Naslov
Obnova župne crkve sv. Lucije i župne crkve sv. Barbare u Kostreni
(The Renovation of St Lucy's and St Barbara's Parish Churches in Kostrena)

Autori
Jazbec, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik Katedre Čakavskoga sabora Kostrena: život, kultura i povijest Kostrene

Urednik/ci
Vranić, Silvana

Izdavač
Katedra Čakavskog sabora Kostrena

Grad
Kostrena

Godina
2011

Raspon stranica
101-125

ISBN
953-7073-03-3

Ključne riječi
Kostrena, župna crkva sv.Lucije, župna crkva sv.Barbare, historicizam, tirolska skulptura, Kotar Sušak, Senjsko modruška i Krbavska biskupija
(Kostrena, St Lucy's Parish Church, St Barbara's Parish Church, historicism, Tyrolean sculpture, District of Sušak, Diocese of Senj-Modruš and Krbava)

Sažetak
Crkva sv. Lucije spominje se već u 15. stoljeću, a od tog vremena nekoliko je puta bila temeljito popravljana osobito tijekom prve polovice 18. stoljeća. Pripadala je bakarskoj župi do 1789. kada postaje samostalnom župom što je bio razlog postavljanja novog mramornog oltara. Današnji izgled crkva je dobila 1912. godine kada je obnovljena izvana i iznutra te proširena na apsidalnom dijelu. Godine 1901. vl. Mihovil Grčević uputio je Kotorskoj oblasti na Sušaku molbu kojom traži nužna sredstva za gradnju nove crkve u neposrednoj blizini stare koju opisuje kao trošnu kapelu premalu za čitav kostrenski puk. Bogata arhivska građa koja prati ovu problematiku od 1901. do 1912. godine obuhvaća prepiske između Kotorske oblasti na Sušaku, Kraljevskog građevnom uredu u Zagrebu, Županijske oblasti u Ogulinu te Odjela za bogoštovlje i nastavu kojima se sustavno obustavlja i onemogućuje gradnja nove crkve uslijed nedostatka sredstava. Projekt izgradnje nove crkve je odbijen te su 1912. godine odobrena sredstva za obnovu i proširenje stare crkve i župnog stana te nabava nove crkvene opreme uz pomoć donacija župljana Kostrene sv. Lucije. Crkva sv. Barbare izgrađena je sredinom 18. stoljeća, a današnjih zvonik pridodan joj je 1842. godine. Kapelanija je osnovana 1789., a 1839. godine crkva postaje sjedište župe odvojivši se od bakarske. Nastojanjima Mate Grškovića, prvog župnika, 1889. godine sklopljen je ugovor između Kotorske oblasti na Sušaku i poduzetnika Nikole Glavana i Franje Šikića za obnovu crkve sv. Barbare te novogradnju vrška njezinog zvonika kao i za obnovu župnog stana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA