Naslov
Ladanjsko graditeljstvo na zadarskom otočju od kraja 14. do početka 18. stoljeća
(Country House Architecture in Zadar Archipelago from the End of 14th Untill the Beginning of 18th Century)

Autori
Sorić, Sofija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.01

Godina
2013

Stranica
396

Mentor
Hilje, Emil

Ključne riječi
Ladanjsko graditeljstvo; zadarski otoci; 16. i 17. stoljeće; renesansa; barok
(Country house architecture; zadar archipelago; 16th and 17th century; renaissance; baroque)

Sažetak
Dosadašnjim istraživanjima ustanovljen korpus spomenika ladanjske izgradnje na zadarskom otočju u razdoblju od kraja 14. pa do početka 18. stoljeća broji tridesetak spomenika u različitim stupnjevima sačuvanosti: od porušenih, ali dokumentiranih građevina, preko ruševnih i pregrađenih, do onih dobro očuvanih među kojima je samo nekolicina obnovljena i u funkciji. Tom broju treba pridružiti i stotinjak arhivski potvrđenih građevina. Najveći broj ladanjskih građevina smješten je na najvećim i najplodnijim otocima, Ugljanu, Pašmanu i Dugom otoku, od koji su prva dva i najbliža Zadru. Drugi manji otoci sa značajnim brojem ladanjskih građevina su Iž i Rava, a pojedinačna ladanjska zdanja nalaze se i na otocima Pagu, Viru, Bapcu, Vrgadi, Lavdari i Molatu. Loše stanje sačuvanosti većine spomenika umnogome otežava kronološko i stilsko određenje građevina, no veći dio korpusa može se tipološki klasificirati u tri glavne kategorije: pojedinačne utvrđene kuće-kule, utvrđeni ladanjsko-gospodarski sklopovi te ljetnikovci s izraženom ladanjskom namjenom. Većina ladanjskih građevina ponajprije pokazuje odlike utilitarne arhitekture pa su njihovi oblici vezani uz tradicionalne tipove izgradnje na ladanju, kao što su seoska gospodarstva, kule i kapele. Naslanjanje na iskustva tradicionalnog pučkog graditeljstva ogleda se većinom u skromnom oblikovanju ladanjskih kuća i pratećih gospodarskih zgrada. No, takva arhitektura obogaćena je arhitektonskom i plastičkom dekoracijom koja proizlazi iz gradske arhitekture, a uključuje oblikovanje okvira vratâ, prozora i balkona, reljefnih grbova, kamenih krunâ cisterni i natpisnih ploča u renesansnim i baroknim oblicima. Izrazitiji ladanjski element takve arhitekture predstavljaju vrtovi artikulirani šetnicama i stupićima pergola koji su, međutim, sačuvani u manjem broju. Arhivski spisi, kao što su kupoprodajni ugovori i inventari, osvjetljavaju kod mnogih spomenika vrijeme njihove izgradnje, zatim izvorno stanje građevina i njihovu unutrašnju opremu te pojašnjavaju njihovu izvornu funkciju. Trajna obilježja ladanjske izgradnje na zadarskim otocima jesu skromna arhitektura s naznakama plastičke dekoracije te fortificiranost građevina. Takav tip arhitekture u skladu je s povijesnim i ekonomskim prilikama zadarske komune u vrijeme turskih provala kada osiromašeno zadarsko plemstvo, pojedini imućni trgovci te crkveni dostojanstvenici podižu svoje ladanjske građevine kao centre otočkih gospodarstava te kao utočišta od ratnih stradanja i epidemija kuge.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA