Naslov
Muzej grada Zagreba: Jedan pristup digitalnom katalogu povezivanjem podataka o materijalnoj i nematerijalnoj baštini
(The Zagreb City Museum: An Approach to a Digital Catalogue by Linking Data Concerning the Material and Non-material Heritage)

Autori
Šojat-Bikić, Maja

Izvornik
Informatica museologica (0350-2325) 34 (2003), 1-2; 70-72

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Muzej grada Zagreba; digitalni katalog; materijalna kulturna baština; nematerijalna kulturna baština
(Zagreb City Museum; digital catalogue; material cultural heritage; non-material cultural heritage)

Sažetak
Kad je 2001. započet projekt digitalnog multimedijalnog kataloga stalnog postava na CD-ROM-u, imali smo pred očima ne samo muzejski predmet kao materijalizaciju kulturne baštine nego i duhovni, nematerijalni portret grada. Htjeli smo da se kroz naš proizvod osjeti duh, kultura življenja i posebnost grada. Činilo nam se da preslikana standardna baza podataka s kataloškim opisom muzejskih predmeta i fotografijom nije dovoljna za predstavljanje baštine koja se čuva u muzeju. Također smo mislili da je takva vrsta informacija više namijenjena stručnjacima, a manje primjerena širokoj publici. No, osim informacija o materijalnoj baštini koju čuvamo, mi smo željeli ponuditi i informacije o nematerijalnoj kulturnoj baštini. Kao povijesni muzej imamo odgovornost prema zajednici u čuvanju ne samo materijalne kulturne baštine već i u obrani nestajuće kulture življenja. Iskustvo nas uči da publiku često više zanimaju priče koje se kriju iza muzejskih predmeta, priče o nestajućoj kulturi življenja u gradu, o njegovim ljudima i događajima, nego podaci koji opisuju sam fizički muzejski predmet. Odmakli smo se od tradicionalne podjele na muzejske zbirke jer smo željeli napraviti tematski katalog. Teme su segmenti života u gradu, prošlog i sadašnjeg. Uz tako definirane teme lakše nam je bilo povezati materijalnu i nematerijalnu kulturnu informaciju. Proces strukturiranja i odabira informacija o nematerijalnoj baštini puno je složeniji i ne uklapa se u klasične modele muzejske dokumentacije. Zahvaljujući tehnologiji i tu se otvara širok pristup ogromnom broju informacija, ali se stvara problem selektivnosti i snalaženja u gomili nedovoljno valoriziranih podataka. Muzej je proizvođač informacija, ali i publika treba sudjelovati svojim potrebama i sugestijama. Naši građani moraju postati korisnici vrijednosti baštine, materijalne i nematerijalne.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA