Naslov
Autobiografski i zavičajni elementi u stvaralaštvu Zlate Kolarić Kišur i Branka Hribara
(Autobiographic and regional elements in Zlata Kolarić Kišur and Branko Hribara’s works)

Autori
Aladrović Slovaček, Katarina ; Marić, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni

Skup
Veliki dječji književnici

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 18.04.2013. - 20.04.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
dječji roman; autobiografija; nastava hrvatskoga jezika; zavičajna književnost
(children’s novel; autobiography; teaching the Croatian language; regional literature)

Sažetak
Početkom dvadesetoga stoljeća u hrvatskoj se književnosti pojavljuje prvi dječji roman koji konačno progovara afirmativno o dječjim vrijednostima, nerijetko ih suprotstavljajući vrijednostima odraslih (Majhut, 2011). Bez obzira na tematiku, ideju ili siže dječjeg romana, on uvijek integrira dječju igru po kojoj su njegovi junaci istiniti i uvjerljivi (Zalar, 1997). Važno je, stoga, analizirati koje su vrijednosti uključene u dječji roman da bi njegova poruka, bez obzira na prostor i vrijeme, uvijek bila živa i aktualna. Hrvatskoj književnici Zlati Kolarić Kišur i književniku Branku Hribaru zajednička je motivacija za pisanje knjiga za djecu, ali i mjesto rođenja, djetinjstva i rane mladosti, koje je odredilo njihove prve književne ostvaraje, a to je grad Požega. Iako su njihovi dječji romani po kojima ih pamte generacije nastali u samo četiri godine razlike (Moja Zlatna dolina Zlate Kolarić Kišur 1972., a Adam Vučjak Branka Hribara 1976.), njihova je recepcija išla različitim smjerovima. Cilj je ovoga rada, stoga, analizirati sve književne i jezične elemente ovih dvaju romana, ali i pronaći međuljudske i općekulturne vrijednosti koje su u njima sadržane i koje su im pomogle ili odmogle da sačuvaju svoju dječju „publiku“. Ujedno, poseban će se naglasak staviti na pronalaženju autobiografskih elemenata, ali još i više zavičajnih elemenata po kojima se njihovi pisci mogu nazvati zavičajnicima. Uz navedeno, romani će se staviti u kontekst nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi. Naime, roman Moja Zlatna dolina još je uvijek dio obaveznoga popisa lektire u četvrtom razredu osnovne škole, a roman Adam Vučjak već nekoliko godina to nije, iako je nagrađen Vitezovom nagradom. Kako bi analiza bila potpuna, napravit će se istraživanje u četvrtom razredu osnovne škole o recepciji i prihvaćenosti romana Moja Zlatna dolina na uzorku od tristotinjak učenika (N = 300) Središnje i Istočne Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA