Naslov
Kreolska obilježja nestandardnih varijeteta brazilskog portugalskog
(Creole Features of Brazilian Portuguese)

Autori
Sarić, Daliborka

Izvornik
Suvremena lingvistika (0586-0296) 1-2 (2005), 59-60; 103-125

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
kreolski jezici; kreolizacija portugalskog jezika; portugalski kreolski jezici (Brazil); dekreolizacija; morfosintaksa; dijalektologija
(creole languages; creolization of the Portuguese language; Portuguese-based creole languages; decreolization; morphosyntax; dialectology)

Sažetak
Nakon uvodnog prikaza najosnovnijih pojmova i problema suvremene kreolističke teorije, u ovom su radu predstavljena neka gramatička obilježja nestandardnih varijanti brazilskog portugalskog koja, osim što brazilski portugalski odvajaju od europskog, pokazuju neke paralele s kreolskim jezicima (portugalske leksičke osnove) i time upućuju na specifičan povijesni razvoj portugalskog jezika u Brazilu, zahvaćen, prema nekim teorijama, procesom (djelomične) kreolizacije. Kako pokazuju moderna dijalektološka istraživanja, neki lokalni govori imaju dosta visoku koncentraciju takvih kreolskih (kreoloidnih) elemenata pa se tako, na primjer, helvecijski govor s krajnjeg juga Bahije obično klasificira pod kreolske jezike, iako u dosta uznapredovalom stupnju dekreolizacije. Osim prikaza kreolskih obilježja brazilskog portugalskog, znači obilježja koja se ne uočavaju isključivo u izoliranim ruralnim govorima, već i u varijetetima bližim standardnom jeziku, htjela sam upozoriti na neke metodološke propuste i moguće površnosti i pogreške u analizi temeljnih jezičnih podataka. To bi se ovaj put odnosilo na interpretiranje pretežno morfosintaktičkih problema unutar glagolske skupine, u svakom slučaju jednog od najvažnijih područja interesa kreolističkih razmatranja općenito. Primjeri su pretežno uzimani iz: Holm (1992), Holm, Lorenzino & Mello (1999), Naro & Scherre (2000), Perl & Schwegler (1998). Unijela sam izmjenu koja se odnosi na zapis. Nisam, naime, koristila u konsultiranim radovima najčešće upotrebljavanu kombinaciju fonetske i fonološke transkripcije, već sam zbog, za većinu slučajeva irelevantnosti podataka koju nudi takva transkripcija, te zbog preglednosti i lakše usporedbe sa standardnim (europskim) portugalskim brazilske primjere pisala u skladu s portugalskim pravopisom. Primjeri koji se ne nalaze u navedenim izvorima osobno su prikupljeni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA