ࡱ> '`ħbjbj .Ft`$(kkkc'e'e'e'e'e'e'$)h(,'kkkkk'(!!!kc'!kc'!!:&,& hGz?& W' (0(I&R,w!",&,&kk!kkkkk''!kkk(kkkk  ARHITEKTURA / DIZAJN intervju DIZAJN JE KULTURNI FENOMEN. I TO JE PRVA PREMISA & Intervju s Feom Vukiem, autorom knjige Teorija i povijest dizajna. Kriti ka antologija, Golden Marketing-Tehni ka knjiga, AF Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, 2012., 27/20 cm, 556 str., tvrdi uvez, hrvatski (250 kn) Razgovarao: Alen }uni ________________________________________________________________________ Fea Vuki je doktorirao teoriju dizajna na Odjelu za oblikovanje Akademije za likovnu umjetnost Univerze u Ljubljani; od 1994. predaje na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je sada izvanredni profesor. Bio je stipendist-istra~iva  centra 'The Wolfsonian Foundation', Miami Beach, SAD, 1995. s istra~ivanjem na temu 'Tr~iana komunikacija u Italiji 1900-1943'. Autor je i urednik nekoliko knjiga iz podru ja dizajna: 'Stoljee hrvatskog dizajna' (1997.), 'Od oblikovanja do dizajna' (2003.), 'Zagreb - Modernost i grad' (2003.), za koju je 2004. nagraen Nagradom Grada Zagreba, 'Modernizam u praksi' (2008.), 'Hrvatske posebnosti. Teorija i praksa identitetskih sustava' (2008.), 'Croatian design now' (2009., s Victorom Margolinom), te 'Teorija i povijest dizajna. Kriti ka antologija' (2012.). _______________________________________________________________________ Projekt: Studirali ste povijest umjetnosti i arheologiju, dakle 'stariju baatinu'. Kako ste, zapravo, razvili specifi no usmjerenje baa prema dizajnu kao novoj teorijskoj domeni? Vuki: Roen sam i odrastao u Zadru pa sam 'bio mialjen' upoznati klasi nu kulturu, u ei od tadaanjih veli ina poput Ive Petriciolija, Krune Prijatelja ili Nenada Cambija. Meutim, va~an je bio moj ljetni boravak u Parizu 1980. i ljubav prema rock-glazbi. Tada sam se, naime, malo bolje upoznao s opusom skupine Velvet Underground, kroz to sam bolje shvatio ato je Andy Warhol, a to me odvelo do upoznavanja teorija Marshalla McLuhana i naposljetku do literarnih nadahnua koja su mi i danas va~na - Kurt Vonnegut i Philip K. Dick. Tako sam se po eo baviti modernom kulturom i umjetnoau, a interes za masovnu kulturu prirodno je prerastao i u znanstvenoistra~iva ki interes za dizajn. Projekt: Prije desetak godina uredili ste knjigu 'Od oblikovanja do dizajna' s odabranim tekstovima o hrvatskom dizajnu. Je li Vam to dalo ideju i za nedavno objavljenu kriti ku antologiju teorijskih tekstova iz svjetske literature ? Vuki: Ve je tada ova svjetska antologija bila u pripremi, a naaa, zbir hrvatskih tekstova o dizajnu, bila je prvi korak u senzibiliziranju lokalnog konteksta na tu kulturnu i gospodarsku temu. Knjiga je htjela upozoriti kako se svojevremeno ozbiljno mislilo o dizajnu u hrvatskoj kulturi. Projekt: Pisanje i priprema knjiga nije lagan posao i esto se pojave iznenadne zapreke i teakoe. O Vaaoj se knjizi s ia ekivanjem dugo govorilo, a naposljetku je izdana proale godine. Koji su bili imbenici koji su ote~ali njeno publiciranje i kako je openito tekao proces nastanka ovoga doista monumentalnog izdanja s ak 64 teksta? Vuki: Ovakve knjige dugo nastaju jer, kao i svaka antologija, uklju uju rad interdisciplinarne skupine ljudi i viaestruki proces usuglaaavanja prijevoda i terminologije. Zato to traje tako dugo, ali je barem naposljetku posao kompletan. No to ne zna i da je sve re eno, mislim da prava rasprava o kulturnom smislu i povijesti dizajna u Hrvatskoj mo~e po eti. A i studenti imaju ato itati. Projekt: Uvrateni tekstovi nisu uvijek iz u~e dizajnerske tematike, raspon je doista airok - od J. W. Goethea do S. }i~eka... Dizajnersku problematiku promatrate kroz prizmu razli itih strukovnih podru ja. Kako u tako heterogenoj shemi napraviti selekciju, odabrati najva~nije? Koje je bilo stajaliate, ato je okosnica u kriteriju izbora tekstova? Vuki: Dizajn je kulturni fenomen. I to je prva premisa, jer izvan kulture on naprosto nije shvatljiv. Dakako, ta disciplina itekako sudjeluje i u drugim druatvenim sektorima, primarno gospodarstvu, ali je kultura ishodiate i pravo mjesto shvaanja smisla dizajna. Tekstovi u antologiji reprezentativan su izbor - povijesna panorama koja svjedo i kako se tijekom procesa industrijske modernizacije teorijski i kriti ki mislilo o dizajnu. Raspon perspektiva iz kojih se u tekstovima govori namjerno je airok jer je dizajn nu~no interdisciplinaran i nije ga mogue u potpunosti razumjeti samo iz jedne to ke motrenja. Projekt: Zadnji je tekst u knjizi iz 2003. godine. U posljednjih nekoliko godina sve se intenzivnije piae o dizajnu, budui da je rije  o relativno mladom podru ju koje sve br~e napreduje. Ima li nekih tekstova kojima biste ve sada novelirali ovu publikaciju ili je dopunili za drugo izdanje? Vuki: Nakon ove knjige trebalo bi objavljivati antologije po pojedinim podru jima: industrijski dizajn, vizualne komunikacije, dizajn sustava, kulturna povijest dizajna, socijalni smisao dizajna... Dakako, ako to ima smisla raditi na hrvatskom jeziku i u hrvatskom kontekstu, jer pojam i praksa dizajna jo uvijek nisu afirmirani u kontekstu lokalne kulture i gospodarstva toliko jasno a da bi se moglo govoriti o sustavnom rezonu za razvoj diskursa o dizajnu. U razvijenim zapadnoeuropskim demokracijama, tamo gdje postoji drutvena vrijednost rada i proizvodnje, tamo je dizajn jasna kulturna, gospodarska, ali i intelektualna kategorija. Pa je i teorija i povijest dizajna dio kurikuluma visokog obrazovanja. Projekt: U Vaaoj novoj knjizi mo~e se nai povei broj arhitekata koji su se bavili dizajnom. Danas je dizajn zasebna struka, ali mislite li da bi taj odnos povezanosti s arhitekturom ipak trebalo zadr~ati? Kako Vam se danas ini dijalog izmeu ta dva kreativna polja u Hrvatskoj, a kakav je u inozemstvu? Vuki: Povezanost disciplina arhitekture i dizajna povijesno je dokazana i u suvremenosti viaestruko prisutna, to viae ne treba posebno dokazivati. Dapa e, ta je povezanost jedna od glavnih dionica modernisti kih pokreta, odnosno ukupne slike modernizacijskih napora u europskoj kulturi. U naaemu lokalnom kontekstu ta je veza stvorila veinu vrijednosti do kojih se danas dr~i kao do svojevrsne metodoloake doktrine arhitekture i dizajna. Interdisciplinarnost, dakle, to je klju na rije  koju se, na~alost, danas pomalo zaboravlja, a trebalo bi je, s obzirom na kompleksnost svijeta u kojem se ~ivi, sve viae zagovarati. Projekt: U razgovoru sa zagreba kim studentima i arhitekture i dizajna redovito se mo~e uti da je suradnja izmeu tih dvaju studija istoga fakulteta slaba i neohrabrujua, a to nije korisno ni za jednu 'stranu'. Mislite li da treba ustrajati u smjeru njihove vee integracije (ne nu~no, ali mo~da i u vidu nastavnog plana), te kako bi se to moglo ostvariti? Vuki: Dakako, trebalo bi ustrajati na tome kako aktivnostima u nastavnom programu, tako i povremenim ekstrakurikularnim oblicima rada. To je vrijednost koju Arhitektonski fakultet svakako treba razvijati jer e biti va~na kompetitivna prednost u regionalnoj i europskoj areni borbe za studente. Svaka dodana vrijednost ini visokoobrazovnu instituciju kompetentnijom i u tome smislu ve pripremamo nekoliko internacionalnih radionica koje e zagovarati takav interdisciplinarni tip projektnog rada. Projekt: Ve niz godina predajete na Studiju dizajna u Zagrebu. U sklopu te edukacije koliko uspijevate 'formatirati' mlade dizajnere u ~eljenom smjeru? I koje bi bile jake to ke studija u Frankopanskoj, a ato bi se joa tijekom vremena moglo unaprijediti ili bitno promijeniti? Vuki: Samo pokuaavam mlade ljude nau iti kako da misle, ne ato da misle. Sadr~aj je dio njihove osobnosti, a ja ih pokuaavam u iti metodama i visokim kriterijima odnosa prema struci, druatvu, kolegama... Danaanji studenti vrlo su razli iti od svojih nekadaanjih kolega, njihova je pismenost na posve drugoj razini (formirana novim medijima komunikacije), odnos prema instituciji i kolektivnom radu je druk iji, svijet u kojem radimo i za koji se akoluju kompleksniji je i neizvjesniji nego ikad. Zato i didaktika, na in rada, nu~no mora adresirati takvo stanje svijesti, a svaki pokuaaj restauracije disciplinskog i striktno 'katedarskog' pristupa nee biti odr~iv. Projekt: Nedavno ste u Jutarnjem listu pisali o knjizi Lekcije iz Finske - njihovu akolskom, obrazovnom sustavu. Koliko Vam je va~an pedagoaki rad i ato Vam je glavni cilj u izobrazbi studenata dizajna? Vuki: Pedagoakim se aktivnostima bavim ve gotovo trideset godina na razli itim institucijama, najviae na Studiju dizajna. Hrvatska, na~alost, ima obrazovni sustav koji pokazuje nisku razinu u inkovitosti u osposobljavanju mladih ljudi za ~ivot. K tome, visoko obrazovanje i znanost u Hrvatskoj nemaju nikakvu razvojnu strategiju, kao i druatvo u cjelini, uostalom. Zato su va~ne pouke iz druatava koja su strukturirana i u kojima obrazovanje ima jasan odr~ivi smisao i mjerljivu vrijednost. Duboko sam uvjeren da je temeljni smisao edukacije u dizajnu danas potpuno osvjeaivanje mladih ljudi o socijalnim, ekonomskim i kulturnim okolnostima svijeta u kojem ~ive, kao i o temeljnim problemima koje bi kao budui projektanti predmeta, sustava ili komunikacija trebali adresirati. Projekt: Kakav je naa dizajn u europskoj ili u svjetskoj slici? Prodekan ste za meunarodnu suradnju AF-a i osoba s velikim internacionalnim iskustvom pa zacijelo imate mogunost usporeivati domete i dinamiku razvoja unutar naaih okvira u odnosu na globalni dizajnerski milje? Vuki: Danas viae ne postoji 'globalni milje'(<>@X \   D F L X p  . 0 ŸڟҖҟxhhb]hZ(-6CJOJQJaJ"hb]hZ(-56CJOJQJaJh--hZ(-5OJQJhZ(-6OJQJhZ(-5OJQJhmhZ(-5CJ OJQJaJ hZ(-5CJ OJQJaJ hj5CJ OJQJaJ hZ(-OJQJh--hZ(-OJQJhjCJOJQJaJh3hCJOJQJaJ$<>@V X  ""j%<*>*,0gd]$a$gdZ(-gdZ(-ħ0 4 J L l (  , . ` b (T$8XZdfjl: ո媙h--hZ(-OJQJ hb]hZ(-0JCJOJQJaJhZ(-0JCJOJQJaJhYLhZ(-6CJOJQJaJhC6CJOJQJaJhb]hZ(-6CJOJQJaJhZ(-6CJOJQJaJh6CJOJQJaJ2*,~4~Zpr(TfȽȘvnnnȽh/ OJQJhp>hZ(-6OJQJhp>hOJQJhp>hZ(-OJQJhZ(-5OJQJhohZ(-6OJQJhCOJQJhZ(-OJQJh|hZ(-OJQJh|hZ(-5OJQJh--hZ(-B*OJQJphhZ(-B*OJQJphh0OYhZ(-6CJOJQJaJ+8@B  j >!!""""#R#$$$ %h%j%t%x%%l'''''()<)N)ıĥ߱߱߱߹ĝııĥߒߝߝߝߝhp>hOJQJhFGqhZ(-OJQJhY_cOJQJhohZ(-6OJQJh>OJQJh|hZ(-OJQJhZ(-OJQJhp>hOJQJh/ OJQJhp>hZ(-OJQJhZ(-5OJQJh|hZ(-5OJQJ5N)T)~)<*>*N*P*T*\*b*d***+$+L+,,,,,Z-- . . ...X.Y.//0 000200"12222222234Žŵŵŵ͎yh5OJQJhohZ(-6OJQJh|hZ(-OJQJh)OJQJhOJQJhNhZ(-6OJQJhZ(-OJQJhOJQJh*oOJQJh|hZ(-5OJQJhZ(-5OJQJhp>hZ(-OJQJhp>hOJQJhY_cOJQJ/0 02`7b70:>>H@~EEG2M4M`Ollnoo:@:J:L:\:b:::<== =>*>,>J>^>>>>J?P???F@ŽűؕōōōōheOJQJhe5OJQJhp>hOJQJh.OJQJh,RjhZ(-6OJQJhOJQJhZ(-OJQJh2}hZ(-OJQJh|hZ(-5OJQJhZ(-5OJQJhp>hZ(-OJQJh)OJQJ4F@H@R@T@V@AAAA"B(BCCCC,E.EDEFE~EEEEEFbFFFGG"G$G&G:GfGnG|GXKKHLJL2M4MDMNNlNN^O`OjOlOnOOӸޭәәәә޸ވh5OJQJhKOJQJhOJQJhw7hZ(-6OJQJh|hZ(-OJQJhZ(-OJQJhp>hOJQJh1OJQJhp>hZ(-OJQJh|hZ(-5OJQJhZ(-5OJQJhohZ(-6OJQJ5, postoji samo niz lokalnosti koje, umre~ene u komunikacijske sustave, ine privid globalnosti. Dakako, postoje vrijednosti koje se mogu identificirati kao 'globalizacija', ali na razini pojedinih profesionalnih djelovanja u konkretnom kontekstu jasna je potreba da se ato preciznije odredi ne samo prema globalnim problemima prirodne i druatvene okoline nego i posebno prema lokalnim problemima koji su specifi ni za to no odreeni kulturni areal u kojem se djeluje. Moto 'misli globalno - djeluj lokalno' nikad nije bio aktualniji. Stoga i bilo kakva usporedba bilo kojeg tipa kulturne proizvodnje iz nekoga rubnog konteksta, poput hrvatskog, s bilo kakvim globalnim okvirom jest metodi ki i spoznajno kratkog daha. O tome svjedo e i povijesni primjeri - svaki globalno znan nacionalni kontekst koji je uspio postati semanti ki ekvivalent za kvalitetu projekta (skandinavski, japanski, talijanski... dizajn) najprije je bio utemeljen u vlastitom kontekstu, a tek se potom razvio u nadnacionalni, pa i globalni fenomen. Hrvatski dizajn joa nije proaao tu fazu afirmacije. A znamo da je civilizacija dug i spor proces. Projekt: U Hrvatskoj se praksa dizajna konstantno obogauje 'mladim nadama', no kako Vam se ini podru je teorije, kritike i istra~ivanja, koja je perspektiva pisane misli? Vuki: Velika i jako potrebna jer je - i ne samo u dizajnu - izrazita potreba za konceptualnim teorijsko-kriti kim promialjanjem djelovanja svake profesije. Hrvatska aktualna stvarnost to jasno pokazuje. Projekt: Zapa~ena je i Vaaa suradnja s Marinkom Sudcem u katalozima (zapravo - monumentalnim monografijama) izlo~bi Aleksandar Srnec. Prisutna odsutnost i Circles of Interfernece. Na koji ste na in zapo eli suradnju na tim velikim projektima te imate li u planu nastaviti autorsko sudjelovanje i u nekim buduim izlo~bama? Vuki: Gospodin Sudac i ja znamo se joa od djetinjstva u Zadru i njegovu fascinaciju marginalnim oblicima umjetni kog djelovanja lako je bilo pepoznati kao kulturalni simptom na rubu izmeu kriti ke teorije i metode umjetni kog istra~ivanja. Drago mi je da sam, zajedno s kolegama Denegrijem, Koa eviem i Turkoviem, imao prilike sudjelovati u artikulaciji ove, sada ve goleme kolekcije avangardne umjetnosti. Zasigurno u se i dalje baviti tom temom jer se ti e nekih mojih trajnih interesa, s one strane bavljenja teorijom i povijeau dizajna. Projekt: Od izdanja publikacije Stoljee hrvatskog dizajna proalo je 17 godina, jeste li razmialjali o nadogradnji tada skupljene grae s primjerima recentnog sloja hrvatskog dizajna 21. stoljea? Vuki: Tada je bilo bitno druk ije vrijeme nego danas, a knjiga je trebala poslu~iti kao pokreta , nadahnue za kasnija istra~ivanja. Otada sam se uglavnom bavio historiziranjem teorijskih ideja, lingvisti kih oznaka i konteksta za dizajn u Hrvatskoj. Prikupljene grae tada, a i naknadno, ima prili no i zacijelo bi se sada mogla napraviti nova knjiga. Projekt: Na podru ju arhitekture oduvijek postoji preautni jaz, pa i konfrontacija, izmeu urbanista i projektanata (arhitektura vs. urbanizam), postoji li takav antagonizirani odnos (mo~da i pozitivan) izmeu grafi kih i produkt dizajnera? Vuki: To su antagonizmi koji su porijeklom iz predmoderne proalosti pa e kao takvi vjerojatno biti rastvoreni u postindustrijskoj stvarnosti informacijskih mre~a. Zadaa visokog obrazovanja u tim domenama bit e da ato prije prepozna te okolnosti i pripremi didaktiku za tu novu stvarnost. Pojedine eksperimentalne akole i instituti u svijetu to ve rade, poput Media Laba na MIT-u ili Aalto univerziteta u Helsinkiju. Projekt: Budui da ste oduvijek prisutni i u arhitektonskoj kriti ko-teorijskoj domeni, kako Vam se ini djelovanje naaih arhitekata u danaanje vrijeme? Biste li mogli izdvojiti arhitekte koji po Vaaem mialjenju zaslu~uju posebno mjesto na novoj arhitektonskoj sceni? Vuki: Na~alost, ovo nisu sretna vremena za arhitekturu u Hrvatskoj, a s obzirom na naviku da o kvaliteti ostvarenja sudimo prema autorskom dosegu, o ito je da je doba velikih gesta i golemih autora - proalo. Hoe li ponovno doi? Mo~da. No joa je Marx slijedei Hegela tvrdio da se kvaliteta raa iz kvantitete. Razmotri li se povijest moderne arhitekture u Hrvatskoj, o ito je da su se najkvalitetnija djela raala u doba kada je druatveni kontekst imao neku vrstu prepoznavanja vrijednosti arhitektonske invencije. Danas u Hrvatskoj, uz povremene izuzetke, nije takvo doba. Projekt: Preporuka mladim dizajnerima  ostati u Hrvatskoj ili otii u inozemstvo? Ima li kod nas uvjeta i perspektive za kvalitetan razvoj i karijernu afirmaciju mladih kreativaca? Vuki: Trenutno vrlo malo. Sreom, danas dizajner mo~e sjediti u Zagrebu i raditi za naru itelja koji je bilo gdje u svijetu. Projekt: Mnogima ste bili i profesor. Vidite li neke mlade dizajnere koji bi doskora mogli postii doista presti~ne rezultate na polju dizajna? Vuki: Vidim ih svakodnevno na nastavi, ponekad malo rjee... kada imaju viae posla...haha. Golema je njihova volja i entuzijazam. Neu spominjati imena jer ne ~elim nikoga favorizirati, ali rei u vam ovo: vrlo brzo, za godinu do dvije, na scenu hrvatskog dizajna stupit e cijela jedna generacija autora koji e bitno pridonijeti stvaranju novih vrijednosti unutar profesije i unutar itava socijalnog konteksta. Projekt: Koje su knjige u posljednje vrijeme na Vas ostavile poseban dojam? Ne moraju biti nu~no iz struke. Zanimljivo je, naime, uti ato teoreti ari arhitekture i dizajna prate od literature pa to pitam i Vas. Vuki: Trenutno me zaokupljaju dvije knjige. Prva je Mediatecture - novo Springerovo izdanje koje je uredio Christoph Kronhagel i koja se bavi utjecajem medijske tehnologije i komunikacijske kulture na arhitekturu. Knjiga je svojevrsna antologija arhitektonskih projekata koji osvjeatavaju potencijal novih tehnologija komunikacije. Kada je itam, kao da do~ivljavam realizaciju svojevremenih vizija Williama Gibsona iz knjige Neuromancer. Prirodom svoga istra~iva kog rada za doktorat, a i svojevrsne nostalgije, moja su sklonost i strane knjige posveene kulturi 'socijalizma', i to ne samo u bivaoj ju~noslavenskoj dr~avi. Imam ih poprili an broj iz anglosaksonskoga intelektualnog kruga, a najnovija je Bought and Sold: Living and Losing the Good Life in Socialist Yugoslavia, Patrick Hyder Patterson, Cornell, 2011. Vrlo je interesantna jer obrauje temu kulture konzumerizma i tretmana tr~iata od strane vladajue partije, koja je, nominalno, zagovarala jednakost svih, a prakti no dopuatala nejednakost kao neosvijeatenu posljedicu polurazvijenoga slobodnog tr~iata. Interesantno je da su najkvalitetnije knjige o kulturi danas nepostojeega druatvenog sustava napisane - izvan toga sustava. Mo~da je doista doalo i vrijeme da netko napiae kvalitetnu nepristranu kulturnu povijest i bivae Jugoslavije, 1945.-1990.? Projekt: U Vaaoj je karijeri 2008. godina bila iznimno uspjeana u domeni teorijskog djelovanja. Tada su Vam izdane ak tri knjige, a od onda Vas je posebno zaokupila velika hrestomatijska antologija teorije. Koji su Vam planovi za budunost, ato sada piaete? Vuki: Pomalo skupljam skice, naznake i materijal za kulturnu povijest dizajna, opeg tipa, dakle u svjetskim razmjerima, s posebnim dijelom koji obrauje fenomen marginalnih povijesti, i to na primjeru Hrvatske. Moj prijatelj i kolega Victor Margolin ve godinama priprema svjetsku povijest dizajna i esto izmjenjujemo pitanja i sugestije, no nemam tako golemu ambiciju - moja e kulturna povijest biti daleko komornija, koncentrirana na neke bitne teme koje mogu danas poslu~iti kao pouka za sutra. Antrfilei koje treba slo~iti veim fontom i 'urezati' u tekst umjesto ilustracijskih priloga (iskoristiti koliko je potrebno blokova do popune stranica, ovim redoslijedom): 'Dizajn je nu~no interdisciplinaran i nije ga mogue u potpunosti razumjeti samo iz jedne to ke motrenja.' 'Povezanost disciplina arhitekture i dizajna je povijesno dokazana i u suvremenosti viaestruko prisutna.' 'Vrlo brzo, za godinu do dvije, na scenu hrvatskog dizajna stupit e cijela jedna generacija autora koji e bitno pridonijeti stvaranju novih vrijednosti unutar profesije i unutar itava socijalnog konteksta.' 'Danas dizajner mo~e sjediti u Zagrebu i raditi za naru itelja koji je bilo gdje u svijetu.' 'Kao profesor mlade ljude pokuaavam nau iti kako da misle - ne ato da misle. Sadr~aj je dio njihove osobnosti& ' 'Duboko sam uvjeren da je temeljni smisao edukacije u dizajnu danas potpuno osvjeatavanje mladih ljudi o socijalnim, ekonomskim i kulturnim okolnostima svijeta u kojem ~ive.' 'Prava rasprava o kulturnom smislu i povijesti dizajna u Hrvatskoj mo~e po eti& ' OddddeeTeVef ffftgghhjj k k4khOJQJhKOJQJhp>hZ(-OJQJU;rr~rrs>stXtttt0ufvhvvvvvvvv ww>w|wxx x"x$xxxyy:z{X{Z{{{{÷ïïã˚ÊÂÂhqOJQJhe OJQJh_^_OJQJhZ(-5OJQJhohZ(-6OJQJh3KOJQJhNhZ(-6OJQJhZ(-OJQJh|hZ(-5OJQJh|hZ(-OJQJhp>he OJQJh\NOJQJhp>hZ(-OJQJ.{{||||||}&~x~ "$.02fփX "$ވ$&^މ24>@B˖˖˖hohZ(-6OJQJh|hZ(-OJQJh.* hZ(-6OJQJhqOJQJhp>he OJQJhp>hZ(-OJQJh|hZ(-5OJQJhZ(-5OJQJh\ZhZ(-OJQJhZ(-OJQJhOt.hZ(-6OJQJ6 $4tvtv|hjlȠʠ̠x&$d%d&d'dNOPQgd^gd^$a$gdZ(-܊ȋZFtv̍ bhx(*,T&ґԑt JVX^żټh#=OJQJhp>he OJQJhp>hZ(-6OJQJhZ(-5OJQJhohZ(-6OJQJh}OJQJh|hZ(-5OJQJhZ(-OJQJhqOJQJhp>hZ(-OJQJ>4Hxz\^DXZfbdnptvș$,z|hjlŸĸĸĥvvhC4B*OJQJphhC4hC4B*OJQJphhohZ(-6OJQJhtKOJQJhZ(-OJQJh|hZ(-OJQJh|hZ(-5OJQJhZ(-5OJQJhwOJQJh#=OJQJhp>he OJQJhp>hZ(-OJQJhp>hZ(-6OJQJ.Ÿ$ƠȠʠ̠ΠРܠ^rtvxz|ޣȼzrczc[LzLzh^hC4CJ OJQJaJ hOJQJh^hCJ OJQJaJ hOJQJhtKCJ OJQJaJ hwCJ OJQJaJ hwhwCJ OJQJaJ hwh6CJ OJQJaJ h^CJ OJQJaJ hC4CJ OJQJaJ h6OJQJhZ(-OJQJh9B*OJQJphhC4B*OJQJphhC4hC4B*OJQJphxz "ܤޤ "ħ}&$d%d&d'dNOPQgd]$a$gd.* &$d%d&d'dNOPQgd^&$d%d&d'dNOPQgdC4gd^  "$&֤ؤڤܤޤ&¥ "$&§ħŶ趮ٗ舢yh]h6CJ OJQJaJ hwhC4CJ OJQJaJ hp>hC4OJQJh'%CJ OJQJaJ hlpOJQJh^h.* CJ OJQJaJ h^CJ OJQJaJ hC4OJQJh^hC4CJ OJQJaJ hC4CJ OJQJaJ htKCJ OJQJaJ ,1h. A!"#$% @@@ WfNormalCJ_HaJmHsHtHDAD Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List .X@. b]Emphasis6]F ST+,CD   op[ ~  X Y EB $ ##$=)>))**+ .!..J0K0=122316266f7g7799l:$<??@BBBACBCCCCCDDDDKELEEEmFnFF00000000000000000000ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0ȑ0ȑ00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 N)4F@Orr{Ÿħ(+,-.01TUVXYZ\0 xħ)/W[ħ*8@0(  B S  ?  QTlnuv"#&'+,BFGNP*+ceim hjqsMN   *+34opxy  Z [ ` b e f m n  |   X Y a b st'(./12@ADEJL  XZABGI^_tu~jkUW'(-.<=]^rs%'./12jl %&/0OPcdjk#$)+ 1 2 x y $#&#####$$$$$$$$"%$%e%f%%%%%?&@&&&&&''b(c(((((((<)>)F)G)))))))****++++P+Q+j+l+s+t+}+~+++++++,,,,,,, ,|,}, - -8-:- .!.).*.[.].c.d.f.g.....//0 0J0K0S0T0|0}0000000<1=1B1D1]1^111222222222233334444(5)5`5b51626:6;66666M7N7f7g7o7p77777774858K8M88888888888 9 999999999::::::X:Y:j:l:q:s:::::;;;;"<$<2<3<l<n<<<<<<<<< = =+=,=w=y=== > >:><>>>>>*?+?0?1???????????o@p@s@t@@@@@YAZABBBBBB@CCCCCCCDDDD_D`DDDDDDDHEIEJELEEEiFjFlFnFFFF RT*,BD  npZ [ }  W Y DEAB #$ ##$$<)>)))**++.!...I0K0<1=12233062666e7g77799k:l:#<$<??@@BB@CCCCCDDDDJELEEElFnFF,nFFFFFFEp=bM}=|R^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.Ep=M}=|                  )(.* / e lp)Cw'%Z(-.#=p>tK\N_^_Y_c&n*oDaoFGq^Kq1]>C49j3K}56eF@FFFF  $$FPP P PPPPPPP P(P\@P0P8P:P>P@PFPNPdUnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx ArialA& Trebuchet MS"1Z'E 0<$ 0<$!4FFE2QHX ?Wf23INTERVJU  NAGRAENA HRVATSKA ARHITEKTURA 1990-2009AlenAlen  Oh+'0 (4 T ` lx4INTERVJU NAGRAENA HRVATSKA ARHITEKTURA 1990-2009AlenNormalAlen69Microsoft Office Word@\6@ _@KG 0<՜.+,0 hp|  $F' 4INTERVJU NAGRAENA HRVATSKA ARHITEKTURA 1990-2009 Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdeghijklmnopqrstuvwxyz{|~Root Entry FhGData ^1Tablef,WordDocument.SummaryInformation(}DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q