Naslov
Hrvatska književna baština u Vukovarsko-srijemskoj županiji
(Croatain literary heritage in the County of Vukovar-Sirmium)

Autori
Bilić, Anica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Vukovarsko-srijemska županija, Prostor, ljudi, identitet

Urednik/ci
Živić, Dražen

Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Županija Vukovarsko-srijemska

Grad
Zagreb : Vukovar

Godina
2012

Raspon stranica
325-336

ISBN
978-953-6666-83-6

Ključne riječi
Vukovarsko-srijemska županija, književna baština, identitet
(the County of Vukovar-Sirmium, literary heritage, identity)

Sažetak
Hrvatska književna baština Vukovarsko-srijemske županije svoje bogatstvo i ljepotu pisane riječi potvrđuje velikim brojem pisaca rođenjem, podrijetlom, školovanjem, životom ili radom vezanim za njezin prostor, i još većim brojem književnih djela nastalim tijekom triju stoljeća. Zbog praktične potrebe usustavljivanja opsežne književne građe i izvora, različitih poetoloških i žanrovskih oblika te velikoga broja pisaca s toga dijela slavonsko-srijemskoga prostora korišteni su, uz koncept regionalizma, kronološko i topografsko načelo, književni modeli ili potkorpusi nabožne, franjevačke, prosvjetiteljske, graničarske, cvelferijske, ratničke, pučke, šokačke i zavičajne književnosti, potom termini slavonski ilirci, slavonski latinisti, slavonsko-srijemski krug, slavonsko ratno pismo i dr., a promatrani kao sastavni dio korpusa hrvatske književnosti i njezina književnopovijesna tijeka. Takvi su modeli pokazali veću praktičnu primjenu, negoli podjela po stoljećima jer književna usmjerenja započeta u Slavoniji XVIII. stoljeća protežu se i na kasnija stoljeća, primjerice nabožna literatura prožeta pobožno-kršćanskim duhom, potom poučno-odgojna orijentacija s praktičnim uputama za svakodnevni život, prigodničarska djela, kao i znanstveni tekstovi (poput Čevapovićevih teoloških tekstova, Relkovićeve gramatike), a dodaju im se i drugi žanrovski i tematski modeli (npr. šokački) i književni fenomeni (pučki). Kako su promatrani pisci uglavnom minorni i(li) manje poznati, stoga često zanemareni i zapostavljeni na nacionalnoj razini, u članku se ističe njihova važnost u književnom, kulturnom i prosvjetnom životu rubnih prostora te predstavlja tradicija u novom svjetlu, što inzistira na iznovljenom čitanju književne baštine, njezinom ponovnom ovjeravanju i prevrednovanju. Bez znamenitih pojedinaca ne možemo govoriti o kulturnom identitetu nekoga kraja jer identitet podrazumijeva i način na koji se određena zajednica predstavlja drugima. Istaknuti pojedinci zastupnici su zavičajnoga identiteta te kao nositelji zavičajne domovnice svojim ga postignućima promoviraju. Popularna identitetska knjiga Vukovarsko-srijemske županije ne bi bila potpuna bez književnika niti bi se mogao ovjeriti njezin kulturni identitet budući da pisanom riječju predstavljaju svoj zavičaj kao prostor otvoren široj nacionalnoj zajednici i općem dobru, kao sastavni dio hrvatskoga i europskoga kulturnoga kruga te su utjecali na oblikovanje pozitivnih vrijednosnih predodžbi o Slavoniji i Srijemu. Njihov doprinos kulturnom identitetu i općem dobru dokaz je uzajamnosti i dodira hrvatskih regija te prožimanja cjelokupne hrvatske kulture s europskom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA