Pregled bibliografske jedinice broj: 627608
Zadarska providurova palača u vrijeme mletačke uprave
Zadarska providurova palača u vrijeme mletačke uprave // Povijesni prilozi, 44 (2013), 44; 183-202 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 627608 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zadarska providurova palača u vrijeme mletačke uprave
(The Governor's Palace in Zadar during the Venetian rule)
Autori
Majer Jurišić, Krasanka
Izvornik
Povijesni prilozi (0351-9767) 44
(2013), 44;
183-202
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
upravna palača; mletačka uprava; generalni providur; Zadar; Dalmacija; arhivski dokumenti
(administrative building; Venetian rule; general governor; Zadar; archival documents)
Sažetak
Palača generalnog mletačkog providura u Zadru izgrađena je početkom 17. stoljeća, nakon što je Venecija ustanovila stalnu instituciju upravitelja za područje Dalmacije i Mletačke Albanije i za njegovo sjedište odredila Zadar koji je time postao središtem mletačke vlasti. Složeni kompleks činilo je nekoliko zgrada među kojima su, osim glavne zgrade u kojoj je bio stan providura, bile i zgrade ostalih visokih dužnosnika, te nekoliko unutrašnjih dvorišta. Iako je do sada palača često bila spominjana u stručnoj literaturi, a o njezinoj je povijesti i sklopu koju je činila zajedno s palačom zadarskog kneza, posebice promjenama u 19. stoljeću, iscrpno pisala Marija Stagličić, nova istraživanja arhivskih dokumenata doprinijela su još boljem poznavanju okolnosti izgradnje kao i izgledu i uređenju u drugoj polovini mletačke uprave. U 17. stoljeću kada se providurova palača gradi, njezino je glavno pročelje imalo samo jedan kat a središnja je os bila i u prizemlju i na katu rastvorena trodijelnim otvorom koji svojim oblikovanjem pokazuju karakteristike zajedničke oblicima raščlambe pročelja stambene arhitekture Venecije s kraja 16. i početka 17. stoljeća. Početkom 17. stoljeća gradi se i dio namijenjen boravku i stanovanju providura konjice i oblikuju se velika unutrašnja dvorišta. Već 1638. godine jugoistočni se dio sklopa, kao i sama providurova palača značajno uređuju. O tim radovima, te onima iz 1680. godine, svjedoče novopronađeni arhivski spisi. Podaci o palači iscrpniji su u 18. stoljeću kada se uz imena majstora i nadležnih državnih inženjera bilježe i manji, ali i veći popravci, te utrošena sredstva. Doba mletačke uprave u Dalmaciji završava bilježenjem palače, njezinog izgleda i unutrašnjeg rasporeda u spomenutom Generalnom Katastru, te Inventarom javnih zgrada iz 1789. godine s popisom pripadajućih predmeta u državnom vlasništvu. Upravo ti podaci idu u prilog zaključku da je providurova palača po svojem složenom prostornom rasporedu, oblikovanju vanjštine i opremljenosti prostorija morala biti reprezentativni primjer zadarskog profanog graditeljstva 17. i 18. stoljeća. Nažalost, u naknadnim preinakama i pregradnjama, izvedenim poglavito tijekom 19. stoljeća, cjelokupni je kompleks velikim projektom zajedno s prostorijama kneževe palače preuređen u jedinstvenu cjelinu austrougarskog Namjesništva u Dalmaciji, i time je zauvijek izgubio svoj izvorni izgled.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- ERIC: Educational Resources Information
- ERIH
- HISTORICAL ABSTRACTS WITH FULL TEXT via EBSCOhost, THE BOWKER INTERNATIONAL SERVIS (NY USA)
- INTERNATIONAL BIBLIOGRAPHIES IBZ (OSNABRÜCK, D)
- CENTRAL AND EASTERN EUROPEAN ONLINE LIBRARY (CEEOL)
- NEWS OF ELECTRONIC JOURNALS (NEWJOUR)
- HRVATSKA ZNANSTVENA BIBLIOGRAFIJA, Niz C
- HRČAK (Portal znanstvenih i stručnih časopisa Republike Hrvatske)