Pregled bibliografske jedinice broj: 622991
Lokalni vodovodi – Što dalje?
Lokalni vodovodi – Što dalje? // XVI znanstveno-stručni skup Voda i javna vodoopskrba / Željko Dadić (ur.).
Trogir: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2012. str. 105-113 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 622991 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Lokalni vodovodi – Što dalje?
(Lokal water supply- what next?)
Autori
Petrić, Marina ; Senta Marić, Ankica ; Mikša I
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
XVI znanstveno-stručni skup Voda i javna vodoopskrba
/ Željko Dadić - Trogir : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), 2012, 105-113
Skup
XVI znanstveno-stručni skup Voda i javna vodoopskrba
Mjesto i datum
Trogir, Hrvatska; Donji Seget, Hrvatska, 02.10.2012. - 05.10.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
krapinsko-zagorska županija; lokalni vodovodi; kvaliteta vode; mikrobiološka kakvoća vode
(Krapinsko-zagorska county; local water suplly; water quality; microbiological quality of water)
Sažetak
Pošto je područje Krapinsko–zagorske županije vrlo bogato podzemnim vodama, stanovnici su sami vlastitim sredstvima izgrañivali lokalne vodovode uglavnom na rubnim područjima županije. U posljednjih 40-tak godina na području županije izgrañeno je oko 300, lokalnih vodovoda koji nemaju gotovo nikakve dozvole, ne plaćaju koncesiju, te glavnina potrošača ne plača vodu. Dezinfekcija se na većini vodovoda ne provodi uopće, na nekima povremeno, a mali broj vodovoda ima automatske klorinatore. Iz javnih vodovoda u županiji se opskrbljuju oko 60 % stanovnika. 2005. godine formirano je Povjerenstvo za očevid lokalnih vodovoda te je od tada započet monitoring na 122 vodovoda koji opskrbljuju više od 50 stanovnika. Kvaliteta vode lokalnih vodovoda je često upitna. U radu je prikazana kakvoća vode lokalnih vodovoda od 2006. do 2011. godine. Prema rezultatima analize vode broj kontroliranih vodovoda se kretao od 85 do 124, a broj uzoraka od 122 (2006. godine) do 1003 (2010. godine). Broj neispravnih uzoraka je prve godine bio 95%, a od 2007-2010 oko 67% da bi se 2011. spustio na 60, 4%. Najčešći razlog neispravnosti su mikrobiološka kontaminacija, a od kemijskih parametara mutnoća. Povremeno su to i nitrati, povišena koncentracija klora, željezo i amonij. S obzirom na male pomake na bolje kroz šest godina započeto je edukacija predstavnika vodovoda o važnosti kloriranja vode, kao efikasnoj mjeri uništavanja mikroorganizama. Takoñer se posebno radi na senzibilizaciji i edukaciji stanovništva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
108-1080316-0300 - Zdravlje na radu i zdravi okoliš (Mustajbegović, Jadranka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Ankica Senta Marić
(autor)