, govor, riječ, on čuva blizinu bitka i smisao i bit čovještva. Slično tome, za Bubera osnovne riječi nisu svaka za sebe, nego parovi riječi, a jedna je osnovna riječ par Ja-Ti. Osnovne riječi Ja-Ti, izgovorene, zasnivaju neko postojanje i izgovaraju se samo čitavim bićem. Isto je biti Ja i govoriti Ja. Ne postoji nikakvo Ja po sebi, nego upravo u tom odnosu Ja-Ti. Za Bubera se čudo isključive prisutnost događa u susretu, u odnosu, kada pojedinačni i izdvojeni Ti stoji sučelice Ja. Tada se događa ljubav, koja je između, koja je susret i prisuće, ljubav koja vidi isključivo i samo cijelo biće, biće u cjelini i samo tada i samo takva ljubav koja je odnos, samo ona tada može pomoći, iscijeliti, podučiti, uzdići, izbaviti. Tada je ta i takva ljubav odgovornost jednog Ja za jedno Ti, u tome se sastoji i jednakost sviju koji vole, od najmanjeg do najvećeg, od najslabijeg do najmoćnijeg, od liječnika do pacijenta, koji je u oslabljenoj poziciji i traži lijepu riječ, a ne samo hladnu dijagnozu. Svjedoci smo na žalost da liječnici, koji i sami svjedoče tijekom svoje prakse, osobito oni koji se susreću s najtežim i neizlječivim bolestima, kako nisu spremni i kako su im najteži trenuci bili upravo oni u kojima su trebali izricati čitavo svoje biće drugome biću, a da to nisu uspijevali na takav način, niti su znali. Tehnologizacija se događa i na jeziku medicine ali i u samim ljudima koji jezikom više ne izriču istinu bitka. Mogli bismo dakle, reći Heideggerovim riječima, da ako je jezik kuća istine bitka, onda bi liječnici trebali biti pastiri – čuvari istine bitka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
122-1300990-2617 - Bioetika i filozofija povijesti (Jelkić, Vladimir, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek
Profili:
Darija Rupčić Kelam
(autor)