Naslov
Dalmatinske rijeke- Kako ih štitimo
(Dalmatian rivers- How to protect them?)

Autori
Andabaka, Damir ; Senta Marić, Ankica ; Gudelj, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
XVI ZNANSTVENO – STRUČNI SKUP VODA I JAVNA VODOOPSKRBA / Dadić Željko - Trogir : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ; Županijski zavodi za javno zdravstvo, 2012, 205-205

Skup
XVI ZNANSTVENO – STRUČNI SKUP VODA I JAVNA VODOOPSKRBA

Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska; Donji Seget, Hrvatska, 02.10.2012. - 05.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Cetina; Čikola; Jadro; Krka; Zrmanja; dalmatinske rijeke; krš; otpadne vode
(Cetina; Čikola; Jadro; Krka; Zrmanja; Dalmatian rivers; karst; wastewaters)

Sažetak
Otprilike polovica ukupnog teritorija Hrvatske nalazi se pod kršem. Dalmacija pripada krškomu području, s relativno mnogo oborina, ali ipak nedovoljno vode, jer ona ponire i najviše otječe podzemno. Podzemne su i površinske vode u Dalmaciji razmjerno sačuvane u svojim prirodnim značajkama, budući da se najviše stanovništva i industrije nalazi, uz obalu. Neke od značajnijih rijeka su Zrmanja, Krka, Cetina, Čikola i Jadro. One su vitalne za stanovništvo Dalmacije i koriste se za dobivanje energije i kao voda za piće, vrlo rijetko za navodnjavanje. Gotovo sve ove rijeke su zaštićene raznim zakonima i uredbama. Krka, primjerice, ima najveći stupanj zaštite kao dio nacionalnog parka kojem je ona temeljni fenomen. Kanjoni Čikole, Cetine i Zrmanje su zaštićeni krajolici, Čikola i Jadro na samom izvoru imaju zahvate vode za piće, a Cetina duž svog toka. Gibanje vode u kršu Hrvatske izuzetno je složeno, poprilično nepredvidivo i još velikim dijelom neistraženo. Slivovi ovih rijeka su jako veliki i sežu u Bosnu i Hercegovinu (sliv Cetine) pa tako znatan dio zona sanitarne zaštite na dalmatinskim slivovima nije proglašen. Brojna istraživanja pokazatelja kakvoće vode rijeka Krke, Zrmanje, Cetine, Čikole i Jadra ukazuju na probleme utjecaja otpadnih voda gradova posebno nizvodno gdje sve rijeke imaju povišene koncentracije fekalnih koliforma. Obilaskom ovih rijeka u ljeto 2012. godine najlošija situacija je viñena na rijeci Čikoli kod Drniša gdje se gradska kanalizacije uljeva u prazno korito (Čikola ljeti presuši), te lagano otiče u podzemlje. Situcija će se sigurno popraviti pošto većina gradova na ovim rijekama kroz par godina bi trebala dobiti pročišćivače otpadnih voda (u Drnišu i Kninu su trenutno u izgradnji). Problem, meñutim ostaje i dalje veliki broj septičkih jama i direktnih ispusta otpadnih voda u vodotoke manjih sela i mjesta, odlagališta otpada i odlaganje otpada po krškim pukotinama. Iako smo prihvatili vlastitu Strategiju upravljanja vodama 2009. godine te Zakonima zaštitili naše rijeke još uvijek smo prepušteni slučajnoj zaštiti odnosno sreći.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA