Pregled bibliografske jedinice broj: 628306
Organizacija litičke proizvodnje lovačko-sakupljačkih zajednica na prijelazu iz pleistocena u holocen u Dalmaciji
Organizacija litičke proizvodnje lovačko-sakupljačkih zajednica na prijelazu iz pleistocena u holocen u Dalmaciji, 2012., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 628306 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Organizacija litičke proizvodnje lovačko-sakupljačkih zajednica na prijelazu iz pleistocena u holocen u Dalmaciji
(Organisation of hunter-gatherers' lithic technology across the pleistocene/holocene transition in Dalmatia)
Autori
Vukosavljević, Nikola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
28.12
Godina
2012
Stranica
319
Mentor
Karavanić, Ivor
Ključne riječi
Dalmacija; Vlakno; Kopačina; Vela spila; prijelaz iz pleistocena u holocen; kasni gornji paleolitik; mezolitik; litička industrija; tehnologija; tipologija; nabavljanje sirovine
(Dalmatia; Vlakno Cave; Kopačina Cave; Vela spila Cave; Pleistocene/Holocene transition; Late Upper Paleolithic; Mesolithic; lithic industry; tehnology; tipology; raw material procurement)
Sažetak
Istraživanje je temeljeno na litičkoj analizi kamenih artefakata pronađenih na tri pećinska nalazišta: Vlakno na Dugom otoku, Kopačina na Braču i Vela Spila na Korčuli. Sva tri nalazišta imaju stratigrafski slijed koji se može u cjelosti ili djelomično pripisati vremenu prijelaza iz pleistocena u holocen na temelju radiokarbonskog datiranja. Istraživanje je bazirano na tehnološkoj i tipološkoj analizi litičkih skupova nalaza, kao i na analizi sirovine korištene za njihovu izradu. Karakteristike litičke industrije, odnosno organizacija njihove proizvodnje može predstavljati jedan od odgovora lovačko-sakupljačkih zajednica na značajne promjene u okolišu u vremenu prijelaza iz pleistocena u holocen. Rezultati litičke analize skupova nalaza s ovih nalazišta pokazali su da ih karakterizira tehnološki i tipološki kontinuitet od ca. 13000 uncal bp pa do poslije 9000 uncal bp. Na primjeru Vlakna kontinuitet je vidljiv i u iskorištavanju sirovine, koji je prvenstveno baziran na lokalnim izvorima, odnosno onima do udaljenosti od 20km od nalazišta. Kasnoglacijalna ekonomija nabave sirovine iz Kopačine pokazuje također dominantno iskorištavanje lokalnih ležišta uz jasan trend pada učestalosti sirovina iz udaljenijih područja od starijih prema mlađim fazama. Slika nabave sirovine u Veloj spili tijekom kasnog gornjeg paleolitika pokazuje određene razlike u odnosu na Vlakno i Kopačinu. Litički skupovi nalaza iz mezolitičkih slojeva Vele spile samo u grubim crtama bi se mogli povezati sa kasnoglacijalnim i ranoholocenskim industrijama iz Vlakna, Kopačine i Vele spile. Mezolitička industrija iz Vele spile ne pokazuje sličnosti sa približno istovremenim litičkim industrijama Crne Gore. Najbliža analogija može se pronaći u sloju D nalazišta Sidari. Promjene u okolišu koje su obilježile prijelaz iz pleistocena u holocen nisu znatnije utjecale na organizaciju litičke proizvodnje lovačko-sakupljačkih zajednica u Dalmaciji. Određene prilagodbe na nove uvjete života mogle bi se pratiti u postupnom porastu morskih izvora prehrane u Vlaknu, ali nam nažalost nedostaju kvantitativni podaci koji bi nam jasno pokazali kad se te promjene počinju događati i koja je važnost morske faune u strategijama preživljavanja lovaca i sakupljača.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0871 - Kremeni materijali, tehnologija i prilagodba u kamenom dobu u Hrvatskoj (Karavanić, Ivor, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb