Naslov
Optimizacija metrijskih protokola za procjenu motoričkog statusa djece predškolske dobi
(Optimization of metrics protocols for evaluation of preschool children's motor status)

Autori
Tomac, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.03

Godina
2013

Stranica
111

Mentor
Hraski, Željko ; Prskalo, Ivan

Ključne riječi
Djeca predškolske dobi; motoričke sposobnosti; testovi za procjenu motoričkih sposobnosti; prethodno upoznavanje s testom
(Preschool children; motor abilities; motor assessment tools; familiarization)

Sažetak
Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja utjecaja prethodnog upoznavanja na rezultate u testovima za procjenu motoričkih sposobnosti djece predškolske dobi, a specifični cilj istraživanja bio je definirati kvalitetne protokole kojima bi se prikupili optimalni podaci o motoričkom statusu djece. Uzorak ispitanika u ovom istraživanju činilo je 165 djece od prosječno 5 godina koja su bila podijeljena u 3 subuzorka, ovisno o dobnoj skupini. Mlađu dobnu skupinu činilo je 50 djece (25 djevojčica i 25 dječaka) starosti 4 godine, srednju dobnu skupinu činilo je 57 djece (25 djevojčica i 32 dječaka) prosječne starosti 5, 2 godine i stariju dobnu skupinu činilo je 58 djece (31 djevojčica i 28 dječaka) prosječne starosti 6, 2 godine. Djeca koja su obuhvaćena ovim istraživanjem, pohađala su redovit vrtićki program, nisu bila uključena ni u kakve dodatne sportske aktivnosti te nisu imala prethodna iskustva s postavljenim motoričkim zadacima, ili motoričkim testovima, i nisu imala nikakvih zdravstvenih problema.Mjerne instrumente činila su tri testa za procjenu tri hipotetski različite motoričke sposobnosti: za procjenu eksplozivne jakosti koristio se test skok u dalj s mjesta ; za procjenu koordinacije koristio se test poligon unatrag i za procjenu brzine frekvencije pokreta koristio se test taping rukom. Izračunati su osnovni deskriptivni parametri (aritmetička sredina, standardna devijacija te raspon rezultata). Za provjeru utjecaja prethodnog upoznavanja na rezultate u motoričkim testovima, koristila se trofaktorska ANOVA za ponovljena mjerenja, prema faktorima SPOLxDOBxPONOVLJENA MJERENJA. Za provjeru veličine utjecaja koristio se Cohenov indeks veličine utjecaja (Effect size). Za provjeru pouzdanosti unutar serija mjerenja koristio se koeficijent pouzdanosti Cronbachova α, a za provjeru pouzdanosti između serija mjerenja interklasni koeficijent korelacije (ICC). Za provjeru homogenosti testova koristila se prosječna korelacija među česticama (AVR). Rezultati u testu skok u dalj s mjesta pokazali su statistički značajan napredak od 11, 51% (F = 40, 34 ; p=0, 00), uz umjerenu veličinu učinka ES = 0, 47 između inicijalnog mjerenja i najboljeg rezultata. Koeficijenti pouzdanosti i homogenosti na visokoj su razini u inicijalnom provjeravanju Cronbachova α = 0, 964, AVR= 0, 849 i povećavaju se tijekom tretmana, ali ne statistički značajno (t = 0, 03 ; p>0, 05) za pouzdanost, odnosno (t = 0, 12 ; p> 0, 05) za homogenost. Utvrđene su statistički značajne razlike između dječaka i djevojčica (F = 5, 46 ; p= 0, 02), kao i značajan utjecaj spola na rezultate ponovljenih mjerenja (F = 4, 84 ; p= 0, 00). Također su utvrđene značajne dobne razlike (F = 62, 12 ; p = 0, 00) i značajan utjecaj faktora dob na ponovljena mjerenja (F = 2, 38 ; p=0, 00) u testu skok u dalj s mjesta. U testu poligon unatrag utvrđen je značajan utjecaj prethodnog upoznavanja na rezultate u motoričkim testovima, od 13, 02 % (F = 26, 67 ; p = 0, 00), uz umjerenu veličinu utjecaja ES = 0, 40 između inicijalnog provjeravanja i najboljeg rezultata. Koeficijenti pouzdanosti (Cronbachova α = 0, 967) i homogenosti (AVR = 0, 861) i u ovom su testu na visokoj razini, pa iako se povećavaju tijekom serija mjerenja, te razlike nisu značajne kod koeficijenata pouzdanosti (t = 0, 01 ; p>0, 05) i homogenosti (t =0, 02 ; p>0, 05). Makar su i u ovom testu uočene statistički značajne razlike između dječaka i djevojčica (F = 8, 48 ; p= 0, 00), kao i između dobi ispitanika (F = 77, 54 ; p = 0, 00), ipak nije zabilježen značajan utjecaj spola (F = 0, 19 ; p = 0, 46) na ponovljena mjerenja, dok je utjecaj dobi na ponovljena mjerenja bio statistički značajan (F = 5, 74 ; p = 0, 00).U testu taping rukom također je uočen najveći utjecaj prethodnog upoznavanja na rezultate u motoričkim testovima, od 26, 295, u veliki utjecaj ES = 1, 45. Koeficijenti pouzdanosti (Cronbachova α = 0, 976) i homogenosti (AVR = 0, 894) i u ovom su testu visoki u inicijalnom provjeravanju premda njihovo povećanje tijekom serija mjerenja nije statistički značajno za pouzdanost (t = 0, 08 ; p>0, 05), niti za homogenost (t = 0, 35 ; p>0, 05). U ovom testu ne postoje statistički značajne razlike između dječaka i djevojčica (F = 1, 08 ; p = 0, 29), ali su utvrđene značajne razlike u rezultatima između dobi ispitanika (F = 136, 71 ; p= 0, 00). Nije utvrđena interakcija spola i mjerenja (F = 0, 56 ; p= 0, 73), ali je očita interakcija dobi i ponovljenih mjerenja (F = 6, 97 ; p = 0, 00).Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pokazali su da djeca usvajanjem motoričkog znanja značajno poboljšavaju rezultate u motoričkim testovima eksplozivne jakosti koordinacije i brzine frekvencije pokreta. Proučavajući utjecaj prethodnog upoznavanja mjernog instrumenta može se zaključiti kako je prilikom procjenjivanja motoričkog statusa djeca predškolske dobi prijeko potrebno provesti postupak upoznavanja motoričkih testova kao i cjelokupne situacije u kojoj se mjerenje provodi i pričekati stabilizaciju rezultata prije njihovog korištenja. Kako bi se izbjegle pogreške u procjeni motoričkog statusa, dijete treba pripremiti na izvođenje motoričkog zadatka, kao i na situaciju u kojoj se taj motorički zadatak izvodi, istovremeno mu omogućiti dovoljnu količinu informacija o zadatku i rezultatu kako bi se dijete upoznalo s testom i na taj način iskazalo svoje maksimalne motoričke mogućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA