Pregled bibliografske jedinice broj: 624437
Marijansko svetište u Voćinu
Marijansko svetište u Voćinu // Voćin: crkva i svetište. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Požega-Voćin, 9. i 10. prosinca 2011. / Žuljević, Ivica (ur.)., 2013. str. 313-329
CROSBI ID: 624437 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Marijansko svetište u Voćinu
(Marian Shrine in Voćin)
Autori
Cvetnić, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Voćin: crkva i svetište. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Požega-Voćin, 9. i 10. prosinca 2011.
Urednik/ci
Žuljević, Ivica
Grad
Požega
Godina
2013
Raspon stranica
313-329
ISBN
978-953-7647-18-6
Ključne riječi
Voćin, hodočašća, marijanska pobožnost, Slavonija, rekatolizacija
(Voćin, pilgrimages, Marian devotion, Slavonia, recatholicization)
Sažetak
»Marijansku« povijest Voćina potakla je šira pojava. To je snažni val rekatolizacije koji je zapljusnuo Slavoniju nakon pobjedā Svete lige nad Osmanskim Carstvom u Drugom leopoldinskom ratu (1683.-1699.). Marijanska duhovna brazda koju je Crkva nakon Tridenskoga sabora (1545. – 1563.) zaorala među katoličkim vjernicima svih meridijana i paralela, u Slavoniji je našla na iznimno plodno tlo. Od sredine XVIII. stoljeća zabilježeno je u Voćinu posebno čašćenje Marije: upravitelj župe fra Andrija Popović naručio je izradu kipa Bogorodice s Djetetom 1748. godine u Osijeku, a vjernici dali prvi zabilježeni zavjet Mariji. Taj kip nije sačuvan. Današnju sliku Gospe Voćinske mogli bismo najbliže odrediti kao djelo neznana slikara prema Franzu Leopoldu Schmit[t]neru, a datum njezina nastanka »nakon 1759.«, jer je nastala prema knjižnoj grafici toga bečkoga grafičara objavljenoj na predlistu mariološke knjige Utocsiscte Blaxenoj Divici Marii ugodno i prietno […] Požežanina Antuna Kanižlića (Venecija, 1759.). Tijekom istraživanja u staroj sakristiji crkve i na lokalitetu samostana u Voćinu arheolozi su otkrili (2008.) devocionalne predmeta iz toga vremena koji svjedoče o marijanskim vezama s drugim, katkada dalekim mjestima u zajedničkom plaštu hodočasničkih iskustava i milosti: Loretom i Numanom na zapadnoj obali Jadrana u talijanskoj regiji Marche te Donauwörthom u Bavarskoj ili Sankt Georgenbergom u Tirolu. Današnji oblik hodočasničkih susreta s Marijom u Voćinu započeo je 1885. godine nabavom novoga kipa Gospe Lurdske, odnosno 1886. godine kada je zabilježeno prvo suvremeno hodočašće u Voćin. Tomu su prethodila dva događaja važna za povijest Crkve i za marijansku pobožnost. Prvi se zbio u Rimu: papa Pio IX. proglasio je vjerskom istinom nauk o Bezgrješnom začeću (1854.) i uveo blagdan posvećen Bezgrješnoj u opći kalendar. Drugi je događaj vezan za trgovište na jugozapadu Francuske, na obroncima Pirineja, sada poznato kao jedno od najpoznatijih hodočasničkih središta: Lourdes. Godine 1858. djevojčici Bernardette Soubirous u spilji se ukazala »lijepa gospođa« odjevena u bijelu haljinu s modrim pojasom i predstavila joj se: »Ja sam Bezgrješno začeće«. Dva i pol desetljeća poslije, svojoj nebeskoj zaštitnici zavjetovala se bolesna Marija (Marica), supruga voćinskoga učitelja Mije Mikića. Po ozdravljenju je na poticaj voćinskoga župnikā Mije Bogadeka (1884.-1886.) nabavila kip Gospe Lurdske iz Pariza. Predanim katehetskim radom njegova nasljednika župnika Stjepana Kovača (1886.-1909.) prvi su vjernici krenuli pješice Gospi u Voćin na Srpnjicu (2. srpnja) 1885. godine. Nakon Drugoga svjetskoga rata hodočašća je obnovio predratni voćinski župnik Franjo Pipinić koji je potom izabran za požeškoga župnika i voćinski župnik Franjo Bosnar. Od 1963. godine kada su Bosnar i Pipinić oživjeli hodočasničke pohode Mariji, vjernici su rasli brojem, a osim župnih uvedeno je i novo, dječje hodočašće. Datumi hodočešća Gospi Voćinskoj kroz desetljeća su mijenjani, ovisno o župama iz kojih su dolazili vjernici. Sada svakoga 21. kolovoza, u osmini blagdana Marijina uznesenja u nebo, tisuće vjernika pristižu iz Požege i Posavine, a 8. rujna, na blagdan Male Gospe (Marijina rođenja), iz slavonskoga dijela Podravine. Pohode Mariji u Voćin nije zaustavilo razaranje crkve u turobnoj noći s 13. na 14. prosinca 1991., a nakon dovršetka njezine faksimilne obnove i posvete (14. kolovoza 2011.) dobili su novi uzlet.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1012654-1073 - Slikarstvo i skulptura 17. i 18. stoljeća u kontinentalnoj Hrvatskoj (Cvetnić, Sanja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Sanja Cvetnić
(autor)