ࡱ> '*$%&bjbj 4[H+  [8QTCI_uuuddd@@@@@@@$DNG6@ddddd@uuB666d<uu@6d@66'9s9uWP-6?9@B0CG9,G4Gs9s9Gq:(dd6ddddd@@6dddCddddGddddddddd !:Dr. sc. Vlatka Vukeli Odjel za povijest Hrvatski studiji Sveu iliate u Zagrebu ZAGREB HYPERLINK "mailto:vvukelic@hrstud.hr"vvukelic@hrstud.hr Dejan Pernjak, mag. hist. Odjel za povijest Hrvatski studiji Sveu iliate u Zagrebu ZAGREB dpernjak@gmail.com IGRE U ANTI KOJ SISCIJI  REKOGNOSCIRANJE I POKU`AJ UBIKACIJE SISCIJANSKOG (AMFI)TEATRA Postojanje amfiteatra anti ke Siscije pitanje je na koje odgovor nisu dale ni anti ka niti suvremena historiografija, ali niti suvremena arheologija. Prema svim regulama i sastavnicama vezanima uz rimski urbanizam taj arhitektonski sklop s velikom vjerojatnoau trebamo pretpostaviti na podru ju jedne velike anti ke kolonije kakva je bila Siscija, no historiografska i materijalna autnja po tom pitanju su toliko simboli ke, da je pitanje postojanja amfiteatra u koloniji Sisciji postalo gotovo apstraktan i metafizi ki pojam. U ovome radu, interdisciplinarnim pristupom obrade relevantne grae, materijalnih ostataka i rekognosciranjem terena, pokuaati e se postaviti temelji za daljnje istra~ivanje i otkrivanje potencijalnih terena vezanih uz objekte za odr~avanje bilo kojeg oblika igara u anti koj Sisciji, uklju ujui i (amfi)teatralni sklop. Klju ne rije i: Siscija, Sisak, (amfi)teatar, ubikacija 1. Uvod Arhitektonska baatina anti ke Siscije ostala je o uvana samo fragmentarno i veinom se svodi na sklopove koje sustavnim arheoloakim istra~ivanjima lociramo u dubljim slojevima zemlje. U tom smislu, povrainskih arheoloakih arhitektonskih ostataka anti ke Siscije danas nemamo. Nismo baatinici sa uvanog ili rekonstruiranog rimskog amfiteatra, hramova ili neke pala e, forumom se ne mo~e kro iti, bedemi Siscije su davno sruaeni, a novovjeki grad se u cijelosti naselio na onaj anti ki i prostire se cijelim njegovim agerom. Dokaz je to urbanog kontinuiteta ovog podru ja, no taj kontinuitet je i direktan razlog siromaatva prezentne anti ke arheologije i njezinih veli anstvenih arheoloakih sklopova. `to se pak ostatka materijalne ostavatine ti e, gotovo da nema predmeta utilitarne, votivne ili neke druge namjene koji se rabio u rimskoj svakodnevnici, a da nije pronaen meu sisa kim arheoloakim materijalom. Rimljani su iskoristili idealan smjeataj pretpovijesnog naselja na obalama rijeke Kupe, koje je imalo golemu va~nost u realizaciji predrimskih komunikacija i protoka ljudi i roba na airem europskom prostoru, te na istome mjestu formirali svoje naselje. Sposobnost rimske asimilacije zate enih druatvenih, politi kih i gospodarskih odnosa bila je presudna kod tra~enja pogodnog smjeataja i osnivanja Siscije, klju nog i polazianog srediata za strateako napredovanje ka Dunavu i za o uvanje i airenje svih oblika komunikacije, a time i romanizacije. Siscija u rimske izvore ulazi u II. stoljeu pr. Kr, dok su Oktavijanovim osvajanjem 35. g. pr. Kr. postavljeni temelji za formiranje rimskog grada. Car Vespazijan mo~da ve 71. godine uzdi~e Sisciju u rang kolonije  Colonia Flavia Siscia, a 194. godine od cara Septimija Severa grad stje e titulu Colonia Siscia Septimia Augusta. Iz navedenoga je jasno da je Siscija vrlo rano stekla status kolonijalnog grada, a kao takva u svom je sastavu imala i sve elemente koje su posjedovali rimski gradovi: forum, inzule, bedeme, obrambene kule, terme i sl, ato je dosadaanjim arheoloakim istra~ivanjima i potvreno. Meutim, jedan element vezan uz urbanizam i status kolonije Siscije pobuuje dosta zanimanja, ali ne donosi konstruktivnih rjeaenja. Rije  je o upitnom postojanju (amfi)teatara u tom rimskom gradu. Je li ova graevina postojala ne mo~e se sa sigurnoau dokazati, jer u Sisku joa nema arheoloakih nalaza koji bi upuivali na postojanje takvog arhitektonskog sklopa. Materijalna graa, s druge strane, sugerira postojanje nekog arhitektonskog sklopa ovog tipa. Zbog lakae preglednosti podijelili smo je na nekoliko skupina. 1. 1. EPIGRAFSKA BA`TINA Prvu skupinu materijalne grae koja sugerira postojanje (amfi)teatra ini epigrafska baatina. Postojanje (amfi)teatra posredno dokazuje epigrafski spomenik glumca Leburne (slika 1), prvaka gluma ke dru~ine, pronaenog u Novom Sisku u vinogradu sisa kog trgovca Paulusa Bitroffa 1823. godine, koji se danas uva u Nacionalnom muzeju u Budimpeati. Datiran je u IV. stoljee: D(iis) M(anibus) POSITVS EST HIC LEBVRNA MAGISTER MIMARIORVM QVI VICXIT ANNOS PLVS MINVS CENTVM ALIQVOTIES MORTVVS SVM (S)ET SIC NVNQVAM OPTO VOS AD SVPEROS BENE VALERAE Prijevod natpisa glasi: Bogovima Manima. Ovdje po iva Leburna, prvak gluma ke dru~ine, koji je ~ivio viae-manje sto godina. Viae puta sam bio mrtav, ali ovako nikada. Vama koji ~ivite ~elim krepost i zdravlje. Iz natpisa je jasno da je Leburna bio profesionalni glumac i prvak i  voa gluma ke skupine, a datacija spomenika u IV. stoljee ukazuje na visok komunalno-druatveni standard Siscije u razdoblju kasne antike. 1.2. MASKE Osim navedenog epigrafskog spomenika, koji je za sada jedini poznati  gluma ki s podru ja anti ke Siscije, tezu da je na prostoru ove kolonije postojao (amfi)teatar potkrepljuju nalazi komi nih i tragi nih maski, datiranih od I. do IV. stoljea nakon Krista. Njih smo svrstali u drugu skupinu materijalnih dokaza koji potkrepljuju tezu o postojanju graevine za odr~avanje igara na javnom prostoru anti ke Siscije predvienom za tu namjenu. Dio ovih predmeta/maski fragmentarno je sa uvan, no njihova namjena je ostala jasna. Maske su to koje su bile koriatene za glumu, ato dokazuju i rupice koje su bili predviene za konac ili u~e koje je trebalo dr~ati masku na glum evu licu. Dio tih materijalnih nalaza upuuje na to da se su na podru ju Siska odvijale i atelanske igre. Na slici 2 prikazan je fragment atelanske maske, koja je pronaena prilikom jaru~anja Kupe 1912. godine. Maska je dimenzija 10,6 x 9,5 cm, a danas se uva u Arheoloakom muzeju u Zagrebu. Slika 3 prikazuje fragment nosa atelanske maske. Vidljivo je da je nos iskrivljen i predimenzioniran, na ato upuuju i same dimenzije nosa: 6 cm du~ine i 4,3 cm airine. Valja spomenuti i nekoliko jako lijepo o uvanih cjelovitih maski. Svakako je zanimljiv nalaz maske koja je najvjerojatnije bila dio statuete, ato lijepo prikazuje slika 4: Na slici 4 je prikazana komi na maska grotesknog izraza lica, koja je najvjerojatnije bila dio auplje lijevanoj statueti glumca. Maska potje e iz II. stoljea, a visine je 2,1 cm. 1.3. ULJANE SVJETILJKE Trea skupina materijalnih dokaza o odr~avanju igara u anti koj Sisciji odnosi se na uljane svjetiljke. Nalazi desetak rimskih uljanih svjetiljki sa  gluma kim motivima ukazuju na motiv koji je blizak krajnjim korisnicima lucerni, ato indirektno mo~e upuivati i na to da je praksa posjeivanja kazalianih ili nekih drugih igara bila vrlo aktivna meu siscijanskim ~ivljem. Veina lucerni sadr~ava prikaze kazalianih maski, kako one s komi nim izrazom lica, tako i one s prikazom gluma kih rekvizita. 1.4. KO`TANE TESSERAE Kao etvrtu skupinu materijalnih dokaza o odr~avanju javnih igara na javnom, za to predvienom, prostoru s pripadajuom arhitektonskom infrastrukturom, navodimo pronaene brojne koatane tesere ukraaene urezanim koncentri nim krugovima s jedne i rimskim brojevima s druge strane (slike 5, 6). Tesere su najvjerojatnije slu~ile kao ulaznice za kazaliane predstave i amfiteatarske igre. 2. (AMFI)TEATAR Poznato je da veli ina grada nije utjecala na postojanje (amfi)teatra ili sli nih arhitektonskih konstrukcija, ato je na primjeru Pole i Dokleje te Issae ve objasnio Mate Sui. Meutim, kako smatramo da je u slu aju kolonije Siscije postojanje (amfi)teatra teza koja se ipak ne smije u potpunosti odbaciti, du~ni smo spomenuti i jednu od esto navoenih interpretacija o poziciji, a time i postojanju siscijanskog amfiteatra. To je ona s Trajanova stupa u Rimu. Godine 113. car Trajan je u spomen na svoje pobjedonosne pohode u Daciju (101.-102. i 105.-107. god.) podigao stup koji slavi njegove pobjede. Jedan reljef na tom stupu koji prikazuje posjet cara rije nom pristaniatu u nekoj podunavskoj provinciji, budi zanimanje. To je prizor u kojem se ocrtavaju arhitektonski elementi nekog anti kog rije nog centra, mogue anti ke Siscije. Znakovito je da je za vrijeme istog cara provedena i reorganizacija provincije Panonije. Njezinom podjelom na Pannonia Inferior i Pannonia Superior, Siscija ulazi u sastav potonje, pa je doista mogua pretpostavka da je na reljefima stupa prikazana upravo Siscija, jer je ona pru~ala najsigurniji i najbr~i smjer kretanja carskih legija u pravcu dunavskog limesa. Ukratko, ako se reljef promatra s lijeve na desnu stranu uo avaju se gradske zidine unutar kojih je vidljiva pojedina na gradska arhitektura. (slika 7) Na zidine se, na tom prikazu, oslanja kru~na graevina, koja se ozna ava kao mogua pozicija amfiteatra. Meutim, u koliko crte~ usporedimo s gradskom shemom Siscije, onda realno gledano, kru~na graevina prikazana na reljefu, predstavlja obrambenu kulu koja je nadzirala ulaz nad isto nim i najvjerojatnije ju~nim gradskim vratima. To mialjenje dijelimo s Domagojem Vukoviem. Uz navedeno, i nalazi arhitektonske konstrukcije na toj poziciji (teren ispred sisa ke Katedrale) potvruju da se, ako se prikaz s reljefa uistinu odnosio na anti ku Sisciju, najvjerojatnije radilo o obrambenoj graevini, jer to sugerira i sama veli ina nalaza (arheoloaki park Siscia in situ). Ovo je jedan od pokuaaja rekognosciranja (amfi)teatra na podru ju Siscije. 3. Kolonijalni status koji je u~ivala Siscija i navedeni materijalni ostaci dokaz su da stanovniatvo Siscije nije bilo zakinuto za otium u smislu odr~avanja javnih igara, no pitanje je na kojim povrainama su se te igre izvodile. Pitanje pozicije tj. mjesta gdje je (amfi)teatar bio smjeaten u urbanoj strukturi anti ke Siscije, stoljetna je nepoznanica. U historiografiji koja obrauje ovu temu, imamo zastupljene svega dvije teze, ato je razumljivo, s obzirom na nedostatak arhitektonskih arheoloakih ostataka koji bi upuivali na ovakav ili sli an kompleks. Prva teza zastupa klasi an pristup obrade ove teme i odnosi se na pozicioniranje siscijanskog teatra na sam forum. Dakle, prezentira ideju o koriatenju javnog prostora, koji se za potrebe odr~avanja javnih igara prenamijenio iz kultno-administrativnog u scenski. Siscijanski forum lako je mogao poslu~iti za ovakav tip zabave, i u tom smislu Siscija ne bi bila nikakav izuzetak. Druga mogunost lokacije ove graevine namee prvenstveno pretpostavku da je siscijanski (amfi)teatar bio monta~ni, tj. izgraen od drveta. Poznata je injenica da su i teatre i amfiteatre Rimljani gradili, kako od kamena, tako i od drveta. Takvi arhitektonski sklopovi esto su stradavali u po~arima. U tom smislu, Siscija kao kolonija koja je udomila monta~ni (amfi)teatar takoer ne bi bila izuzetak. Naime, u I. st. joa je vrlo intenzivna gradnja drvenih amfiteatara i teatara na podru ju Rimskog Carstva, iako tu praksu sve viae istiskuje gradnja trajnih amfiteatara. Njihova izgradnja na podru ju Italije zapo ela je joa u I. st. pr. Kr. Imamo nekoliko svjedo anstava o postojanju zna ajnih drvenih amfiteatara na rimskom prostoru. Na temelju Tacitovih Anala i Svetonijevih Dvanaest rimskih careva saznajemo o katastrofi koja se dogodila prilikom uruaavanja drvenog amfiteatra u Fideni 27. god. Literarni izvori navode i postojanje drvenog amfiteatra u anti koj Placentiji, kojega je spalio Oto prilikom napada na grad 70. godine, dok je za vrijeme carevanja Antonia Pija jedan ovjek ostavio gradu Salutiju novac za gladijatorske igre i drvenu arenu. Ovdje treba spomenuti i tzv. Herodov amfiteatar u Jeruzalemu, koji je prema siromaatvu arheoloake arhitektonske ostavatine svojom problematikom sli an siscijanskom, jer je po svemu sudei takoer bio izgraen od drveta. Navedeni primjeri dokazuju da Sisicija, u odnosu na druge gradove Rimskog Carstva, ne bi s drvenom amfiteatralnom strukturom bila izuzetak, tim viae ato se na primjeru Salutija vidi da su i u prvoj polovici II. stoljea u funkciji i drvene arhitekture za izvoenje javnih priredbi. U prilog ove teze govori i biljni pokrov Siska i okolice. Na podru ju Siska, u asu rimske dominacije ovim prostorom imamo biljni pokrov koji uklju uje golem aumni potencijal, i to aume u kojima prevladava hrast kitnjak i obi ni grab. Poznato je i da je itava struktura anti ke Siscije po ivala na pilotima tog hrasta radi terenske statike, jer ovaj je teren do rimske asimilacije bio izrazito mo varno podru je. Hrastovi piloti nalazili su se u koritu rijeke Kupe sve do 1912. godine. Jedan je to od dokaza visoke kvalitete ove grae. Pogotovo nam se ovo rjeaenje namee kao vrlo mogue znamo li da sisa ko podru je ne obiluje kvalitetnim kamenom. Sve navedeno govori u prilog tezi o postojanju monta~nog, drvenog amfiteatralnog objekta, koji nije ni na koji na in bio dio forumskog arhitektonskog sklopa. Ono ato je do danas otkriveno na podru ju Siscije intra muros nikako ne ukazuje na postojanje (amfi)teatra. Zanimljivo je da niti arheoloaka korespondencija istra~iva a Siscije od prije 150 godina ne upuuje na postojanje ovakve graevine unutar gradskih zidina. Primjera radi, treba spomenuti istra~ivanje Ivana Kukuljevia na siscijanskoj basilici urbani, za koju i danas mo~emo prili no to no, a na temelju njegovih istra~ivanja, ustvrditi gdje se nalazila. U nedostatku literarnih izvora, arhivske grae i aritektonskog arheoloakog sklopa koji nagovjeauje ovaj tip graevine u Sisciji intra muros, odlu i smo istra~ivanje usmjeriti na druge lokacije. Moguu poziciju siscijanskog amfiteatra odlu ili smo  tra~iti extra muros, u ato zapravo u ovome asu nema dvojbe, jer ako se promatra tlocrt Siscije (slika 8) jasno je da unutar gradskih zidina nije bilo mjesta za takvu graevinu. 4. MOGUA LOKACIJA SISCIJANSKOG (AMFITEATRA) (Amfi)teatar se, dakle mogue nalazio extra muros, to nije s desne strane rijeke Kupe na podru ju Novog Siska. Preciznija pozicija terena na kojem se nalazio (amfi)teatar smjeatena je ju~no od kompleksa danaanje sisa ke bolnice dr. Ivo Pedeai. Rije  je o sjevernom podno~ju danaanje Vinogradske ulice, nedaleko koje je pronaen Leburnin natpis, u sklopu velike Jugozapadne nekropole. Na toj poziciji ocrtava se potkovasta padina, koju su Rimljani vjeato mogli iskoristiti zbog prirodnih karakteristika i ovdje podignuti (amfi)teatar (slika 9). Siscija tako ne bi bila ni izuzetak u gradnji amfiteatara extra muros. Jedan od najboljih primjera za analogiju na prostoru kontinentalne Hrvatske tj. Panonije je anti ka Mursa. O smjeataju mursijanskog amfiteatra doznajemo na temelju Zosimova opisa bitke iz 351. godine izmeu cara Konstancija II. i uzurpatora Magnencija. Siscijanski amfiteatar ne spominje se u anti kim izvorima, ak niti u kasnijoj historiografiji, no smatramo da je to zbog toga ato su se iskoristile prirodne pogodnosti terena i drvo kao glavni materijal njegove izgradnje. Materijal je pod utjecajem atmosferskih prilika propao, no specifi nost prostora se i dalje zadr~ala. Specifi nost geomorfoloake strukture u smislu izrazito pravilne potkovaste padine u terenu jasno se o ituje i na topografskoj karti Siska nastaloj oko 1885. godine, ato svakako upuuje na to kako je ovakva struktura postojala na terenu i prije novostoljetne izgradnje podru ja Novog Siska, a svakako prije graditeljskih intervencija vezanih uz izgradnju kompleksa sisa ke bolnice ili stambenog bloka iznad padine u Vinogradskoj 60, koji je realiziran 60-tih godina 20. stoljea. Neuobi ajeno pravilna geomorfoloaka struktura mo~e upuivati na ljudsku intervenciju na ovom terenu. U tom smislu, upravo ova lokacija mogla bi predstavljati korito/temelj siscijanskog monta~nog amfiteatra (slike 10, 11). Treba istaknuti da ovu tezu zastupaju sisa ki urbanisti i in~enjeri graevine koji su bili nadzorni organi na izgradnji zgrade Zaraznog odjela sisa ke bolnice, koja u svom podno~ju grani i s navedenim terenom. Osim ova dva velika arhitektonska kompleksa koja okru~uju pretpostavljeni teren siscijanskog (amfi)teatra treba spomenuti arheoloake nalaze uokolo Vinogradske ulice. Rije  je o rimskoj cigli, kanalima, ostacima hipokausta i grobovima i sarkofazima bez natpisa na samom po etku ulice. Kao prilog interdisciplinarnog prou avanja navedene tematike treba navesti i prou avanje veduta grada Siska, nastalih u razdoblju razvijenog novovjekovlja, povodom izgradnje sisa kog kaatela, ali i obrane od Turaka u navedenom periodu, a najzad povodom velike pobjede kraanske vojske nad Osmanlijama koja se odigrala podno Siska 1593. godine. Niz veduta nastao je neposredno nakon same bitke ili nekoliko desetljea nakon nje, no niti jedan od tih prikaza ne prikazuje nam na podru ju Novog Siska neki arhitektonski sklop koji bi upuivao na amfiteatar. Razlozi za to su i opet brojni. Naime, znamo da autori veduta naj eae nisu bili na mjestu/terenu koje su imali zadatak prikazati, stoga su mnogi prikazi Siska i sisa kog kaatela na vedutama upravo romanti arski nerealni, naravno u svrhu veli anja kraanske pobjede. Meutim, veduta W.P. Zimmermanna iz 1603. godine (Augsburg), donosi jedan zanimljiv detalj. Daje prikaz bitke iz kuta gledanja turskih osvaja a, dakle gledajui s podru ja Siska Novog na Sisak Stari, odnosno sisa ki kaatel, prikazujui neke zemljane palisade u kojima su bili smjeateni turski aatori i topovi. Vrlo sli nu topografsku konfiguraciju nalazimo na planu grada Siska iz 1901. godine (slika 12), na otprilike identi noj lokaciji, neposredno uz toponim  Turski aanac . Istaknuli smo ovo kao primjer interdisciplonarnog istra~ivanja u naslovu istaknutog pitanja, koji svakako treba istaknuti u sli nim istra~ivanjima. Ovaj tip slikovnih izvora, svakako ne treba uzimati kao potpuno vjerodostojan, no isto tako ne smije ga se niti ignorirati, jer je o ito u nekim detaljima realan i precizan. Niti na jednoj od veduta koje smo imali prilike obraditi nismo pronaali arhitektonski sklop koji bi upuivao na postojanje kamenog/zidanog amfiteatra u segmentu ostataka anti ke Sisciji, iako je to njihovim autorima bio potpuno nebitno. 5. GLADIJATORI U SISCIJI Kada dalje spominjemo odvijanje javnih igara u Sisciji treba pretpostaviti da su se u tom gradu, koji se razvio dedukcijom veterana ravenske flote, kao zaseban fenomen, odvijale i gladijatorske borbe. Doduae, do sada joa nisu otkriveni materijalni dokazi koji pouzdano dokazuju da su gladijatori ~ivjeli na podru ju Siscije (nema arheoloakih dokaza o postojanju arhitektonskog sklopa koji bi upuivao na gladijatorsku akolu i sli no), ali odreeni indirektni nalazi sugeriraju da su gladijatori  djelovali na ovom prostoru. Najvei broj takvih nalaza ine glinene svjetiljke na kojima su prikazani razni motivi koji se ti u gladijatorskih igara: pojedina ni likovi gladijatora, sektora u razli itim pozama ili scene iz borbi te razli ita gladijatorska oprema. Ovi nalazi skromno sugeriraju odvijanje upravo takvih igara na prostoru Siscije. Jedan od najzanimljivijih  gladijatorskih nalaza s podru ja anti ke Sisicije je  scena s amfiteatra/stadiona na lucerni (slika 13). Radi se o fragmentu diska svjetiljke na kojoj je prikazana scena voza a natjecatelja na dvopregu u ~ivom trku. Siscija je imala i sjajnu poziciju i za odr~avanje naumahija tj. gladijatorskih borbi na vodi, koje su se mogle odr~avati neposredno ispod gradskih bedema na Kupi. To je svakako bila prednost, jer se ovdje, za prikaze vodenih bitaka, nisu trebale upotrebljavati slo~ene tehnologije kao npr. u Koloseumu u Rimu. Korito rijeke Kupe bilo je idealna prirodna scena, a poviaene i utvrene gradske obale i bedemski sustav izvrsno gledaliate. Na odvijanje gladijatorskih borbi na podru ju Siscije upuuje i injenica da je Siscija bila jedno od uporiata i luka panonske flote rimske vojske i mjesto dedukcije veterana ravenatske flote, pa je zanimanje za ovakvu vrstu zabave sigurno bilo veliko. 6. Kada govorimo o privatnim igrama, koje ovdje samo usputno spominjemo, treba spomenuti nove arheoloake nalaze na podru ju Sisciae intra muros. Prije svega tu mislimo na velik broj pronaenih  tesera (uz ve postojee koje ine stalan postav Gradskog muzeja Sisak), iskopanih tijekom recentnih arheoloakih istra~ivanja. Rije  je o ~etonima (teserama), igraim kockama i plo icama. Upravo kroz ovu vrstu nalaza pokuaali smo i mikrolocirati zonu zabave unutar same Siscije. Ona je, prema sukusu arheoloakih nalaza, bila smjeatena na kupskoj obali, vjerojatno izmeu gradskih termalnih sklopova. Rimljani su bili slo~ni ato se ti e zajedni ke im ljubavi prema igri, kojom su bili opsjednuti. Tako je primjerice i rimski satiri ar Juvenal opisao u svojim Satirama rimsku po~udu za igrom, a pogotovo kockom. Ranije spomenuti nalazi potvruju da je i na podru ju Sisicije ovaj segment zabave bio prisutan. Stoga je logi no pretpostaviti da su na siscijanskom prostoru bili razvijene druatvene igre kojima su Rimljani kratili dokolicu, kao npr. tesserae, latrunculi, calculi, duodecim scripta, tabula, tali, navia aut capita, par impar i sl. 7. Zaklju ak Pitanje postojanja (amfi)teatra anti ke Siscije i njegovo rjeaavanje zahtjeva prvenstveno interdisciplinaran pristup, " $ ( \     ڿڰo`P@Phhpv6CJOJQJaJhhAf`6CJOJQJaJhhAf`CJOJQJaJ"hh 25>*CJOJQJaJhh%T5CJOJQJaJhhg5CJOJQJaJhh CJOJQJaJh-hgCJOJQJaJ,h-hg0J>*B*CJOJQJaJphhUHjhUHUhhgCJOJQJaJhh%TCJOJQJaJ.Rt$ & ( \    fh $dha$gdww $dha$gdg $dha$gd%Tdhgdgdhgd%T " @ X n r . n 8vxbdfhϿϯϯߟϟpaZS hh2"G hhghhAf`CJOJQJaJhh2"G6CJOJQJaJhh2"GCJOJQJaJhhg6CJOJQJaJhh2"G6CJOJQJaJhhAf`6CJOJQJaJhhAf`6CJOJQJaJhhj 6CJOJQJaJhhpv6CJOJQJaJhh$aJ6CJOJQJaJnpjl :"<"P&R&T&V&&&z)|))) $dha$gd'gd gd2"G $dha$gdww8Lt H Hhjlnpϱxl]NNNxNl]hh]CJOJQJaJhhpmXCJOJQJaJh|CJOJQJaJ)jhh]0JCJOJQJUaJhhj CJOJQJaJ)jhhAV0JCJOJQJUaJhh|CJOJQJaJhhAf`CJOJQJaJhhAVCJOJQJaJhhgCJOJQJaJh CJOJQJaJ h h fhjl>x H;sdsdsdsdsdsUsEhh 26CJOJQJaJhh_bCJOJQJaJhh2"GCJOJQJaJhh 2CJOJQJaJh CJOJQJaJhAVCJOJQJaJ)jhh4P0JCJOJQJUaJhh|CJOJQJaJhh4PCJOJQJaJ)jhhB*0JCJOJQJUaJhhAf`CJOJQJaJhhB*CJOJQJaJHLN    D T h t !2"4"6"8":"˼ˬڝpppp[p)jhh@0JCJOJQJUaJhhoCJOJQJaJhhwwCJOJQJaJhhRCJOJQJaJhhxOCJOJQJaJhh 26CJOJQJaJhh2"GCJOJQJaJhh 2CJOJQJaJ)jhh!]0JCJOJQJUaJhh|6CJOJQJaJ:"<"j"""""#######$D$F$b$j$r$t$$$$%%%%8%Z%n%%%%%%%%%H&N&ӵӦė|mmmmmmhh?CJOJQJaJhhCJOJQJaJhCJOJQJaJhhU@CJOJQJaJhh JDCJOJQJaJhhQQ CJOJQJaJhhX CJOJQJaJhhRCJOJQJaJhhwwCJOJQJaJhhdXCJOJQJaJ(N&P&T&V&`&b&~&&&&&&'H'^'j'x'''ʽufWfHWH9HhhU@CJOJQJaJhh?CJOJQJaJhhX CJOJQJaJhh!&CJOJQJaJhhCJOJQJaJhhX 0JCJPJaJhh]V0JCJPJaJhhk0JCJPJaJh0JCJPJaJhk5CJOJQJaJhhX 5CJOJQJaJh5CJOJQJaJhpmX5CJOJQJaJh CJOJQJaJ'''''*(>(Z(\((@)B)D)T)Z)v)x)|)))<*񸣸papRChh{mhCJOJQJaJhh^CJOJQJaJhhX CJOJQJaJhh@CJOJQJaJ)jhh!&0JCJOJQJUaJhhPCJOJQJaJ)jhho0JCJOJQJUaJhhQ@CJOJQJaJhh CJOJQJaJhpmXCJOJQJaJhh'CJOJQJaJhh{)CJOJQJaJ))"*<*b******x, .".8.:.D01338899: :: $dha$gdww $dha$gd'<*V*b*r********++t,v,x,0-8-:-<-h-~---.".ⵦėćxiiZxxKxhhQQ CJOJQJaJhhzGqCJOJQJaJhhdXCJOJQJaJhhU@CJOJQJaJhh{mh6CJOJQJaJhhoCJOJQJaJhh QCJOJQJaJhhB4cCJOJQJaJhh{mhCJOJQJaJhh CJOJQJaJhh CJOJQJaJhh/0CJOJQJaJ".*.,.6.8.:.p...../@/X/l/x////0&0>0B0x11111112222233333ĵĵėĦydy)jhho0JCJOJQJUaJhh$CJOJQJaJhhQCJOJQJaJhhdXCJOJQJaJhhQQ CJOJQJaJhhj+CJOJQJaJhhoCJOJQJaJhh]V0JCJPJaJh]V5CJOJQJaJhho5CJOJQJaJ'333333333364H4R4T4V4X4Z4l4n4555555ǸǩDžvvgRgChh'CJOJQJaJ)jhhQI0JCJOJQJUaJhhQICJOJQJaJhhCJOJQJaJhh.CJOJQJaJ)jhhme0JCJOJQJUaJhhoCJOJQJaJhh+CJOJQJaJhh+CJOJQJaJhhQQ CJOJQJaJhhdXCJOJQJaJhTGCJOJQJaJ566666"7$7&7(7F7J7\777778(8@8D8F8x8ӾsdOd@dhhoCJOJQJaJ)jhh'0JCJOJQJUaJhh4CJOJQJaJhhQCJOJQJaJhhGCJOJQJaJhh9TQCJOJQJaJhhQQ CJOJQJaJhh'CJOJQJaJ)jhhe'0JCJOJQJUaJhhe'CJOJQJaJhhCJOJQJaJhh CJOJQJaJx8|88888809:99999999:: :::::ǣ唄whYJ;hh4CJOJQJaJhhdXCJOJQJaJhho0JCJPJaJhh]V0JCJPJaJh]V5CJOJQJaJhho5CJOJQJaJhhQQ CJOJQJaJ)jhhyM0JCJOJQJUaJhhoCJOJQJaJhhyMCJOJQJaJhh'CJOJQJaJhh CJOJQJaJhTGCJOJQJaJ::>>>H>J>NAPARArAtABfQQRRRhVjVdYfYpfkll $dha$gd}d $dha$gdww $dha$gdRa:;;F;N;P;b;;@<H<~<<<<<===t=v=x====񵦵sdUFUUhhCJOJQJaJhhM'CJOJQJaJhhN;8CJOJQJaJ)jhh 0JCJOJQJUaJhhwKCJOJQJaJhhwKCJOJQJaJhhB4cCJOJQJaJhh* CJOJQJaJhhQQ CJOJQJaJhh CJOJQJaJhh7mKCJOJQJaJhhmsCJOJQJaJ======>>>>>>$>&>F>H>J>>>>???̷ۤwhYJY;Y;YhhCJOJQJaJhhRaCJOJQJaJhh CJOJQJaJhh]V0JCJPJaJh]V5CJOJQJaJhh 5CJOJQJaJhhr5CJOJQJaJ%h hrB*CJOJQJaJph)jhh0JCJOJQJUaJhhB4cCJOJQJaJhhCJOJQJaJ)jhhM'0JCJOJQJUaJ?@@HAJAPARAXApArAtABBBBBCCDsdXsCs4shh%CJOJQJaJ)jhh}d0JCJOJQJUaJh9CJOJQJaJhqeh9CJOJQJaJhh}dCJOJQJaJhh $`5CJOJQJaJhqeh 0JCJPJaJhqeh]V0JCJPJaJhh 5CJOJQJaJhhr5CJOJQJaJ)jhhRa0JCJOJQJUaJh $`CJOJQJaJhhRaCJOJQJaJDCJOJQJaJhqeCJOJQJaJ)jhhO0JCJOJQJUaJhh0CJOJQJaJhhmk1CJOJQJaJhhrCJOJQJaJhh&;(CJOJQJaJhhOCJOJQJaJhh CJOJQJaJ)jhh 0JCJOJQJUaJjjjkkk kkkkkkkCJOJQJaJ)jhhmk10JCJOJQJUaJDmnnvoo^pbpdpfphppppq.q6q:qjqqqqqqqq r r4rrZrhrjrlr񮽮qbbhh*wCJOJQJaJhhbCJOJQJaJhhHCJOJQJaJhh46CJOJQJaJhh4CJOJQJaJhh|CJOJQJaJhhhCJOJQJaJhh6CJOJQJaJ)jhh|0JCJOJQJUaJhhCJOJQJaJ!lqsst"tz}}ԙVDF $dha$gd1Q $dha$gd : $dha$gd= $dha$gdwwlrrrrrrr sss2ssssssstt&t,t.ttBtFtѶ—{l]]N]hhI}CJOJQJaJhhbCJOJQJaJhqehh0JCJPJaJhqeh]V0JCJPJaJh]V5CJOJQJaJhhh5CJOJQJaJhh7CJOJQJaJh :'CJOJQJaJhhhCJOJQJaJhhHCJOJQJaJhh*wCJOJQJaJhhH6CJOJQJaJFt`tptttttttttt(u4u6uzuuu v"v$v4v6vFvHvJv\v~v$w&w(wXw^wwwww.x:xBxDxPxdxhx⤘wh :'CJOJQJaJ)jhh40JCJOJQJUaJhqeCJOJQJaJhh,CJOJQJaJhh*wCJOJQJaJhh46CJOJQJaJhhb6CJOJQJaJhhbCJOJQJaJhh4CJOJQJaJ+hxxxxxxx.yHyyyhzzzzz{{{||z}|}ôôrfWHhhyCJOJQJaJhh4CJOJQJaJh?jZCJOJQJaJhqeh?jZCJOJQJaJ)jhh10JCJOJQJUaJhh CJOJQJaJhh*wCJOJQJaJhhXLCJOJQJaJhhnCCJOJQJaJhhr 6CJOJQJaJhh,CJOJQJaJhhr CJOJQJaJ|}~}}}}f~~~~~~4BDFނ&ƃB̮̮̽̊u̮iT̮Ehh4CJOJQJaJ)jhh'0JCJOJQJUaJh:.CJOJQJaJ)jhh\0JCJOJQJUaJ)jhh/]N0JCJOJQJUaJhh/]NCJOJQJaJhh=CJOJQJaJhhC CJOJQJaJhh\CJOJQJaJhhyCJOJQJaJ)jhhyL0JCJOJQJUaJBDnpvvaRv=)jhhg-0JCJOJQJUaJhhLCJOJQJaJ)jhh`0JCJOJQJUaJhh`CJOJQJaJhhg-CJOJQJaJhhyCJOJQJaJhh*wCJOJQJaJhh -CJOJQJaJh CJOJQJaJ)jh h=0JCJOJQJUaJh hyCJOJQJaJhhCJOJQJaJƈHJhjtvz|~񦗂m]PhGu5CJOJQJaJhh]'!5CJOJQJaJ)jhh=0JCJOJQJUaJ)jhh]'!0JCJOJQJUaJhh]'!CJOJQJaJhTCJOJQJaJh CJOJQJaJ)jhhIY0JCJOJQJUaJh h CJOJQJaJh h=CJOJQJaJhh=CJOJQJaJ$0btvږܖFH^`jrv| 0<ƘȘҙԙšĚĸӸӦӗӗӸӸӸӸyyyyhhI:CJOJQJaJhh=CJOJQJaJhhWCJOJQJaJ#jhu0JCJOJQJUaJhuCJOJQJaJhhhCJOJQJaJhh -CJOJQJaJhhRaCJOJQJaJhhyCJOJQJaJ/Ě&fhRTVX02HX\^`b@BDF唅yjU)jhh*H0JCJOJQJUaJhh*HCJOJQJaJhTCJOJQJaJhh18CJOJQJaJhh :CJOJQJaJhhCJOJQJaJhhyCJOJQJaJhhRaCJOJQJaJ)jhh :0JCJOJQJUaJhuCJOJQJaJhhI:CJOJQJaJFhl:PР֠ؠ0VFHDV壔va)jhhn0JCJOJQJUaJh h CJOJQJaJh h_CJOJQJaJhhxUCJOJQJaJhhL9CJOJQJaJ)jhh*H0JCJOJQJUaJhhyCJOJQJaJhhuCJOJQJaJhuCJOJQJaJhh_CJOJQJaJ!V֤"$:JLʥ̥ΥХҥ<>Zƺƛƺƛk_MM#jh}20JCJOJQJUaJhHQCJOJQJaJ)jhh @0JCJOJQJUaJh CJOJQJaJhh @CJOJQJaJhhyCJOJQJaJh}2h}26CJOJQJaJh}2CJOJQJaJhhWCJOJQJaJhuhu5CJOJQJaJhuCJOJQJaJhhx ?CJOJQJaJfhƬȬVX2!>+P+-$a$gdb/$a$gdb/ $dha$gdgdHQ $dha$gdXf $dha$gdU pbdfh&(*V ЫXdrcTcD4hhl(6CJOJQJaJhhg^6CJOJQJaJhh:YCJOJQJaJhhg^CJOJQJaJhhVCCJOJQJaJhhz6CJOJQJaJh}2CJOJQJaJ)jhhz0JCJOJQJUaJhhzCJOJQJaJhhU CJOJQJaJ#jhcb0JCJOJQJUaJhhpvCJOJQJaJhhWCJOJQJaJdĬƬȬ: >   ˼xixZN??hWXh7CJOJQJaJh CJOJQJaJhWXh CJOJQJaJh'hCJOJQJaJh'CJOJQJaJh h CJOJQJaJUhWXhCJOJQJaJhCJOJQJaJhuhHQh1QhhyCJOJQJaJ)jhhg^0JCJOJQJUaJhhg^CJOJQJaJhhg^6CJOJQJaJ. Kako na njega odgovor nije dala ni anti ka ni suvremena historiografija, ali ni suvremena arheologija, mogli bi smo, ~elimo li biti krajnje isklju ivi, zaklju iti kako takvog arhitektonskog sklopa u anti koj Sisciji nije bilo. Meutim, ovo je pitanje ipak kompleksnije i odgovor na njega treba dati u sklopu odgovora na niz interdisciplinarnih segmenata. Treba imati na umu anti ki urbanizam koji s velikom vjerojatnoau pretpostavlja neki oblik arhitektonskog sklopa u svrhu zabave na podru ju velike anti ke kolonije kakva je bila Siscija. S druge strane historiografski gledano, o ita je autnja pisanih izvora o takvom kompleksu. Materijalna arheoloaka ostavatinana je vrlo simboli na i obilna, te je stoga i podjeljena u nekoliko cjelina radi lakae snala~ljivosti i uvida u njenu kvantitetu. Arhitektonski arheoloaki dokazi ovakvog kompleksa do danas nisu pronaeni, no to ne zna i i da ne postoje, pogotovo kada znamo da je podru je Siska permanentno naseljeno viae od 2000 godina. Uz to, to je teren koji je u viae navrata bio podvrgnut ratnim razaranjima te je proaao mnoge faze, kako destrukcije, tako i ponovne izgradnje i obnove nakon toga, tijekom cijele svoje faze naseljenosti. Isto tako, ne treba zanemariti injenicu da kamen na podru ju Siscije nije bio vrlo kvalitetan, te da se obilno koristio ogroman aumni potencijal u neposrednoj blizini za razne oblike arhitektonskih rjeaenja. Analogija, u smislu izgradnje monta~nih, drvenih(amfi)teatara, koji su pod utjecajem atmosferskih prilika propali, je mnogo. Upravo stoga, ne smijemo biti isklju ivi prilikom donoaenja zaklju aka, ve interdisciplinarnim pristupom i sukusom svih raspolo~ivih izvora i znanja, pokuaati postaviti pretpostavke za daljnja istra~ivanja, odnosno rekognosciranje, a potom i ubiciranje odreenih terena radi pronala~enja odgovora o lokaciji siscijanskog (amfi)teatra. Upravo navedenim pristupom, doali smo do jedne takve mogue lokacije. Rije  je o ju~oj padini podno danaanje sisa ke Ope bolnice dr. Ivo Pediai, za koju smatramo da geomorfologijom sugerira lokaciju (amfi)teatralnog sklopa.  Vlatka Vukeli  Ivan Radman-Livaja, Blago rijeke Kupe  arheoloaka istra~ivanja Kupe kod Siska prije 1. svjetskog rata. Interaktivni katalog (PC CD ROM), Zagreb: Arheoloaki muzej, 2012., 1.  Isto, 1.  Isto, 2.  Vlatka Vukeli,  Arheologija Kupe i Siska do 1. svjetskog rata u Vlatka Vukeli  Ivan Radman-Livaja Thesaurus Colapis fluminis  Blago rijeke Kupe  arheoloaka istra~ivanja Kupe kod Siska prije 1. svjetskog rata  katalog izlo~be, Zagreb: Arheoloaki muzej, 9.  Isto, 9.  CIL III, 3951, 4471; Max Fluss RE, V Halbb. 2. Reihe, 1927., col. 361-363, s. v. Siscia: 362; Andra[ Mcsy RE, Supplementband IX, 1962., coll. 516-776, s. v. Pannonia 597; Lsl Barkczy, The population of Pannonia from Marcus Aurelius to Diocletian. AAASH 16, 1964., 260; Andra[ Mcsy, Pannonia and Upper Moesia, London, 1974., 112-113; Jaroslav `aael, RE, Supplementband XIV, 1974., coll. 702-741, s. v. Siscia: 734-736; Stjepan Vrbanovi, Dnevnik istra~ivanja Sisak, 1976: 135; Stjepan Vrbanovi,  Prilog prou avanju Siscije , sv. 6 u: Arheoloaka istra~ivanja u Zagrebu i njegovoj okolici, Zagreb: Posebni otisak: Izdanja Hrvatskog arheoloakog druatva: 188; Marina Hoti,  Sisak u anti kim izvorima . Opuscula archaeologica 16 (1992), 143; John J. Wilkes  The Danubian and Balkan Provinces , in A. K. Bowman, P.Garnsey, D. Rathbone (eds.), The Cambridge Ancient History, 2nd Edition. Volume XI, The High Empire, A.D. 70-192, Cambridge, 2000.,588; Tanja Loli,  Colonia Flavia Siscia , in The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia, Situla 41, Ljubljana, 2003., 134; Vlatka Vukeli,  Povijest sustavnih arheoloakih istra~ivanja u Sisku od 16. stoljea do 1941. godine , doktorska disertacija, Sveu iliate u Zagrebu, 2011., 18.  CIL III, 4193; Vjerojatno do toga dolazi jer je Siscija pristala uz Severa u njegovoj borbi za vlast, nakon ubojstva cara Komoda; Detaljnije u: CIL III 4193; Max Fluss RE, V Halbb. 2. Reihe, 1927., col. 361-363, s. v. Siscia: 362; Andra[ Mcsy RE, Supplementband IX, 1962., coll. 516-776, s. v. Pannonia: 602; Jen Fitz, Administration and army. ARP, 1980: 152; Klara Pczy,  Pannonian cities , u: A. Lengyel and G.T.B. Radan eds., The Archaeology of Roman Pannonia, Budapest, 1980., 268; Marjeta `aael Kos, Zgodovinska podoba prostora med Akvilejo, Jadranom in Sirmijem pri Kasiju Dionu in Herodijanu, SAZU, Znanstvenoraziskovalni center, Inatitut za arheologijo, Ljubljana, 1986., 382; Ivo Bojanovski, Bosna i Hercegovina u anti ko doba, 1988., 334; Marina Hoti,  Sisak u anti kim izvorima , 144-145; Marija Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , doktorska disertacija, Sveu iliate u Splitu, 2000., 57; Tanja Loli,  Colonia Flavia Siscia , in The Autonomous Towns of Noricum and Pannonia, Situla 41, Ljubljana, 2003., 134; Vukeli,  Povijest sustavnih arheoloakih istra~ivanja u Sisku od 16. stoljea do 1941. godine , doktorska disertacija, Sveu iliate u Zagrebu, 19.  Isto. Najiscrpnije podatke o najnovijim arheoloakim istra~ivanjima s podru ja Siska, a koji potvruju spomenute navode, donosi Godianjak Gradskog muzeja Sisak koji redovito izlazi u serijama jednom godianje; detaljnije vidi: Godianjak Gradskog muzeja Sisak, 2000-2011 (brojevi: 1-10).  Do 1874. godine Sisak je razjedinjen na dva upravno-politi ka naselja. Jedno se nalazi na desnoj obali Kupe, potpada pod Bansku krajinu, pod vojni kom je upravom i naziva se Vojni Sisak, dok se na drugoj, lijevoj, obali rijeke nalazi naselje pod civilnom upravom, razvija se br~e i naziva se Civilni Sisak. Nakon ujedinjenja podru je nekadaanjeg Vojnog Siska naziva se Novi Sisak, dok se podru je nekadaanjeg Civilnog Siska naziva Stari Sisak; vidi detaljnije u : Vlatka Vukeli, 130 godina ujedinjenja Vojnog i Civilnog Siska, Pu ki kalendar SM}, 2005., 118-124.  CIL III, 3980; Viktor Hoffiler  Balduin Saria Antike inschriften aus Jugoslavien, I., Noricum und Pannonia Superior, Zagreb, 1938., br. 570; Svetozar Radoj i, Od Dionisija do liturgijske drame, Zbornik Muzeja pozoriane umetnosti 1, Beograd, 1962., 13-14.; Duaan Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, Novi Sad, 1979., br. 166; Valerija Damevski  Arheoloaki nalazi teatarskog obilje~ja s podru ja Ju~ne Panonije u: Anti ki teatar na tlu Jugoslavije, Novi Sad, 1981., 257.; Domagoj Vukovi, Siscija: vizija rimskog grada u Panoniji. Sisak, 1994., 80; Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , 137.  Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 181, 184, 254, 255, 256; Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , 142.  Te igre potje u iz Kampanije, a zapravo su to bile lakrdije, farse koje su bile vulgarne i dvosmislene Atelana  u teoriji knji~evnosti oblik izvorne italske pu ke komedije koji je dobio ime po oski kom gradu Ateli. Obilje~ena je etirima bizarno maskiranim likovima: Makom (Maccus), budalom, Bukonom (Bucco), debeljuakastim tikvanom, Papom (Pappus), starcem, i Dosenom (Doesenus), prevarantom. Atelana je sadr~avala narodni, a ponekad i vulgarni jezik s karikaturalnim realizmom, a prikazivala je ~ivot siromaanih i ni~ih slojeva. U I. st. pr. n. e. Pomponije i Novije preuzimaju atelanu u rimsku knji~evnost, pa se neko vrijeme, redovito pisana u jampskom sedmercu, izvodila kao zabavna igra nakon tragedija s rimskim sadr~ajem. Dubravko `kiljan, Leksikon anti kih termina, Zagreb: Latina et Graeca: Izdanja antibarbarus, 2003., 35.  Fragment atelanske maske danas se uva u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, inv. br. A-8226. Usp. Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 253; C. W. Marshal, The Stagecraft and performance of Roman comedy, Camebridge, 2006.: 126-158; Stephanie L. Hamilton, Making Roman theatrical masks: an aspect of Ancient performance culture, Acta Iassyensia Comparations 9, 2011., 114-123; Vukeli  Radman-Livaja, Blago rijeke Kupe, br. 100.  Fragment atelanske maske danas se uva u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, inv. br. 8228. Usp. Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 254.; Za primjer su navedene dva fragmenta atelanske maske, meutim u zagreba kom Arheoloakom muzeju uvaju se joa dva fragmenta spomenute vrste maske (inv. br. 8230 i inv. br. 8228), koje su pronaene prilikom jaru~anja Kupe 1912. godine. Usp. Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 255 i 256.; Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , 142.  U Arheoloakom muzeju u Zagrebu uvaju se jedna cjelovito o uvana tragi na maska (inv. br. 3232), dvije fragmentarno o uvane tragi ne maske (inv. br. 8237 i inv. br. 8223) te jedna cjelovito o uvana komi na maska (inv. br. 3218). Detaljnije vidi: Josip Brunamid, Antikni figuralni bronsani predmeti u hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu. VAMZ 13, 1914., sl. 176, 179; Branka Viki-Belan i, Anti ke svjetiljke u Arheoloakom muzeju u Zagrebu II dio, VAMZ 9, 1976., br. 1108; Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 181, 184, 199, 264; Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , 142.-143; Marshal, The Stagecraft and performance of Roman comedy, 126-158; Stephanie L. Hamilton, Making Roman theatrical masks, 114-123; Vukeli  Radman-Livaja, Blago rijeke Kupe, br. 99  Maska se danas uva u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, inv. br. A18232.; Josip Brunamid, Antikni figuralni bronsani predmeti, sl. 91; Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 113; Ljudevit Tadin, Sitna rimska bronzana plastika u jugoisto nom delu provincije Panonije, Fontes archaeologiae Iugoslavie 1, 1979., 40; Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , 143.; Vukeli  Radman-Livaja, Blago rijeke Kupe, br. 21.  O lucernama s podru ja Siska detaljnije u: Marin Zaninovi, Fiat lux, 2004, Sisak.  Veina lucerni sa ovim prikazima uva se u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, inv. br.: 7730, 7728, 7130, 7792, 7754, 7719, 8159, 7762, 7707, 7778, 7721. U sisa kom gradskom muzeju takoer se uvaju lucerne sa motivima iz kazalianog ~ivota (inv. br. GMS-AZ bb 14 i inv. br. GMS-AZ 395). Detaljnije u: Viki-Belan i, Anti ke svjetiljke u Arheoloakom muzeju u Zagrebu II dio, br. 445, 456, 466, 448, 477, 476, 444, 474, 468, 464, 472, 473, 228, 440, 451; Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 310, 316, 317, 334, 341, 342, 349, 451. 357, 358, 359, 360, 361, 370, 382, 383, 384, 385, 386, 479, 483, 487.  Arheoloaki muzej Zagreb, inv. br.: 7798, 7989, 7743, 7979a; Detaljnije u: Dra IvaDyi, Die pannonische Lampen  eine typologisch  chronologische bersicht, Budapest, 1935., 12, 42, 80; Branka Viki-Belan i, Anti ke svjetiljke u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, VAMZ 5, 1972., br. 67, 68, 382, 352; Duaan Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 116, 122, 126, 141.  Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , 143.  Teatar u nekom gradu kao malo koji drugi objekt otkriva atmosferu urbane demografije i kulturnu razinu gradskog stanovniatva. On nikako ne ovisi o veli ini grada i o njegovoj povraini: stara Dokleja bila je najvea nakon Salone a, kako sve upuuje, teatar nije imala, dok ih je Pola imala dva, a teatar je imala i malena Isa na dalekom oto iu, gdje su stare gr ke tradicije bez sumnje i u tom pogledu igrale va~nu ulogu. Mate Sui, Grad na isto nom Jadranu, Zagreb: Golden Marketing, Institut za arheologiju, 2003., 258.  Nikolai A. Maakin, Istorija starog Rima, Beograd, 1968., 422; Hoti,  Sisak u anti kim izvorima , 143-144.  Zanimljivo je da kolege iz Srbije takoer prisvajaju? ovaj prikaz u objaanjenju teze o postojanju amfiteatra na podru ju Viminaciuma.  Andrs Mcsy, RE, Supplementband IX, 1962., coll. 516-776, s. v. Pannonia: 586-587; Mcsy, Pannonia and Upper Moesia, 92-94; Lsl Barkczy, History of Pannonia, u A. Lengyel and G.T.B. Radan eds., The Archaeology of Roman Pannonia, Budapest, 1980: 93-94; Vukovi, Siscija: vizija rimskog grada u Panoniji, 143; Ivan Radman, Militaria Sisciensia  Nalaz rimske vojne opreme iz Siska u fundusu Arheoloakog muzeja u Zagrebu, AMZ, 2004: 16.  Vukovi, Siscija: vizija rimskog grada u Panoniji, 143.  Vukovi, Siscija: vizija rimskog grada u Panoniji, 146-149.  Tanja Loli, Lokalitet Trg bana Josipa Jela ia u Sisku, ObHAD 33, Zagreb, 2001., 95-99.  Vukovi spominje da je siscijanski forum mogao imati i funkciju gradskog amfiteatra: U tom je slu aju ploha foruma bila idealno mjesto za gladijatorske borbe, utrke ili sportska nadmetanja. Vukovi, Siscija: vizija rimskog grada u Panoniji, 174.  Poznato je da je joa Pompej 55. pr. Kr. dao izgraditi prvi  trajni teatar, dok je car August prvi izgradio teatar od kamena. Carcopino navodi da je najstariji amfiteatar onaj ato ga je 29. pr. Kr. u Rimu sagradio Statilije Tauro. Bio je smjeaten ju~no od Marsovog polja, uniaten je u po~aru 64. godine. Skoro odmah nakon toga, Flavijevci su odlu ili zamijeniti ga novim, sli nog oblika i uveanog tlorisa. Jerome Carcopino, Rim u razdoblju najviaeg uspona Carstva, Zagreb, Naprijed: 1981., 233; Thomas Wiedmann, Emperors & Gladiators, London and New York, Routledge 2002: 20  Wiedmann, Emperors & Gladiators, 19.  Tac. Ann. IV, 62-3; Suet. Tib. 40  Danaanja Piacenza.  Katherine Welch, The Roman amphitheatre: from its origin to the Colosseum. Camebridge University Press 2007: 66; Dogaaja takoer opisuje Tacit u svojim Historijama: Tac. Hist. II, 21.  Historia Augusta, Antoninus IX, 1; Wiedmann, Emperors & Gladiators, 2002: 19.  Klaus Bieberstein  Hanswulf Bloedhorn, Jerusalem: Grundzge der Baugeschichte von Chalkolithikum bis zur Frhzeit der osmanischen Herrschaft. Wiesbaden, 1994., 400-401; Joseph Patrich, Herod's theatre in Jerusalem: a new proposal, Israel Exploration Journal 52/2, 2002., 235; Detaljnije u: Patrich, Herod's theatre in Jerusalem, 231-235.  Mirela Alti, Povijesni atlas gradova  Sisak, 2004: 13.  Vidi viae u: Vukeli  Radman-Livaja, Blago rijeke Kupe.  Viae o tome u: Ivan `ari, Kamenolomi gdje su se u rimsko vrijeme izraivali sarkofazi, VAMZ 15, 1983: 45-58; Zoran Gregl  Branka Migotti, Nadgrobna stela iz Siska (CIL III, 3985). VAMZ 32-33, 1999-2000: 132-133; Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , 114; Vlatka Vukeli, Lokalitet  Rimska pivnica u Sisku- Primjer istra~ivanja anti ke monumentalne graevine javne namijene u drugoj polovici 19. stoljea, Histria Antiqua 20, 2010., 238.  Vidi viae u: Vukeli,  Povijest sustavnih arheoloakih istra~ivanja u Sisku od 16. stoljea do 1941. godine .  Branka Migotti, Prostor ranokraanske biskupije Siscije i njegova arheoloaka ostavatina, Antiquam fidem, 2011., 56-57.  O nekropolama Siscije vidi u: Tino Lelekovi,  Anti ke nekropole Siscije i Murse , doktorska disertacija, Sveu iliate u Zagrebu, 2011.  Detaljnije u: Zosimos, Historia Nova. II, 49.1-2; 50.1-3, 51.1-4; 52.1-4.; Hrvoje Gra anin, Bitka kod Murse 351. i njezin odjek, Scrinia Slavonica 3, 2003.: 9-29.  Primjera radi mo~emo navesti dva britanska amfiteatra, kod kojih se ta specifi nost prostora lijepo zadr~ala. Konkretno, radi se o amfiteatrima u Cirenchesteru (Corinium Dobunnorum) i u Dorchesteru (Durnovaria).  [Sisak]/K.u.k Militargeographisches Institut.  1: 25 000.  Wien: K.u.k Militargeographisches Institut, [ca 1885.].  Litografija; 83x60cm, Kartografska zbirka Hrvatskog dr~avnog arhiva, sign. E.II.309.  Plan grada: Sisak/ Zavod za fotogrametriju.  1: 10 000.  Sisak: Zavod za katastar i geodetske poslove, 1989.  Tisak: u boji; 56x68cm, Privatna zbirka.  Sli na, iako ne tako precizna geomorfoloaka situacija terena vidljiva je i na karti Vojnog Siska iz 1838. godine: Situations=Plan uiber die zwischen Militaire Siszek und Bandino Szello projectirte Eisenbahn, und uiber den  von dem letztgenannten Orte bis St.Archangel bei Josepthal entworfen chaussemaeszigen Straszenzg/ Josip Kajetan Kne~i.  1: 43 200. - [S.1.]: 1838.  Rukopisna karta u 3 lista: u boji; 75x46cm svaki, Kartografska zbirka Hrvatskog dr~avnog arhiva, sign. D.XI.1.  Poimence rije  je o Domagoju Vukoviu, kojem dugujemo zahvalnost na konzultacijama vezanima uz ovu temu i Lojzi Buturcu, koji nam je dao niz korisnih informacija vezanih uz izgradnju Zaraznog odjela sisa ke bolnice. Lojzo Buturac, in~enjer je graevine, bio je uz in~enjera Ferka nadzorni organ tijekom izgradnje Zaraznog odjela sisa ke bolnice. Korisne podatke o terenu posvjedo io je i gospodin Marijan Trtanj, koji je bio nadzorni organ  Graditelja prilikom izgradnje velikog stambenog sklopa iznad ove potkovaste padine pa podru ju Vinogradske 60. On je izjavio kako je pronaeno neato rimske cigle tijekom radova na ovom stambenom kompleksu te kako je arheoloaki nadzor tijekom tih radova vraio Stjepan Vrbanovi, tadaanji ravnatelj sisa kog muzeja i arheolog, koji im je izdao dozvolu za nastavak gradnje, nakon ato je utvrdio da arheoloaki pronalasci na navedenom prostoru nisu od velikog zna aja. Ovdje treba istaknuti da u tom asu (sredina 60-tih godina 20. stoljea) ne postoji zakonska regulativa prilikom izvoenja ovakvih radova koja bi precizno atitila arheoloaku baatinu, te se na terenu esto odlu ivalo u  korist opeg dobra . Mo~emo samo utvrditi da na ovom terenu nije bilo sustavnih arheoloakih istra~ivanja, ve samo onih vezanih uz arheoloaki nadzor.  Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , 270-271.  Buzov,  Topografija anti ke Siscije na temelju arheoloake baatine , 374; Vukeli,  Povijest sustavnih arheoloakih istra~ivanja u Sisku od 16. stoljea do 1941. godine , 119.  Wolfgang Halbmeister, Be , 1592.; W.P. Zimmermann, Augsburg, 1603.; Hans Sibmacher, Nrnberg, 1620.; Daniel Meissner, Nrnberg, 1638.; detaljnije o vedutama kod Alti, Povijesni atlas gradova  Sisak, 37-44.  Nacrt grada Siska.  1: 12 500.  Zagreb: Litografi ji zavod V. Ro~ankowski, [1901].  Litografija: u boji; 33x45cm, Kartografska zbirka Hrvatskog dr~avnog arhiva, sign. E.V.138.  Tako primjerice niti na jednoj veduti nisu nazna eni bedemi anti koga grada koji su tada joa svakako vidljivi u terenu. Ovim istra~ivanjem samo ~elimo skrenuti pozornost i na ovaj tip slikovnih izvora koje treba uklju iti i u neka budua istra~ivanja vezana uz povijest Siska.  Njih sada spominjemo samo u kontekstu predstava/igara odr~avanih na (amfi)teatralnim podlogama.  Arheoloaki muzej Zagreb, inv. br.: 7733, 7762; Detljanije u: IvaDyi, Die pannonische Lampen, br. 1085, 1088; Viki-Belan i, Anti ke svjetiljke u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, br. 282, 353, 354; Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, 1979.: br. 534, 535, 544.  Arheoloaki muzej Zagreb, inv. br. 7735, 7979, 7980; Detaljnije u: IvaDyi, Die pannonische Lampen, br. 1065, 1094; Viki-Belan i, Anti ke svjetiljke u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, br. 134, 356, 369; Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 518, 580, 598  Arheoloaki muzej Zagreb, inv. br. 7763, 7733; Detaljnije u: Viki-Belan i, Anti ke svjetiljke u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, br. 143, 386; Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 548, 550. Arheoloaki muzej Zagreb, inv. br. 7733.  Branka Viki-Belan i, Anti ke svjetiljke u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, VAMZ 5, 1972., br. 366; Rnjak, Anti ki teatar na tlu Jugoslavije  katalog, br. 591.  Vukovi, Siscija: vizija rimskog grada u Panoniji, 196.  Isto, 196.  Igra i ~etoni i kockica, kost, bronca, rimsko carsko doba, 1.-3. stoljee, inv.br. 3028, 3090.  Detaljnije u: Zaatitna arheoloaka istra~ivanja Gradskog muzeja Sisak 2000-2010., Gradski muzej Sisak, 2011.  Za usporedbu vidi i: Mojca Vomer Gojkovi , Alea iacta est  subject of amusement from Poetovio, Histria Antiqua 16, 73-80; Mato Ilki, Arheoloaki tragovi turnirskih igara rimske vojne posade u Kornakumu, Histria Antiqua, 16, 137-144.  U tom smislu nalazi podr~avaju teriju gospodina Domagoja Vukovia, iju shemu namjenske strukture unutar zidina Siscije ovdje i prenosimo; vidi u Vukovi, Siscija: vizija rimskog grada u Panoniji, 230; posebice ovdje mislimo na nalaze s lokaliteta  Lu ka kapetanija istra~ivanog 2009. godine, vidi i: Zaatitna arheoloaka istra~ivanja Gradskog muzeja Sisak 2000-2010, 2011: 79-88 i pripadajui katalog: 102-236.  Carcopino, Rim u razdoblju najviaeg uspona Carstva, 1981. 251.  Iuvenal, Saturae, I, 81-126; VII, 1-38; XIV, 1-58.  Detaljnije u: Carcopino, Rim u razdoblju najviaeg uspona Carstva, 1981.: 149-255; J. P. V. D. Balsdon, Life and leisure in Ancient Rome, London: 2002., 154-159; Aurelio Bernardi,  Obilje~ja materijalnog ~ivota u Enrico Craveto. Povijest 4, 2007.: 278.; Svi oblici kockanja koji su postojali obraeni su u djelu Robert C. Bell Board and Table Games from Many Civilizations. Dover, 1979.      PAGE \* MERGEFORMAT 1  < > P T |~RVXZJǸ񧜐sdh_h5/CJOJQJaJ)jh_h5/0JCJOJQJUaJhOJQJh_h5/6OJQJh_h5/OJQJ!jh_h5/0JOJQJUh h CJOJQJaJhWXhWXCJOJQJaJh CJOJQJaJhWXh7CJOJQJaJhWXhCJOJQJaJ$*.024\t :Hr,8LVXtbǼǼr^r'h_h 6CJOJQJaJnHtH$h_h CJOJQJaJnHtHh_h CJOJQJaJ$h_h5/CJOJQJaJnHtH)jh_h5/0JCJOJQJUaJh_h5/OJQJhOJQJ!jh_h5/0JOJQJUh_h5/CJOJQJaJh_h5/6CJOJQJaJbnr l\| L P ^    !!!!"(#V#d#####૟~sdsdsXdsh_h5/6OJQJh_h5/OJQJnHtHh_h5/OJQJ!jh_h5/0JOJQJUhKCJOJQJaJnHtHhKCJOJQJaJ"h_h5/6CJOJQJ]aJh_h5/6CJOJQJaJ$h_h5/CJOJQJaJnHtHh_h5/CJOJQJaJh_h 6CJOJQJaJ"##&$6$Z$$$$$8%z%%%&&0'Z'''(>()B)z))))*.*4+<+>+@+B,,-Z----1l$h_h5/CJOJQJaJnHtHh_h5/CJOJQJaJ)jh_h5/0JCJOJQJUaJ!jh_h5/0JOJQJUhKOJQJh_h5/6OJQJnHtHh_h5/6OJQJ]h_h5/6OJQJh_h5/OJQJh_h5/OJQJnHtH(11111N22x334d4L55526Z6j66667V777&8(8P:\:::::; ;>6>>>|??@b@^Aɴɤɤɤɤɤə|m|||||||h_h5/OJQJnHtHh_h5/6OJQJ!jh_h5/0JOJQJUh_h5/OJQJh_h5/6CJOJQJaJ)jh_h5/0JCJOJQJUaJh_h5/CJOJQJaJ$h_h5/CJOJQJaJnHtH'h_h5/6CJOJQJaJnHtH*-166&8>*BXFL6PPUXBYZ]2^B_b(ccZdJfjkdk$a$gdqe$a$gdb/ $da$gdb/$d7$8$H$a$gdb/^AAA BBBB*B,BBHCLEEEEXFZFHIIIJrJJJTKKL2LvLLLLLLLpMMMNNO:OJOOOPP"P&P*P6P8PPPPPS4SSStTTUh_h5/OJQJnHtH!jh_h5/0JOJQJUhKh5/OJQJhKOJQJhKhKOJQJhK6OJQJh_h5/OJQJh_h5/6OJQJ?UUdVVWW"XxXXXXXBYDYFY\\\Z]\]^]t]]]]]]]]] ^2^4^^^B_D_F_T_\_^_`_b____㽱㦞Ȟth_h$6OJQJh_h$OJQJh_h OJQJhXOJQJh1QOJQJh_hCOJQJh_h6OJQJh_hOJQJh_h5/OJQJnHtHh_h5/6OJQJh_h5/OJQJ!jh_h5/0JOJQJU-__.`2`@`L`\``````a,aXaaaaabbbbbbc(c*cc˚ˏˏr˚aVRhqehqehqeOJQJ!jhqehqe0JOJQJU!jh_h5/0JOJQJUh_hZ$6OJQJh_hZ$OJQJh_h5/6OJQJh_h$6OJQJ]h_h$OJQJ]h_h$OJQJh_h5/OJQJh_h OJQJh_h 6OJQJnHtHh_h OJQJnHtH>ccccccccd&dXdZd\deeeq@qBqqqrrZrlrrrrstth_h5/6OJQJ]h_h5/OJQJnHtHh_h_OJQJhqe6OJQJh1QOJQJh_h5/6OJQJh_hXf6OJQJh_hXfOJQJ!jh_h5/0JOJQJUh_h5/OJQJ4dkkmmRpp@qtuvw yzh|}rn lzlV $da$gdb/$a$gdb/tttttt$u&uuuuuuuvvvvwwxx"x&x*xpx~xxxxxxy˼|qff^fRfh_h6OJQJhz OJQJh_hOJQJh1Qh5/OJQJh1Qh1QOJQJh1Q6OJQJh_h5/6OJQJ!jh_h5/0JOJQJUh_h_CJOJQJaJh_h5/CJOJQJaJ)jh_h5/0JCJOJQJUaJh1QOJQJh_h5/OJQJh_h5/OJQJ] y y"yfzzzzzzh|j|}}~~rtv$&npr  lnŽďz|䄏{ssh5;OJQJh1Q6OJQJh_hXfOJQJh_h5/OJQJnHtHh OJQJh h OJQJh h5/OJQJ!jh h5/0JOJQJUh+lh5/OJQJh_h5/6OJQJ!jh_h5/0JOJQJUh_h5/OJQJ-ln&*.JД\,4LX\`|60ܘ68:VX@H~ԚPRT^`bjxºº㺣h1Qh5/6OJQJh_h1QOJQJh_h1Q6OJQJh1Qh5/OJQJh1QOJQJh1Qh1Q6OJQJh1Q6OJQJh_h5/6OJQJh_h5/OJQJ!jh_h5/0JOJQJU7^x:,$&(,.248:>@xz|~$a$ dgd @$-DM [$\$a$gdb/$a$gdb/xz:<Zܜڝܞ*zPԡ,.0FƢԢLP£ڣ,>@N`㭡{{m{{h_hm56CJaJh_hm5CJaJh_h56CJaJh_h5CJaJh_h5/5CJaJ$jh_h5/0J5CJUaJh_h6OJQJh_hOJQJh_h5/6OJQJh_h5/OJQJ!jh_h5/0JOJQJU*`Ƥ"$&(*.046:<@Bprtvz|~;Ͱ|mhWXhCJOJQJaJhLh5/h mHnHuhUHjhUHUjh1(Uh1(h_h5/OJQJh_h5/5CJ\aJh_h5/56CJ\aJh_h5/5CJaJh_hXf56CJaJh_hXf5CJaJh_hm5CJaJ~ $dha$gd21h:pxO. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv66666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J xONormal dCJ_HaJmHsHtH p`p :Y Heading 1ddd@&[$\$*5CJ0KH$OJPJQJ\aJ0mHsHtHp p 2"G Heading 2$$@&/5B*CJOJPJQJ\aJmHphOsHtHDA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List H`H %T No SpacingCJ_HaJmHsHtH Z Z ^0 Balloon Text dCJOJQJaJmHsHtHN/N ^0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJT`"T  @0 Footnote Text dCJaJmHsHtHD/1D  @0Footnote Text CharCJaJ@&`A@ @0Footnote ReferenceH*ZoQZ :YHeading 1 Char&5CJ0KH$OJPJQJ\^JaJ0tH\/a\ 2"GHeading 2 Char'5B*CJOJPJQJ\^JaJphO>r> !i0Headerdp#.. !i0 Header Char> @> !i0Footerdp#.. !i0 Footer Char6U`6 g0 Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK]    -* k r!v"#$'*7+9,,,>-."0Q11k3247w9:f;<=T>7?v?@FDFGIIIJ KLMNO\O1PPQSR  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCs K,)D *"u"$$u%.'h''((;+b+++V,,-9.t.N00611d2:3446;;<\=>(??@ABBICCCC_DLEF,GaGHH ***- H:"N&'<*".35x8:=?DLRNW`]r`6djDmlrFthx|}BĚFd b#1^AU_>cZktyx`WY[\]^_`bcdefhijklmnopqrsuvwxyz{|}~):l-dk~XZagtW}X $&-!L# @0(  B S  ?$* | "%156:FMs$+01> #0TXZak   a i u i####$$$$$$$$5''((((((d0x0}00001111e2p2555556666666666666668899999W:O=o=8>S>y??R@S@AAAAFFFFFFJJMMMMMMNNNNNNNOiQzQQQGSOSVSXS^SSSSS>TCTTbWWWEXIXX YYYY[[+[[[[[8\F\P\\\\\\]]])]D]J]Q]^]b]u]|]]]]]]]]^^^+^N^U^Y^^^________>`B`[`a``````````aaaTbbblbrbbbbbbbbbbbccc4c;cFctcxccccccccc d&dpdydddddd e`ereyeeeeeeeeeiijDjgjjjjjj/k~kkkl l!lNlllllmmmnnnBnCnWn_nxnn oooop0p;ppppppp q qqqqqqqQrr~sssstVtttWuguuuu+v3vGvvvvvvvvvvwwcwwwwwwwGxNxfxux}xxxxxx1y6y9yQyyyYzrzz {{{ ||N|P||||0}8}L}y}:~~~&, lyπր߀"AEd"=enw\Ã΃ɄՄ >K`hm|Ɇφ+L\oɇՇ:<ш VekwQYmɊ1Aʋ%*JÌӌ܌+6FW $1NɎ ɐАۑ ik"$0Yޖ)8r՚ٚ T[Kls͜לFXş͟՟2:Fq 2;u~Ţ̢Ӣ;CLۣݣ()9:OPV~\_op     '+DF01FG_`gj;<!",-@Bxz #%mn$$$%%%3'5'((7/8/11c2e2445566y9z9::==V>Y>w?y?@@FFFFHH*J+J!K#KLLMMMM2P4PTRVRbRdRZ Z[[[[[[[[[\\\\aavfyfffggiiMlQlll/p2pqqtt,w/wxxGyJy{{-}0}x}{}x{14kn>AehY\<?wzQTË9<ŒŌgj=@ ݖ_b+.LObeOR/2dgV>V>x?y?R@[@AAAAFFFFMMMMNNzQzQOSOSVSXSSSSSSS=T>TWWEXFXYYYY[[[[[\\\\luwkݣIg~xOv ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" Ig~p^18bfxd J%ƚJJ8 O#/H#~#/H#jG#/H#->#/H#}G#/H##/H5.I#/H#LpXMpS#/H#3xX#/H#G#/H##18NI:Yl3ww%mzI}6`7.BP>yLLq `xm=Sy0^ZCx 1#Z$@W-PN0UH\meXgCgf,Xf^U+OPIYoY<\b29 QI-='?@1Q^* 7[4:emnp V'v3g^CX /08R{)N] l]GIJLNOPRRxx x xxxx x&x*x.x0x6x8x:x<x>xDxFxHxPxRxTxVxZx^x`xjxrxxxzx|xxxxxxxxxxUnknownG* Times New Roman5Symbol3. * Arial7.{ @Calibri7K@Cambria5. *aTahomaA BCambria Math"++ oM.wtS)r0Z?HX  $P%T2!xxDejana Oh+'0P    $08@HDejanNormala2Microsoft Office Word@V@ZpI@ZpI oM՜.+,D՜.+,d  hp|  .Z  TitleTitoloNaslov 8@ _PID_HLINKSAl'mailto:vvukelic@hrstud.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#(),Root Entry F[P+Data 1TableGWordDocument 4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStore?PWPZYSN1CKMAGAHA==2?PWPItem  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q