Pregled bibliografske jedinice broj: 626552
Utjecaj međuprožimanja nastave Glazbene umjetnosti i Hrvatskoga jezika na stavove, motivaciju i znanje učenika
Utjecaj međuprožimanja nastave Glazbene umjetnosti i Hrvatskoga jezika na stavove, motivaciju i znanje učenika // Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 3 / Vidulin-Obranić, Sabina (ur.).
Pula: Odjel za glazbu Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, 2013. str. 363-374 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 626552 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj međuprožimanja nastave Glazbene umjetnosti i Hrvatskoga jezika na stavove, motivaciju i znanje učenika
(Impact interfusion teaching Music and Croatian language attitudes, motivation and knowledge of students)
Autori
Horvat, Mirjana ; Aladrović Slovaček, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih i budućih promjena 3
/ Vidulin-Obranić, Sabina - Pula : Odjel za glazbu Muzičke akademije Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, 2013, 363-374
ISBN
978-953-7498-65-8
Skup
Interdisciplinarni pristup glazbi: istraživanje, praksa i obrazovanje
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 18.04.2013. - 20.04.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
glazbena umjetnost; hrvatski jezik; međupredmetna korelacija; hrvatski romantizam
(musical art; Croatian language; inter-subject correlation; Croatian Romanticism)
Sažetak
Umjetnost kao superiorna moć izraza nalazi različite putove svoje realizacije. Glazba i književnost, uz likovnu umjetnost, nalaze se u školskim programima kroz cijelu osnovnu školu te u gimnazijskim programima. Tendencija hrvatskoga obrazovnoga sustava jest u međupredmetnoj korelaciji, što pretpostavlja povezivanje sadržaja svih umjetnosti. Naime, književnost se u gimnazijskim programima usvaja prema povijesnom načelu, jednako je s glazbenom i likovnom umjetnošću. Upravo zbog toga, dobro je sadržaje povezivati kako bi učenici dobili jednu cjelinu.Cilj je ovoga istraživanja utvrditi koliko poznavanje glazbe i osvještavanje glazbene umjetnosti određenoga razdoblja može pomoći u recepciji književnosti i izbora iz književnih djela određenoga razdoblja.Kako bismo potvrdili utjecaj, napravili smo istraživanje u grupi od četrdeset i jednog (N = 41) maturanata iz različitih srednjih škola grada Zagreba i okolice. Njima je ponajprije bio prikazan sat glazbene umjetnosti hrvatskoga romantizma sa slušnim predlošcima i povijesnom okosnicom. Potom su imali sat književnosti u kojemu se također obradio hrvatski romantizam, odnosno književnost hrvatskoga narodnoga preporoda. Na satu književnosti težište je stavljeno na liriku hrvatskoga narodnoga preporoda jer je nekoliko budnica i ljubavnih pjesama iz toga razdoblja uglazbljeno te je ponovno oživljeno tijekom Domovinskoga rata. Istraživanje je započelo upitnikom o stavovima učenika prema glazbenoj umjetnosti i hrvatskome jeziku kao nastavnim predmetima, ali i njihovi općeniti stavovi prema umjetnosti. Potom su provedena oba sata, a nakon toga i upitnik koji je propitivao koliko su ispitanici zadovoljni ovakvim načinom rada te test znanja koji je pokazao koliko su oni od zadanoga usvojili. Da bismo dobili razliku u rezultatima, sat književnosti proveden je i s grupom koja nije imala sat glazbene umjetnosti te nam je ta usporedba pokazala je li eksperimentalna grupa pokazala bolje rezultate u znanju te smo time dobili i odgovor na temeljno pitanje je li recepcija književnosti uspješnija ako je potkrijepljena glazbenim znanjem.Podaci su obrađeni u SPSS programu za statistiku metodom Ttesta, aritmetičkih sredina i medijana, Mann Whitnejev U testa i Wilcocsonovog testa.
Izvorni jezik
Hrvatski
