Pregled bibliografske jedinice broj: 621187
Kako vide dom sestra, otac i ljuba: analiza prostora u trima baladama iz kazivanja Kate Murat
Kako vide dom sestra, otac i ljuba: analiza prostora u trima baladama iz kazivanja Kate Murat // Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti - Knjiga sažetaka, 2. FEB, Dubrovnik, 11.- 13. prosinca 2012. / Muhoberac, Mira (ur.).
Dubrovnik: Folklorni ansambl Linđo, 2012. str. 131-132 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 621187 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako vide dom sestra, otac i ljuba: analiza prostora u trima baladama iz kazivanja Kate Murat
(How is home seen by a sister, a father and a wife: analysis of space in three ballads from Kate Murat’s telling)
Autori
Rudan Kapec, Evelina ; Tomašić, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti - Knjiga sažetaka, 2. FEB, Dubrovnik, 11.- 13. prosinca 2012.
/ Muhoberac, Mira - Dubrovnik : Folklorni ansambl Linđo, 2012, 131-132
ISBN
978-953-56971-3-8
Skup
2. međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozijiHrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti (2. FEB)
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 11.12.2012. - 13.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
balada ; obitelj ; prostor ; dom ; Kate Murat ; Luka na Šipanu
(ballad ; family ; space ; home ; Kate Murat ; Luka na Šipanu)
Sažetak
U radu će se analizirati prostori u trima baladama: Nakić Grgur i sestra mu, Huda sreća Ive Senjanina i Ljubi Hrnjičina iz zbirke Narodne pjesme iz Luke na Šipanu A. Murata (MH, 1996., prir. Tanja Perić-Polonijo). Analiza će se nadovezati na istraživanje koje smo provele za rad „Usmene balade i njihovi prostori”, pisan za znanstveni skup „Bałkański folklor jako kod interkulturowy” (Balkanski folklor kao interkulturni kod) i u kojem se ustanovljuje da je važna referentna točka baladnoga prostora upravo DOM, posebno onih balada koje tematiziraju obiteljske krize. Baladni se prostori oformljuju kao opreka isključivanja-uključivanja u odnosu prema domu (koji uvijek implicitno ili eksplicitno uključuje i svoju materijalnu, fizičku komponentu), posredovanjem reguliranja obiteljskih uloga, odnosno osiguravanja pripadnosti i identiteta. Prema tom istraživanju iščitala su se tri baladna tipa s obzirom na oblikovanje prostora: 1. glavnina pripovijedanih događaja (ili ključni događaj balade) odvija se u DOMU 2. glavnina pripovijedanih događaja odvija se NA PUTU (prema domu) 3. glavnina pripovijedanih događaja odvija se IZVAN DOMA U ovom radu pokušat će se utvrditi koliko se te pjesme uklapaju u navedene tipove, te posebno kakva je uloga muškog lika – oca u oblikovanju prostora u pjesmi Huda sreća Ive Senjanina, s obzirom na to da se većina oblikovanja i prezentacija prostora u baladama ostvaruje iz očišta bliskoga ženskim likovima kao onima koje u tradiciji funkcioniraju kao signum doma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija, Književnost
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-130-1300787-0789 - Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (sistematizacija i valorizacija) (Botica, Stipe, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb