ࡱ> *3bjbjVV .><<؍%^^8D1$0UU"wwwRRR///////|368/RRRRR/wwd0~*~*~*R<ww/~*R/~*~*[--wP6.&Ls-/z000{-,V7)jV7-->V7-RR~*RRRRR//D*:RRR0RRRRV7RRRRRRRRR^ g:Monografija "Pozdrav iz Siska - Sisak na starim razglednicama iz zbirke Gradskog muzeja Sisak" Samo djelo ima monografski karakter, jer obuhvaa sva tri na ina obrade jedne teme  sisa ke razglednice u konkretnom slu aju. To zna i da ih autori, Davorka Obradovi i Vlatko akairan obrauju i stru no i znanstveno, doduae ne po formi, ali svakako da po sadr~aju, i esejisti ki, gdje ipak prevladava ovaj zadnji na in obrade. U cijeloj monografiji naglasak je na sintagmi sisa ke razglednice, ime semanti ki postaje dio dvoclane jezicna strukture, tj. binarna sveza dvaju heterofunkcionalnih dijelova, odnosno odredenice i odredbenice. Ova sintagma ispunjava formalne uvijete, te ona uistinu jest = jedinica sastavljena od najmanje dviju punoznacnih rijeci koje su medusobno povezane; npr. mala sirena. Neke od temeljnih znacajki sintagme upravo jesu sloboda clanova, i mogunost zamjene leksema unutar sintagme, a da se time sintagma gramaticki ne mijenja. Sintagmatski odnosi se temelje na dva ili viae clanova jednako prisutnih u jednom stvarnom nizu. Stoga ih treba i promatrati u odreenom kontekstu. Sisa ka razglednica, kao sintagma je u ovom djelu temeljito obraena. Ne dakle razglednica kao samostalan pojam, niti sam Sisak, sa svim elementima koji ga ine gradom, ve upravo spoj jednoga i drugoga. Lai ki gledano tema je to potpuno dostupnog, svjetovnog i airoj publici dostupnog karaktera, no u ovoj knjizi sa viaestrukim znala kim pristupom, u smislu dobrog poznavanja grae uope, u koju se onda nastoji ukomponirati duh vremena ili stanje likalne svijesti, koja je uvijek specifi na. Sa~eti gradsku povijest u monografiji o razglednicama nikako nije lagan posao; zahtijeva veliko znanje i poznavanje lokalnih prilika, te odreenu preciznost koja nee zasjeniti likovni prikaz, tj. samu razglednicu, ve upravo suprotno, zahtjeva sposobnost procjene stupnja va~nosti u opisu razglednice uz okolnosti u kojima su one ili sam prikaz teme na njima nastali. Ovo djelo vrlo je uspjeano ispunilo svoju osnovnu zadau , a ta je pribli~avanje dijela gradske, prije svega urbane povijesti u rije i i ono ato treba posebno naglasiti originalnoj slici, te isto predo iti i predstaviti airoj publici, uz stru an komentar. Time se djelo pribli~ilo nizu sisa kih fotomonografskih izdanja, s razlikom u pojaanjenju i prikazu to no odreenog povijesnog trenutka, kroz argumentiranu i uzro no-posljedi nu pri u o nastanku i razvoju grada, nudei nam razloge za vienje gradskih vizura sadaanjosti. Tako je jasno i jezgrovito izneseno zaato je Sisak danas urbanisti kog rjeaenja kojeg smo svi svjedoci i kojeg svi zajedno ~ivimo. Mo~da emo ga viae i cijeniti kada znamo koliki vijekovi naslijea nas ve~u i ine sljednikom jedne od najveih i najrazvijenijih svjetskih civilizacija. Djelo je koncipirano u nekoliko tematskih cjelina i to upravo prema motivima koje nam nude razglednice: Kratka aetnaj kroz povijest Siska  kao uvodni dio , uz njegov prijevod na engleski jezik, ime je i nazna eno da je izdanje namijenjeno airoj itala koj publici, ne samo u Hrvatskoj, nego i aire; zatim Tragom starih razglednica  poglavlje koje je nastalo kao zasebna cjelina s ~eljom i namjerom da se ato bolje objasni nastanak i sama ideja razglednica; Pozdrav iz Siska  uvod u specifi ne sisa ke prilike koje se ti u stupnja razvoja gradskog tiskarstva i uvjeta u kojima prve sisa ke razglednice nastaju ( 7 ); Sisa ke tiskare  kao u~e specijalisti ko podru je autorice i konkretan odabir dvaju najza ajnijih tiskara u Sisku za naau temu ( 5 ); Panoramski prikazi Siska  cjelina posveena je najobuhvatnijem prikazu krajolika sa svim njegovim sastavnicama ( 7 ); Kupski motivi  tematska cjelina koja naizrazitije obuhvaa romanti arsko-esejisti ke i stru ne momente pro~imanja proalosti ( 11 ); Pristaniate brodova  kao cjelina ukazuje na davno minula vremena na kojima je Sisak izrastao kao jedan od najveih rije nih trgova kih centara ovog dijela Habsburake i kasnije Austro-Ugarske Monarhije ( 6 ); Stari grad  cjelina koja obrauje simboliku i vizure ovog gradskog spomenika ( 15 ); Mostovi  dio koji predstavlja ~ivot na rijeci, njegove prednosti i mane ( 15 ); Trgovi i parkovi  cjelina vezana uz spontana ili planirana okupljanja stanovniatva, te ~elju za estetski savraenim ( 37 ); Ulice  posveena nastajanju i odr~ivosti komunalnog sklada u gradu ( 45 ) ; Gradska predgraa  poglavlje koje se bavi gardskim predjelima izvan samog centra, koji je gospodarski, poljoprivredno i demografski zna ajan ( 19 ); Svratiata i kavane  cjelina koja se bavi specifi nom vrstom aireg okupljaliata u interijeru, te prostorom s posebnom namijenom za taj vid druatvenosti ( 12 ); Druatveni ~ivot grada  poglavlje koje se bavi druatvenoau bez obzira na prostor, dajui prikaz i lanova i na ina povezanostu unutar odreene grupacije ( 10 ); Sisa ka atedionica  poglavlje posveeno monetarnoj politici koja je pokreta ka snaga gospodarskih zbivanja u gardu ( 2 ); Va~ni gradski objekti  cjelina posveena veinom upravnim i slu~benim objektima Siska sa dodatnom podjelom na podcjeline: gradska carinarnica ( 7 ), gradska bolnica ( 2 ), jodno lje iliate ( 4 ), Gradsko poglavarstvo, Kotarska oblast i sud ( 5 ), }eljezni ki kolodvor ( 12 ), `kole ( 4 ), Vjerski objekti ( 10 ) i Vojarna ( 9 )- ukupno 53 ; zadnja cjelina u niz nabrojanih posveena je sisa koj industriji ( 10 ). Sve razglednice predstavljene u navedenim cjelinama datiraju od vjerojatno 1895./1898. do 1959. godine. Kao najraniju godinu datacije sa sigurnoau mo~emo istakuti 1898., te time iznijeti zaklju ak o 60 godina gradske slikovne povijesti obuhvaene u monografiji. Broj razglednica koje su obraene iznosi 254 komada razglednica. Jedan od uvjeta razvoja razglednica, kakve u monografiji imamo prilike vidjeti bio je razvoj fotografije, a zapravo i samo najjednostavnije pojaanjenje razglednice jest da je ona poatanska karta sa slikom. Godine 1888. na tr~iate je izaala kamera tvrtke Kodak, pod sloganom "Vi pritisnite gumb, mi radimo ostalo". Kamera je dolazila sa filmom, a nakon ato bi se film iskoristio kameru je bilo potrebno poslati nazad u tvornicu koja je razvijala slike i kameru vraala sa novom rolom filma. Nakon toga je u fotografiji doalo do joa nekoliko poboljaanja ato se ti e optike, a radilo se i na razvoju tehnike koja bi omoguila stvaranje slike u boji. Prvi uspjeani eksperiment kojim je proizvedena slika u boji je bio 1861. i ti prvi eksperimenti su se odr~avali na na in da su se koristile tri kamere, ili bi se vraile tri ekspozicije sa filterima u boji. Prvi komercijalni film u boji nastao je 1907., a prvi moderni kolor film je bio Kodachrome iz 1935. i zasnivao se na tri obojene emulzije. Sve fotografije do tada, ako se htio postii dojam koloriteta bile su ru no retuairane ili ru no bojane, pa su svaka za sebe predstavljale malo autorsko umjetni ko djelo. Takva ih je veina ato se ti e razglednica uvjetno re eno, u bojiu, ovoj monografiji. Ukupno ih retuairanih ima 111 komad s time da su neke od njih samo djelomice bojane, a neke u cijelosti. Crno-bijelih razglednica u ukupnom njihovom broju ima 143 komada, ato zapravo odgovara vremenskom razdoblju u kojem su iste nastale. Uvodni dio pod nazivom Kratka aetnaj kroz povijest Siska zapo inje citatom Lewisa Mumforda iz djela Grad u historiji, drag svim povijesni arima koji se bave upravo povijeau gradova i urbanizma, gradei strukturalnu povijesnu piramidu od manjih, gradskih jedinica. Od po etka organiziranog na ina ~ivota ljudi te~e oblikovanju prostora u kojem obitavaju i taj razvoj te e nezaustavljivo sve do danaanjih dana. Dio je to filozofije ~ivljenja. Tako je proalost postala dio sadaanjosti,a to je u slu aju Siska univerzalna istina. Kod njega pratimo kontinuitet imena i naselja. Njegovo stanovniatvo se mijenjalo prema nacionalnosti, mo~da i rasi, interesima, no sam grad ili mjesto naseljenosti je ostao do danas. Dolaskom Rimljana formira se prva, uvjetno re eno, moderna urbana struktura sa svim elementima koji ine anti ki grad. On se razvija, postaje glavnim gradom provincije Panonije Savije, biva domom vjerskog u itelja i kasnijeg sveca sv. Kvirina, trpi provale barbara i mnoge pokuaaje odravanja urbane strukture. I upravo je to osnovna karakteristika Siska  urbano pre~ivljavanje. Centar je Ljudevita Posavskog i odr~ava veze s jezgrom najstarije hrvatske dr~ave. Osnutkom zagreba ke biskupije 1094. sisa ka biskupija postaje dijelom zagreba ke. Kasnije Sisak prelazi u vlasniatvo zagreba kog kaptola. Ovaj je tu 1544. sagradio sna~nu obrambenu utvrdu koja je trebala zaustaviti Osmanlije u daljnjem prodoru. Nakon niza pokuaaja proboja bojianice odigrala se bitka povijesno va~na za cijelu Europu 22. lipnja 1593. koja simbolizira po etak pada Osmanlijske vojne moi. U Sisku zapo innje razdoblje obnove i postupnog ekonomskog i demografskog rasta i razvoja. Prekretnicu u tom razvoju ozna ava 19. st. Kada je taj rast najintenzivniji.Sve to zahtjevalo je i kona nu urbanu legislativu , mo~da prvu od razdoblja dolaska Rimljana, pa Sisak dobiva jasne urbane konture, strukture i vizure koje zapravo i pokuaavaju slijediti rimsko naslijee. U drugoj polovini 19. st. Ujedinjuju se Vojni i Civilni Sisak u jedinstvenu gradsku cjelinu ato samo poti e gradski razvoj i daje mu novi uzlet. Gradi se ~eljezni ki kolodvor, svratiata, stambeni blokovi, crkve, rije no pristaniate i sve to biva zabilje~eno na razglednicama koje ete upravo imati prilike vidjeti. Uvodni dio u kojem autor iznosi pojedinosti o biti, svrsi i nastanku razglednice uope nalazi se kao zasebna cjelina pod naslovom Tragom starih razglednica. Iznesen je stav kako su razglednice dio lokalnog identiteta i dio naae ljudske proalosti. S vremenskim odmakom one postaju va~an slikovno-povijesni izvor za istra~ivanje Siska ili bilo kojeg drugog grada. Krajem 19. st. Razglednice postaju nezaobilazna vrsta komunikacije putnika, kada je izvrsno primjeeno i navedeno da postaju sredstvo masovne komunikacije i turisti ke promid~be. Njihova definicija glasi da su to dopisne poatanske marke sa slikom, fotografijom, crte~om, reklamom i sli no na poleini. Prrve dopisnice pojavile su se 1869. u Austro-Ugarskoj Monarhiji, dok su se u oslikanom obliku pojavile, takoer u Be u 1870-tih godina. Prevagnula je dakle ~elja za vizualizacijom! Podnaslovom Pozdrav iz Siska uvodi nas se jasnije u temu cijele monografije. To je vjerojatno naj eae ispisana re enica na sisa kim razglednicama. U tu je svrhu i prezentirana prva razglednica u monografiji s navedenim pozdravom. Drge dvije iz ove cjeline dio su rijetkog i vrijednog fonda. Naime, ona za koju se pretpostavlja da je otisnuta ve 1895., predstavlja najstariju poznatu sisa ku razglednicu, ujedno i jedinu tiskanu u nakladi zajedni ke tiskare Dujak i upak. Mjeaavina je fotografske ideje i ru no oslikanog i ukraaenog modela razglednice s raznim, ali najistaknutijim sisa kim motivima: Starim gradom, }upnom crkvom, Laarskom ulicom, starim trgom itd. Druga razglednica iz ove skupine datira iz 1898. godine, i takoer predstavlja mozaik sisa kih motiva s time da pru~a i panoramski prikaz grada u jednom segmentu. Idue tri razglednice istovjetne su s ovom u godiatu i motivima, a svakako predstavljaju najstariji i vrlo vrijedan dio zbirke. Najvei broj razglednica sa sisa kim motivima tiskan je u dvije sisa ke tiskare, od njih ukupno 8 ( o emu je autorica takoer napravila monografiju). Bile su to Dujakova tiskara (1899-1934) koja je tiskala i prvu seriju sisa kih razglednica i tiskara Sigismunda (}ige) Junkera ( 1892-1940). Ovdje nailazimo na 5 razglednica koje prikazuju 4 sisa ke tiskare s po etka 20. st. Kupski motivi zastupljeni su s 11 tematski i motivski razli itih razglednica ija je okosnica i poveznica rijeka Kupa. Vjerojatno je najzanimljivija ona iz 1911. na kojoj je vidljiv dio kupske luke, prezentirajui zapravo sisa ku ovisnost o toj rijeci. Teako da mo~emo vidjeti koji kupski motiv bez amca ili broda, pogotovo u 19. i prvoj polovici 20. st., na njoj. Na to odmah mo~emo nadovezati sisa ko pristaniate brodova ato je zapravo u odreenim trenucima postajala cijela kupska obala s desne i lijeve strane, ato je danas teako zamislivo. Bake i djedovi pri ali su da se Kupa mogla prijei s jedne strane na drugu, hodajui preko amaca. Vidljivo je to i na 6 razglednica ove cjeline, od kojih najstarija datira u 1959., a najmlaa 1901., prikazujui tijek i kontinuitet brodarenja u Sisku. Posebno je vrijedna razglednica iz 1932. s prikazom elevatora na lijevoj obali Kupe. Uz Kupu je usko vezan i Stari Grad, kao branik Hrv. Kraljevstva i jedan, uz stari most, od najzamenitijih gradskih simbola. Izgraen u 16. st. kao dio niza obrambenih utvrda u obrani od Osmanlija, danas predstavlja rijedak cjeloviti o uvani primjer fortifikacijske izgradnje toga doba, a kako je nastao u velikoj mjeri od materijala anti ke Siscije, predstavlja rijedak ranonovovjekovni spomenik koji slu~i istra~ivanju sekundarne anti ke grae. Zastupljen je s 15 razglednica u ovoj cjelini od kojih najmlaa datira u 1899., a najstarija u 1940. godinu. N arazglednicama su vidljive faze destrukcije i propadanja tijekom cijelog tog perioda. Panoramski prikazi gradova-openito naj eai su i najomiljeniji prikazi nekoga grada, jer aire konture i perspektivu samog poimanja grada. U ovoj cjelini zastupljeno je ukupno 7 razglednica s panoramskim prikazom Siska. Prve dvije s npo . 20. st. specifi ne su i po formi i po obliku, jer unutar same razglednice sadr~e prozor i u kojem je niz specifi nih gradskih pojedinosti. Ona iz 1920. vrijedna je zbog prikaza velike poplave koju je Sisak prerpio pa u tom smislu predstavlja uistinu trenuta zaustavljen u vremenu, dok zadnja datira zaklju no s 1930-tom godinom. Mostovi simboliziraju pokoravanje prirode i spajanje ljudi i stavri neposredno, a svega drugoga posredno. Joa su anti ki Sisak povezivala, smatra se barem dva mosta, no razdoblje srednjeg vijeka i ranog novovjekovlja obilje~eno je skelnim prijelazima, amcima i splavima, kao na inom povezivanja. Prvi kupski most bio je drvene konstrukcije, a izgraen je 1861. Godine 1934. zamijenjen je specifi nim zidanim mostom oblo~enom ciglom i kamenom  tradicionalnim sisa kim materijalima. Ve tada postaje i ostaje gradskim simbolom. Nakon odluke o produ~enju ~eljezni kog traka prema Slavonskom Brodu 1881. izgraen je i ~eljezni ki most. Na ukupno 15 razglednica prikazana su 3 sisa ka mosta. Na 4 ih je prikazan drveni most preko Kupe, na jednoj s panoramskim prikazom gada  i drveni i ~eljezni ki, 3 razglednice posveene su samo ~eljezni kom mostu, dok je na njih 6 iz raznih perspektiva i s raznih mjesta slikanja, prikazan stari most. Trgovi i parkovi dio su prirodne ovjekove potrebe za okupljanjem, ato datira u daleku proalost koja nije striktno urbano definirana. Pojavom prvih planskih gradova i to poglavito onih ijom se urbanisti kom strukturom koriste Rimljani u Miletu u Maloj Aziji ve 5./4. st. pr. Kr. Predvia se takav prostor za javna okupljanja u formi gradskog trga (foruma). Jela iev trg bio je spontano mjesto okupljanja graanstva, obzirom na velik protok ljudi, ideja i roba navedenim podru jem, no tek je izgradnjom, prvo Velikog kaptola, pa onda hortikulturalnim ureenjem po etkom 20. st. poprimio jasne konture trga. Trg u Novom Sisku (}itni) nalazio se odmah na silasku s drvenog mosta i predstavljao je sajmeno mjesto. Mo~emo pretpostaviti da je slijednik rimskog foruma danaanji trg Ljudevita Posavskog, koji je zamialjen kao upravno i sudsko srediate. Od ukupno 26 razglednica koje prate ovu cjelinu 20 ih predstavlja Jela iev trg i to u rasponu od 1899. do 1923. godine, a od tih 20 njih 4 su posveene spomeniku Hrvatski domobran, otkrivenom na ovom trgu 1916. 3 razglednice prikazuju }itni, a 2 Trg Ljudevita Posavskog. Nakon ujedinjenja Vojnog i Civilnog Siska pristupilo se temeljitom ureenju ulica, trgova i parkova. U tu svrhu donijete je i odluka o zatrpavanju Kontrabe, Kontrave, Tiberijevog opkopa i sli nih naziva izvedenih iz latinskih rije i contra aquam  preko vode. Bilo je to nu~no iz par povezanih uvjeta: sanitarnih (obilje komaraca i oboljelih od malarije, urbanisti kih  grad se trebao airiti i privatnih  Andrija Colussi inicira zatrpavanje nakon kupnje zemljiata u Vrbini na kojem e niknuti reprezentativne vile kao integralni dio budue aetnice u samom zaleu crkve Uzviaenja sv. Kri~a. Na ukupno 11 razglednica prikazano je par parkovnih rjeaenja u Sisku: 3 prikazuju sredianji gradski park, od koji je posebno vrijedna ona iz 1911. u ijem je fokusu kua gradskog lijekarnika dr. Gitchija i prva kua Colussi. Zanimljiv je prikaz gradskog aetaliata uz Kupu i glavni trg  idejna prete a danaanje aetnice kao i pogled na parkovno ureenje Jela ieva trga iz 1925. Poglavlje Ulice izdvaja kao jednu od najva~nijih gradskih ulica -~ilu kucavicu Siska - Rimsku ulicu, onu najbli~u Kupi. Naziv je dobila prema obilju anti kih rimskih nalaza du~ cijele trase, ato je stvorilo zaklju ak o rimskim gradskim termama, to nije golemom kompleksu termi, koje su se protezale cijelom danaanjom aetnicom. Isto tako i u to davno doba upravo je na kupskoj obali vraen intenzivan istovar i utovar robe na brodove, dok se rije na mornarica stacionirana u gradu pripremalaza daljnje vojne pohode. U 19. st. Tu se nalaze mnoga skladiata, trgovine i gostionice, sve orijentirano na trgovinu i sve podreeno njoj. Najdu~a gradskaulica nazivala se Laarskom zbog mnoatva sisa kih laara koji u njoj grade kue. Danas je to ulica S. I A. Radia, koja iako skromnijih stambenih zdanja postupno, po etkom 20. st. preuzima ulogu sredianje gradske ulice. Dugu ili Ka ievu ulicu (3.) naseljavaju mahom srednji trgovci loaijeg imovinskog stanja, koji ~ive i sladiate robu u drvenim kuama. Savska ulica (danas Kranj evieva) vodila je iz centra grada prema Savi i karakteristi nog je nepravilnog oblika i gradnje. Krajem 19. st. Andrija Colussi u njoj gradi niz reprezentativnih katnica namijenjenih prodaji. Prva ulica zastupljena je sa 6 rR T    " $ . 0 H L T v 0FJijo]#h hCJOJQJ]^JaJ&h hi6CJOJQJ]^JaJh CJOJQJ^JaJ h hCJOJQJ^JaJ h hiCJOJQJ^JaJ h hiCJOJQJ^JaJh hCJaJh hsCJaJh hbCJaJhTCJaJhY/CJaJhY/ hY/hY/"T LpBhh 2 244@@B@VBEHQTXdhgd dh7$8$H$gddhgdgdY/JL^jnvx~bd~D "@Bvͼͫͼͫͼͼͫͼͼͫͼ͠ttitih h CJaJh h+CJaJh hbCJaJh hiCJaJh h_/CJaJh hCJaJ h hiCJOJQJ^JaJ h hCJOJQJ^JaJ h hiCJOJQJ^JaJ#h hCJOJQJ]^JaJh CJOJQJ]^JaJ&""###$$%%4'@'''((x))* **>+L+N,P,~,,--..//0 0D0P000000 1,1:1N1r112 24444444L5v5z5>6n6t6v8F:H:;ȽȲhh+CJaJhhCJaJhh CJaJhCJaJhy'CJaJhwCJaJh[1CJaJhICJaJhJRCJaJhIGCJaJB;;<<`<=:><>>>b>2?>@@@B@FF4F6FFHHLQQWXXY\\<^``\bccindsVxzzŽŵzrjrhYXCJaJhlC2CJaJh CJaJhqCJaJhuCJaJhXCJaJhfhfCJaJhfCJaJhM CJaJhTCJaJh1jCJaJhiCJaJhnjCJaJhY~CJaJhpyCJaJhMfCJaJhhCJaJhCJaJ)X`ceinpdswzxJZzڒZL̷.dhgd9 &dhgdz~vxZz.@h ΑҔXZjLrJLL,.d &(28:~vkvkvkvkhK6hK6CJaJhK6CJaJhCJaJhYCJaJh0VCJaJhSvCJaJhY~CJaJhlC2CJaJhp*CJaJh2?CJaJUhSCJaJhJCJaJh0CJaJh!!CJaJhRZCJaJhCJaJh CJaJhYXCJaJ*azglednica, od kojih su najzanimljivije ona s prikazom teretne pruge du~ kupske obale iz 1908. i one na kojima se vide vela trgova ka skladiata, takoer na kupskoj obali, a kojih danas viae nema. Druga ulica zastupljena je s ak 24 razglednice koje datiraju od 1901. do 1943. u kojem razdoblju je mogue pratiti urbane mijene uli nog nali ja. Trea ulica (Duga) zastupljena je s 4 razglednice, a Savska (Kranj evieva) s ak 11. Gradska predgraa sastavni su dio svakoga grada. Podru je Novog Siska nakon ujedinjenja postaje gradsko predgrae, no ne nosi tipi na obilje~ja istoga jer je izrastao i izgraen na potpuno urbano definiranoj cjelini. Tu se uz brojna skladiata, ugostiteljske i stambene objekte nalaze i reprezentativne zgrade sisa kih trgovaca. U ju~nom dijelu Starog Siska smjestila se Vrbina, u po etku kao podru je tranzita do Save i savskog prijelaza i kao vrtovi gradskog stanovniatva, no u godinama koje su dolazile ono postaje naselje obiteljskih kua. Preduvjet za to bilo je zatrpavanje rimskog kanala tzv. Tiberijevog opkopa, koji je dijelio gradsko srediate od Vrbine. Na isto nom dijelu grada, na lijevoj obali Save razvilo se Erdetsko Galdovo,a na desnoj Kaptolsko (Tom ev put). Karakterizirale su ih zelene plodne poljoprivredne povraine koje su hranile grad. Kroz Erdetsko Galdovo prolazio je i glavni put za Moslavinu, pa je imala izrazito tranzitno zna enje. Krajnji ju~ni dio grada nazvan je Capragom, koji u 18. st. Postaje sastavnim dijelom Vojnog Siska. Karakteriziraju ga izgradnja velikih skladiata i izgradnja gradske industrije. Ovdje je poglavlje zastupljeno s 19 razglednica, od toga ih 9 predstavlja Laarsku ulicu na na in da se vide i mnogobrojni brodovi uskladiateni na lijevoj obali Kupe i brojna skladiata na samom kraju ulice, 3 prikazuje Petrinjsku ulicu, 2 vrlo vrijedne prikazuju kolodvor u Capragu , 2 asni ke stanove pastuharske postaje u Galdovu, 2 koje prikazuju Vrbinu s po etka 20. st. kada joa gradska munjara joa nije bila sagraena, te u tome i le~i njihova vrijednost i jedna koja prikazuje Galdovo i savski most u pozadini. Cjelina svratiata i kavane prati nastanak i razvoj Velikog Kaptola kao i prostr oko njega. Izgraen je u prvoj polovici 19. st., prema narud~bi Zagreba kog kaptola. Graena je u blizini skelnog prijelaza preko Kupe s namjerom da postane svratiate, no dobiva i dodatne sadr~aje poput prenoiata i dvorane za kazaliane predstave. U Velikom kaptolu izvedena je tako premijerno Kukuljevieva drama Juran i Sofija kao prvo djelo na atokavskom narje ju. Treba spomenuti i laarsko svratiate u Novom Sisku  Bijela laa uz koje je bila arena za predstave, te kavanu Lloyd, K lova kom rogu, K caru austrijskome itd. Specifi nost je ovih prostora da su okupljali bilo politi ke istomialjenike ili poslovne i cehovske suradnike. Tako su se primjerice u V. Kaptolu okupljali veinom bogati trgovci, kasnije pripadnici maaronske struje, dok su u Lloyd zalazili veinom pravaai. U razglednicama su zastupljeni svi navedeni objekti,a ukupno razglednica ima 12 u ovoj cjelini. Zanimljive su one na kojima je prikazana unutraanjost kaptolske restauracije i kavane, kao i 2 s po etka 20. st. koje prikazuju joa ne ureen vrt ispred kaptolske zgrade. Na 3 razglednice jasno je vidljivo kona no hortikulturalno ureenje Jela ieva trga koje je imalo posebnu ambijentalnu vrijednost. Druatveni ~ivot grada bio je u skladu sa stupnjem gospodarskog razvoja grada ato je zna ilo da je bio iznimno raznolik i bogat. Nije bilo niti jednog pripadnika bogate ili zna ajne sisa ke obitelji koji nije pripadao nekom gradskom druatvu, isti ui tako vlastite afinitete i hobije. U po etku se formiraju strukovna druatva obrtnika npr. Sloga ili trgovaca (Merkur), gostioni ara i kavanara, no uz njih pratimo i osnivanja druatava od opeg zna aja, poput Dobrovoljnog vatrogasnog druatva, poput sportsko-nacionalnih druatava Hrvatski Sokol, pjeva kog druatva Danica, raznih humanitarnih druatava itd. Na ukupno 10 razglednica imamo prikaze sisa kih sokolaaa, kako u gradskom mimohodu, tako i u vje~bi i po etku izgradnje zgrade budue Sokolane  ukupno 4 razglednice. Vjerojatno je vrlo interesantna ona koja prikazuje gradske tenisa e s po etka 20. st. Sisa ka atedionica cjelina je koja se bavi pojavom i smjeatajem prvih lokalnih financijskih institucija za ime je postojala izra~ena potreba, obzirom na brz rast grada, trgovinski promet koji je iz godine u godinu bivao sve vei, te pojavu industrije. Po etke sisa kog bankarstva treba tra~iti u 1868. kada je u Vojnom Sisku osnovana Sisa ka atedionica. Tada joa u sastavu Vojne krajine koja podupire razvoj nov arstva, te u tom smislu ima i liberalnije zakone, mnoatvo trgovaca ula~e kapital u atedionicu. Nakon ujedinjenja Siska 1876. osnovana je Sisa ka vjeresionska banka koja je bila smjeatena u kui Welenreitter (kod sata). Nakon likvidacije preuzima je Prva hrvatska atedionica, tada najja i nov arski zavod u Hrvatskoj. Najpoznatija gradska banka bila je Posavska atedionica, osnovana joa 1897. od strane pravaaki orijentiranih ulaga a na elu s Grgom Tuakanom, no nakon Tuakanove smrti 1923. atedionica dolazi u Teslieve ruke. U slomu privatnog bankarstva u Hrvatskoj ova banka gubi svoj zna aj iako egzistira do 1941. Od razglednica ovdje imamo priliku vidjeti onu koja pokazuje Posavsku atedionicu-logi no smjeatenu uz kavanu Lloyd  pravaako okupljaliate, te Zgradu Prve Hrvatske atedionice i sisa ke vjeresionske banke. Cjelina Va~ni gradski objekti zapo inje s povijesnim pregledom Gradske carinarnice. Bila je to svakako jedn aod va~nijih gradskih institucija obzirom na vrlo razgranatu trgovinu koja je prelazila lokalne i dr~avne okvire. Nalazila se na najpovoljnijem polo~aju, uz samu kupsku obalu u Rimskoj ulici, te je tako bila na voriatu rije nog, ~eljezni kog i cestovnog prometa. Danaanja carinarnica nalazi se u njenoj neposrednoj blizini tj. Preko puta. Na 7 razglednica imamo je priliku vidjeti u doba pretovara robe. Prva poznata zdravstvena bolni ka institucija na sisa kom podru ju nastala je na podru ju Vojnog Siska po etkom 19. st., ato je bilo potrebno, obzirom na koncentraciju vojnih posada u njemu. Civilni Sisak dobiva bolnicu tek 1869., no kako se grad brzo razvija i njegovo stanovniatvo mno~i postojala je potreba za modernim i jedinstvenim bolni kim objektom. Nova bolni ka zgrada po inje se graditi 1895. u Novom Sisku, a glavni izvoa  graevinskih radova bio je Andrija Colussi. Financiranje je dijelom vraeno novcem (75 380 forinti) koji je pribavljen od bolni ke zadruge. Bolnica je sve ano otvorena 29. prosinca 1900. godine. Od 20-tih godina 20. st. Glavnoj reprezentativnoj bolni koj zgradi dodavani su paviljoni, stvorivai tako kompleks koji imamo prilike vidjeti danas. U cjelini je zastupljena s 2 razglednice koje svjedo e o izvanredno lijepom neostilski oblikovanom pro elju. Jodno kupaliate otvoreno je 1932. godine kao lje iliano-odmaraliani kompleks na izvoru jodne vode, a samu izgradnju inicirao je industrijalac Petar Tesli. Naime, tu je geoistra~iva kim radovima otkriven najtopliji jodni izvor u Europi, a izgradnjom elitnog termalnog kupaliata, Sisak dobiva status grada - kupaliata. Iako treba istaknuti da to nije prvi kupaliani kompleks u Sisku. Anton Colussi je 1892. godine izgradio prvu sisa ku parnu kupelj, smjeatenu uz samo `etaliate, na Lackovievom zemljiatu (danas Dom kulture  Kristalna kocka vedrine - KKV). Kupaliate je izgraeno prema najmodernijim dostignuima tadaanjih kupelji koja su nicala diljem Europe. U izgradnji ovog objekta o ita je pionirska ideja lje ilianog turizma grada koje e pravo ostvarenje dobiti tek 1932. godine, osnutkom Jodnog lje iliata. U prostorijama tog kupaliata odr~avati e se sokolske vje~be, na inicijativu lana i uvara sokolskih sprava Dinka Colussija, kada to viae nee biti mogue u Velikom kaptolu. U ovoj cjelini tekst prate 4 razglednice s prikazom Jodnog kupaliata, gdje nam je najinteresantnija razglednica iz 1932. koja prikazuje interijer kompleksa. Gradsko poglavarstvo, Kotarska oblast i sud svakako spadaju u va~ne gradske objekte. Gradnja gradskog poglavarstva zapo ela je 7. srpnja 1870. godine, kada je u temelje budue Vijenice postavljen kamen temeljac, a gradio ju je Andrija Colussi. Zgrada je izgraena kao jednokatnica skladnih dimenzija s dominantnim, na ulicu orijentiranim neostilskim, renesansno-baroknim pro eljem, no zbog pretrpljene devastacije 1948. godine, viae ne pokazuje izvorne oblikovne odlike. Danas je u njoj sjediate }upanijske uprave. Zgrada Kotarske oblasti izgraena je 1913./14. u Rimskoj ulici prema nacrtu Dionisa Sunka, izvoa a Mije Popovia, kombinacijom eklekticizma i secesije. Danas se u njoj nalazi gradska uprava i gradska vijenica. Secesijsku zgradu suda na trgu Ljudevita Posavskog izgradili su 1909. Miloa Popovi i Josip Fulla. Nakon 2. svj.rata. dogradnjom joa jednog kata izgubila je prvobitni izgled i bitne elemente secesije. Ovdje imamo priliku vidjeti izgled bivae gradske vijenice, prije adaptacija, kao i zgradu u kojoj su bile smjeatene kotarska oblast i carinarnica do izgradnje kotarske oblasti 1914. 3 razglednice suda prikazuju sudsku zgradu, kao i hortikulturalno ureenje okolo nje prije devastacija i izgradnje joa jednog kata. Poglavlje posveeno sisa kom ~eljezni kom kolodvoru spoj je informacija o njegovoj izgradnji i njenim posljedicama, kao i razgledni ke dokumentacije o mijenama kojima je kroz godine bio podlo~an. Podignut je 1862. godine, kao dio linije Sisak-Zagreb-Zidani most prema Be u, ime je zapravo osiguran transport robe od rije nog plovnog puta Dunav_Sava-Kupa ~eljeznicom do Be a, centra Monarhije. Iz same njegove izgradnje jasno je kolika je bila prometna va~nost Siska i to ne u lokalnim okvirima. Treba istaknuti kako su se mnogi hrvatski gradovi  borili za prolazak te ~eljezni ke trase upravo kroz njih, no austrijska pragmatika donijela je najpovoljniju odluku koja je Sisak stavila u centar hrvatske gospodarske scene. Ne treba posebno isticati benefite koje je izgradnja pruge donijela, od razvoja graevinarstva za potrebe same ~eljeznice, do razvoja industrije kao kona nog produkta te blagodati. Kolodvor je imao lokalni vodovod i elektri nu centralu, te je iz toga jasno da je graen kao cjelina. U urbanisti kom smislu predstavljao je nasilno ukomponiranu cjelinu u centar grada i bespovratno podijelio nekada jedinstvenu gradsku jezgru. Ovdje je prikazan na ak 12 razglednica od kojih su najzanimljiviji komadi s po etka 20. st. Koji prikazuju natkriveni peron, ije je peronsko kroviate nakon I. Svj. Rata razmontirano i preve~eno u Srbiju. Vrijedna je i razglednica koja prikazuje unutraanjost ~eljezni ke restauracije, jedne od va~nijih ugostiteljskih objekata u gradu, ato je potpuno razumljivo obzirom na fluktuaciju ljudi i prometa na kolodvoru. Razglednica iz 1939. god. Prikazuje zna ajne arhitektonske promjene na kolodvorskom pro elju. Cjelina o sisa kim akolama obrauje same po etke sisa kog akolstva uope, koji su, u skladu s vremenom i naukom, kao i injenicom da su sve enici bili jedni od najobrazovanijih ljudi svoga vremena, bili usko vezani uz crkvu. Kao po etak nekog oblika organizirane nastave navodi se ve 17. stoljee, a kao izvor za podatak spominje se kanonska vizitacija, ato je izvrstan medij i izvrsno prvorazredno arhivsko gradivo za prou avanje akolstva ranog novovjekovlja Siska i Hrvatske uope. Razvoj akolstva intenziviran je u prvo u Vojnom Sisku u 18. stoljeu, ato je pak bilo vezano uz vojnu politiku Vojne krajine a imalo je slu~iti obrazovanja mladih asnika, dok je Civilni Sisak intenzivniji razvoj akolstva zabilje~io u 19. stoljeu, kada u njemu djeluje nekoliko osnovnih akola. Ujedinjenjem Siska ujedinjuje se i akolstvo, u programu i prostorima u kojima se nastava provodi i to u po etku kompromisno. Naime, dje a ka akola djelovala je u Starom, adjevoja ka u Novom Sisku. Obje izgraene akole u Starom Sisku bile su smjeatene u ulici A. Star revia, s time da je potonja izgraena 1898. godine kao Gradska pu ka u iona, no i jedna i druga su sruaene 80-tih godina proalog stoljea, te je na njihovom mjestu izgraena tadaanja GRAMA (gradski magazin). Srednjoakolsko gimnazijsko obrazovanje provoeno je od 1935. godine u novosagraenim prostorijama sisa ke Gimnazije, nakon teakog i mukotrpnog dogovaranja sisa kih gradskih vijenika oko njene lokacije. Ovdje je zgrada Dr~avne realne gimnazije zastupljena kao motiv na 3 razglednice, od ega ak dvije prikazuju njeno stanje u godini kada je izgraena 1935.-toj, te su stoga iznimno vrijedne. Jedna razglednica prikazuje Viau i ni~u pu ku akolu u Star evievoj ulici iz 1912. godine, koja viae ne postoji, pa kao takova takoer ima veliku va~nost. Pod cjelinom vjerski objekti zastupljene su tri najva~nije sisa ke vjerske zajednice s kraja 19. i po etka 20. stoljea i objekti u kojima se njihova vjera obnaaala. To su najbrojnija rimokatoli ka zajednica koja je za vjerske obrede i ~ivljenje vjere mogla koristiti tri vjerska objekta: sredianju i najveu  baroknu crkvu Uzviaenja sv. Kri~a, sagraenu sredinom 18. stoljea. Nakon razornog potresa 1909. godine crkva je obnovljena i dobiva klasicisti ki izgled s elementima secesije, koji je zadr~ala do danas. Kapela sv. Kvirina izgraena je joa 1670. godine. Renovirana i adaptirana je od tada dva puta, te je sredinom19. stoljea takoer ureena u klasicisti kom stilu. Simboli no je to ato se obje crkve nalaze na rimskim ulazima u nekadaanju Sisciju. Kapela sv. Kvirina na ostacima kompleksa sjevernog, a crkva Uzviaenja Sv. Kri~a na ostacima jugoisto nog ulaza u grad. Mogue simboliziraju mjesta prvih kraanskih ukopa u carskoj Sisciji. Kapela sv. Kvirina sruaena je 1974. godine. Kapela sv. Marije danaanja je crkva Pohoenja BDM i nalazi se u sklopu groblja Viktorovac, iako to nije planirano, no airenjem groblja postala je upravo to. Izgleda da je to najstarija sisa ka rimokatoli ka crkva obzirom da su joj konture vidljive na gradskim vedutama joa iz doba bitke s Turcima, dakle 1593. godine. }idovska vjerska zajednica vrlo je sna~na u Sisku u 19. stoljeu. Njeni pripadnici naj eae su bogati trgovci i stranci, nosioci inozemnog kapitala, koji grade nov ~ivot u Sisku. Da su doselili u Sisak u namjeri da u njemu du~e vremena i ostanu govori u prilog injenica o izgradnji gradske sinagoge u drugoj polovini 19. stoljea, koja je spletom tragi nih povijesnih okolnosti prestala s vjerskom funkcijom 1941. godine. Otprilike u isto vrijeme, po istom pitanju po inje se formirati i pravoslavna zajednica u Sisku koja podi~e vlastiti vjerski objekt, kapelu sv. Petke u blizini tada ve zidane crkve sv. Marije. Po etkom II. Svj. Rata je sruaena. Njihova zastupljenost na razglednicama je sljedea: 6 komada razglednica prikazuje crkvu Uzviaenja sv. Kri~a, od kojih su nam vrlo zanimljive one iz 1903., kada crkva, prije potresa 1909. godine, jasno pokazuje barokne elemente u arhitekturi. Isto tako interesantna je i razglednica iz 1911. na kojoj je vidljiva obnova crkvenog pro elja koje poprima klasicisti ke elemente. Crkva sv. Marije zastupljena je na 3 razglednice, gdje je specifi na ona na kojoj se vidi i ta crkva, ali uz nju i pravoslavna crkva sv. Petke s datacijom 20-tih godina 20.-tog stoljea. Sinagoga je zastupljena s jednom razglednicom iz 1911. Sljedea obraena podcjelina posveuje pa~nju sisa koj vojarni izgraenoj prema projektu vrlo cijenjenog zagreba kog arhitekta Kune Weidmana 1891., postavai tako najveim gradskim objektom. Njenu izgradnju je 1880. godine potaknula sama Vlada, a kako je Andrija Colussi dao popust na graevinske radove od 8,6%, povjereni su mu graevinski zahvati. Prepoznatljiva je je po prikazu vojnika sa sabljom u ruci na krovu. Ovdje ju predstavlja 9 razglednica, od kojih su dvije s prikazom vojarne iz neposredne blizine, a ostale s prikazom vojarne slikanim s druge kupske obale. Najranija je ona tiskana 1898. godine. Zadnje obraeno poglavlje posveeno je industriji i zadnje je samo zbog kronologije, a nikako zbog zna aja. Kao po etni datum nastanka sia ke industrije navedena je 1855. godina, Vijni Sisak i pivovara eha Novaka. Razvojem grada, ubrzanom izgradnjom i dotokom novih ljudi, ideja, ali i ~elja razvija se popratna graevinarska industrija, pa se tako meu prvima otvaraju parne pilane i ciglane, koristei jako dobar materijal iz samoga grada i okolice. S radom 1907. po inje i sisa ka Munjara, pa je Sisak meu prvim gradovima u Hrvatskoj s elektri nom energijom, ato svakako odgovara stupnju razvoja kojega je grad tada dosegnuo. Nakon I. Svj. Rata, ulaskom u tzv. Prvu jugoslaviju (od Dr~ave SHS do Kraljevine Jugoslavije) na druatveno-gospodarskoj sceni pojavljuje se Petar Tesli koji pokree prvo Tvornicu ~este (segestica). S radom zapo inje i Anglojugoslavensko petrolejsko d.d., te Talionica Caprag, i to sve prije po etka 2. svj.rata. Ovoj cjelini dodan je niz od 10 razglednica. Prva prikazuje gradsku Munjaru svega 4 godine nakon puatanja u pogon. Idue predstavljaju airoku paletu djelatnosti kojima se bavio Petar Tesli, uklju ujui i vrlo rijetku i vrijednu razglednicu koja prikazuje buaotinu sisa ke mineralne vode iz 1935. godine. Prikaz Teslieve Tvornice apirita nalazi se na 3 razglednice, prikazujui o kakvom je zapravo velebnom i impresivnom zdanju bila rije . Joa je tu i razglednica s prikazom Teslieva paviljona na Zagreba kom velesajmu 1926, te 2 s prikazom industrijskog postrojenja Shell-a. Na kraju je prikazana Tvornica aeaira u Galdovu, koja zapravo simbolizira po etak jedne nove ere u polo~aju radniatva, koje se sve otvorenije okuplja u radni ke sindikate u ~elji za ostvarenjem humanih radnih prava. Da nije bilo borbi tih ljudi teako da bismo danas ovako otvoreno i slobodno progovarali o gradskoj povijesti, kulturi i gospodarstvu i iako ovo nije manifest radni ke klase, upravo e ta klasa preuzeti vodeu ulogu u godinama koje e uslijediti, a nisu predmetom ove, ve neke druge monografije. Mialjenja sam, ne znam samo da li je to bilo namjerno da je upravo ovom zadnjom razglednicom otvorena gradska povijesna tema koja prikazuje kontinuitet ljudske borbe za pravednost i opstojnost. Time, da se vratimo na po etak, sintagma: Sisak-grad hrvatskih pobjeda, poprima i kontekst borbe za socijalnu pravdu i za bezvremensko  bolje sutra .     PAGE  PAGE 1 :Z\.> z<j~Xr~DV|rt.ZjpZ\ƻͳhhhhCJaJhhCJaJh5CJaJhSfhSfCJaJhSfCJaJhSCJaJh9 &h9 &CJaJ h9 &h9 &h9 &CJaJhK6hJ9CJaJh0CJaJhJ9CJaJhYCJaJhK6CJaJ2~t468J2JNx> !#.%'22222dhgddhgddhgdhdhgd9 &\^2246*.2HHN BPTf.ǿǷxmimmmmmhFDrhFDrhFDrCJaJ hFDrhFDrhFDrCJaJhCFCJaJh\*CJaJhuxWCJaJh1TCJaJhlCJaJh(*&CJaJh CJaJh9 &CJaJhCJaJhhh5CJaJhY~CJaJhhCJaJhhhhCJaJhhhhCJaJ&'''-2222222222222333 33333 3"3&3(3*3ºhY/0JmHnHuhu hu0Jjhu0JUhv'jhv'Uhh CJaJhhpyCJaJhCJaJh*CJaJhCFCJaJhFDrCJaJh _CJaJ2222223 3 3"3$3&3(3*3dhgdh]hgd &`#$gd$* ,1h. A!"#$% ^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH^@^ Y/ Heading 1$<@&"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ DA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 4 @4  Footer  p#.)@.  Page NumberB^@B Normal (Web)dd[$\$>"> 9 & Footnote TextCJaJ@&1@ 9 &Footnote ReferenceH*V/AV Y/Heading 1 Char"5CJ KH OJPJQJ\^JaJ PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] > $$$'J;z:\*3KMNOQX2*3LP  '!!8@0(  B S  ?^alpab$&[\cd|~ #&78@AegTU !BC2 3 ; = , - G H i l { } - / A B ] ^ E H J M ] _ DGILZ\`a@CFIZ\ $&'(?BEH^`]`be{}  "%'*>@UXZ]qtwzVW\]lnMQtv  /1 12!YZ*+TUVW^`  ^`K M c d ! !7!8!3"4"J"L"o"p"%#'#e$f$$$$$%%%%K%L%K&L&''I(J((())))))**B*C*T*U*`*a*s*t*****+++ +++++ , ,.-/---S0T0S2T2S4U4+8,8S8T8Z9[9S;U;;;@@@@*A,AKALAAABBDDHFIFGGHHKKMM0N2NUNVNNNOOOO'P(PPPPPQQ\Q^QQQRRSS:2?s@`EtEHO1T0V+WuxWXz'YRZ _`fMfhi1jnj%]pFDr*vSvpy3VyQzYVz\**xIlZ Y/q SfGLYYui iiJp*M<2YXY~SVJ90T b[JRu_/,IGsK6bSfB6+wJ(5 KCF؍ڍ@ )1iFHHHHH0H2H6H<H@HFHZHjHUnknown G* Times New Roman5Symbol3. * Arial_ Times-RomanTimes New RomancTTE18EFF88t00Times New Romana Times-ItalicTimes New Roman7K@Cambria?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math";G+xH+xH!r43QHX?b2! xxSamo djelo zapravo ima monografski karakter, jer obuhvaa sva tri na ina obrade jedne teme  sisa ke razglednice u konkretnom slu ajuaa Oh+'0 ,8DT `l   Samo djelo zapravo ima monografski karakter, jer obuhvaa sva tri naina obrade jedne teme sisake razglednice u konkretnom sluajuaNormala4Microsoft Office Word@@BW/a@>U+x՜.+,0l hp|  NaH Samo djelo zapravo ima monografski karakter, jer obuhvaa sva tri naina obrade jedne teme sisake razglednice u konkretnom sluaju Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F D.1Tablef7WordDocument.>SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q