Pregled bibliografske jedinice broj: 623767
Utjecaj ranog integracijskog programa na razvoj djeteta s neurorizikom
Utjecaj ranog integracijskog programa na razvoj djeteta s neurorizikom // Istraživanje u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima
Zagreb, Hrvatska, 2012. (predavanje, međunarodna recenzija, pp prezentacija, ostalo)
CROSBI ID: 623767 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj ranog integracijskog programa na razvoj djeteta s neurorizikom
(The influence of early intervention program on development of a child with neurorisk)
Autori
Ljutić, Tomislav, Joković Oreb, Ines, Nikolić, Branko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo
Skup
Istraživanje u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2012. - 29.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
neurorizičnost; rani integracijski program; psihomotorički razvoj
(neurorisk; early intervention program; psychomotor development)
Sažetak
Zbog nepredvidivosti psihomotoričkog razvoja djeteta s neurorazvojnim rizikom, važna je rana dijagnostika neurorazvojnih odstupanja, multidisciplinarno praćenje i rana habilitacija. Neurofiziološki temelj rane habilitacije čini plasticitet dječjeg mozga. Plastičnost nezrelog novorođenačkog mozga omogućuje da ranim uključivanjem ugrožene novorođenčadi u neurorazvojne i habilitacijske programe preveniramo trajna psiho-motorna oštećenja. Cilj ovog istraživanja odnosio se je na ispitivanje utjecaja ranog integracijskog programa na dijete s neurorazvojnim rizikom. U procjeni psihomotoričkog razvoja korišteni su Denver Developmental Screening II Test (DDST) i Gross Motor Function Measure (GMFM – 66). Polazna hipoteza pretpostavlja da će primjena ranog integracijskog programa za dijete s neurorazvojnim rizikom rezultirati uspjehom u svim varijablama istraživanja. Habilitacijski programa se sastojao od komponenti neurorazvojnog tretmana, senzoričke integracije, postupaka za stimulaciju orofacijalne muskulature, govora i jezika, te, poticanja kognitivnog razvoja kod šestero ispitanika (3 djevojčice i 3 dječaka) unutar prve godine života. Evaluacija rezultata izvršena je komponentnom analizom promjena stanja djeteta opisanog nad skupinom kvantitativnih varijabli registriranih kroz određeni vremenski perid (14-20 vremenskih točaka). Ovakav način obrade podataka omogućen je primjenom algoritma INDIFF. Glavna komponenta promjena kod GMFM testa nazvana je generalni faktor napretka motoričkog razvoja, a kod Denver testa generalni faktor napretka u gruboj motorici. Obje komponente prikazuju napredak u psihomotoričkom razvoju djeteta s neurorazvojnim rizikom. Dobiveni rezultati pokazuju da je kod svih ispitanika došlo do značajnih pozitivnih promjena te je stoga moguće prihvatiti polaznu hipotezu.
Izvorni jezik
Hrvatski
