ࡱ>  "'`bjbjLULU .8.?.?W%FFFd( ( ( < HSHSHS8SdT\< hTT"TTTUU URTTTTTT$h_x( XUUXXx( ( TTINNNX( T( TRNXRNN~( ( TT `qMHSvN4\_0pbh( UvmVTNVDWUUUxxjUUUXXXX< >D< >< < < ( ( ( ( ( (  Mr.sc. Ivana Paula Gortan-Carlin Sveu iliate Jurja Dobrile u Puli Odjel za obrazovanje u itelja i odgojitelja (Juraj Dobrila University of Pula Department of Pre-School and Primary School Teaching) I.M.Ronjgova 1, 52100 Pula, Croatia Fragmenti iz glazbenog ~ivota u Istri za vrijeme Austro-Ugarske: osvrt na Pazinski kotar (1900.-1918.) Glazbeni ~ivot u Istri za vrijeme Austro-Ugarske Naj eaa tvrdnja u uvodu o glazbenom ~ivotu u Istri za vrijeme Austro-Ugarske jest onaj da glazbeni ~ivot  zapo inje gospodarskim rastom gradova (Pule, Pore a, Pazina...). Da, ako se glazbeni ~ivot smatra u u~em smislu kao istitucionalizirani oblik reprodukcija po akolama (opim i glazbenim), glazbenim druatvima, vojnim orkestrima, kazaliatima. Ne, ako se promatra glazbeno djelovanje unutar crkve i ne, ako se glazbeni ~ivot odn. glazba promatra u smislu pojave koja prati sve ljudske trenutke od roenja do smrti, ato prou ava etnomuzikologija. U ovom radu donosim nekoliko isje aka iz glazbenog ~ivota koje obuhvaa podru je pazinskog kotarskog poglavarstva. Podru ja koje sam do sada istra~ivala obuhvaala su pulski i pore ki kotar te s metodom usporedbe u ovom radu ~elim prikazati sliku glazbenog ~ivota Istre obuhvaajui ta tri podru ja. Za ovaj rad pregledana je dokumentacija Carsko-kraljevskog kotarskog poglavarstva u Pazinu od 1900.-1918., koja se nalazi u Dr~avnom arhivu u Pazinu. Da bi se dobila cjelovitija slika glazbenog ~ivota Istre u Austro-Ugarskom periodu potrebno je joa istra~iti pazinsko podru je prije 1900., detaljnije grad Labin i okolna sela te podru je Buzeta, Rovinja i Vodnjana. Naime, u uvodnicima istra~ivanih Inventara Kotarskih Poglavarstava gradovi Buzet, Rovinj i Vodnjan nisu spominjani kad se opisuje podjela Istre na Austro-Ugarske kotare i urede; ali se u Dr~avnom arhivu u Pazinu zasebno vodi Fond opine Buzet (1848-1918), Fond Opine Rovinj (1815.-1939.), i Fond opine Vodnjan Druge austrijske uprave u Dalmaciji i Istri (1813.-1918.). Pazinsko podru je istra~ivali su mnogi povjesni ari, a za glazbeni segment zna ajan je doprinos Nerine Feresini (Pazin, 8.6.1912.-Trst, 2007.? 2008.?), profesorice knji~evnosti koja je istra~ivala i objavila knjige  La Societa' Filarmonica di Pisino i  Il Teatro di Pisino u kojima istra~uje ove dvije institucije isklju ivo s talijanskog stanoviata, a koje sam takoer koristila piaui ovaj rad. Kulturno-druatveni dogaaji Kraj 19. i po etak 20. stoljea u Puli i Pore u obilje~ili su sljedei dogaaji: gradnja kazaliata: U Puli je Teatro nuovo izgraen 1854., a 1880. je preureen i nazvan Politeama Ciscutti. Danas je to Istarsko narodno kazaliate. U Pore u se, nakon prestankom rada  Teatro sociale za kojeg ne znamo kada je zapo eo radom, a spominje se 1885., gradi kazaliata Teatro comunale 1887. godine. 1901. je preimenovano u  Giuseppe Verdi , a danas je to zgrada Pu kog otvorenog u iliata Pore .; koncerti: Oni su se, osim u kazaliatima Pule i Pore a organizirali u Puli i u  Marine-Casino , zdanju izgraenom 1872. Danas je to Dom hrvatskih branitelja. Odr~avali su se i u prostorijama druatva  Hrvatska itaonica i u Narodnom domu od 1905. do 1920. kada je sruaen.; osnivanje glazbenih druatava Societa' filarmonica (po Istri) i Societa' musicale (u Puli) u kojima se njegovala instrumentalna glazba, naj eae su to bile limene glazbe i/ili zborska glazba, a one su, npr. u Puli bile razlog istitucionalizacije glazbenih akola. Njihovi orkestri bili su naj eae limena glazba koja je redovno nastupala na gradskim trgovima, ali i orkestri koji su samostalno nastupali na koncertima i/ili pratili odr~avanje dijela ili u cijelosti opera i opereta u izvedbi gostujuih dru~ina ili lokalnih amatera. Dru~ba Sv. irila i Metoda je, osim ato je osnivala akole, organizirala za svoje lanove zabave na kojima se neposredno prije plesa organizirao program na kojem su, izmeu recitacija i ske eva, pjevali ili svirali hrvatske  preporodne pjesme. Osim u velikim gradovima, zabilje~ena je glazbena djelatnost na i selu. Nju su organizirano provodila razna druatva, a naj eae Dru~ba sv. irila i Metoda, Hrvatske itaonice i Lege nazionale te glazbeno druatvo Societa' filarmonica. Usprkos slobodi izra~avanja i govora na svom materinjem jeziku, etni ke grupacije okupljale su se i djelovale unutar druatava koja su zastupala njihovu kulturu, nacionalnost i identitet. Zato su ja ali i politi ki sukobi meu Hrvatima i Talijanima. Osvrt na Pazin U Pazinu / Mitterburgu / Pisino, kako se nazivao trojezi no za vrijeme Austro Ugraske, takoer nailazimo na druatva oko kojih se okupljaju Hrvati, Talijani i  neutralna druatva, koja su naj eae imala njema ki ili trojezi ni naziv, npr. Schtzenverein / Societa' del Tiro a Segno / Strelja ko druatvo (1913.) Societa' filarmonica di Pisino, osnovana je 1893. kako bi obnovila  bandu , odn. limenu glazbu i orkestar. Djelovala je, prema Feresini, od 1872. do 1887. Giovanni d'Allesio smatra da je prva Societa' filarmonica di Pisino osnovana 1859. Ovo drutvo, kao i mnoga druga osnovano je s ciljem di difendere l'italianita' degli abitanti [da se obrani talijanstvo kod stanovnika]. Feresini pie ...la Filarmonica inizio' la sua funzione animatrice e combatte' la sua battaglia non solo con le note, ma anche con gli strumenti usati come arma di difesa negli scontri. [Filarmonica je zapo ela odmah funkciju animatora koja je borbu vodila ne samo notama, ve i instrumentima koji su slu~ili kao zaatita prilikom sukoba.]  Glazbari Societa' filarmonice pod imenom  Banda sociale ili  La orchestra sociale svirali su u svako doba, za svaki dogaaj, te na proslavama s plesom organiziranim od strane druatava Pro Patria, Lega Nazionale te prilikom organiziranja tombole druatva Mutuo Soccorso. Filarmonica je izvodila polke, mazurke, valcere, kora nice, potpurije te preludije, uvertire i instrumentalne izvatke opera i opereta. Naj eae bi svirali na pazinskom trgu i u Starom Pazinu. U Pazinu je kazaliate, Teatro Sociale, izgraeno 1912. Do te godine predstave, predavanja, plesovi, koncerti, susreti i sl. odvijali su se u privatnim dvoranama koje su dobivale ime po vlasniku. Poznat je Teatro Lucigrai koji se spominje od 1870., a nazivan je i Teatro Sociale, do 1883. Tada se spominju nova okupljaliata, Sala Camus, koja se koristila za druatvena zbivanja do po etka 20. stoljea, i Teatro Depiera, od 1902. do 1909. kada je prostor kazaliata prenamjenjen u druge svrhe. Prestankom djelovanja kazaliata Depiera po elo se razmialjati o izgradnji kazaliata za potrebe grada u kojem bi imale sjediate i druge lokalne (talijanske) udruge. Do izgradnje kazaliata, od 1909. do 1912., koristili su prostorije obitelji Camus, koje viae nisu odgovarale zahtjevima tadaanje publike. Sve anost otvaranja Kazaliata uprili ila se u studenom 1912. Zdanje se nije sa uvalo jer su ga 1943. sruaile njema ke bombe. Hrvatske su itaonice njegovale i glazbu i organizirale zabave s kulturnim programom. U njima se okupljao hrvatski narod. Poznate su: Hrvatska itaonica u Lindaru (1883.), Sv. Petru u `umi (1889.), u Pazinu (1897.). Tako je Hrvatska itaonica u Pazinu u svojim prostorijama 10. listopada 1902. organizirala predstavu s pjevanjem. Hrvatska itaonica u Lindaru je 15. velja a 1903. u vlastitim prostorijama u 19,30 za lanove i goste organizirala zabavu s programom: Istrane dragi, za muaki zbor, A.a.a. prazna je moja moanja. `aljiva narodna popjevka, za mjeaoviti zbor, Predstava. Istarska sirota, Istarska himna, za muaki zbor, Uz aae, za muaki zbor, Pustolovska. `aljiva narodna popjevka, za muaki zbor, Primorkinja, za ~enski tercet, Tombola, Ples i slobodna zabava. U listu Naaa Sloga izaaao je osvrt na zabavu u kojem piae  ... Dosta smijeha izazvale su aaljive pjesme 'Naopak se rodio, tko bi se sad ~enio', pa ona: 'A, a, a, prazna je moja moanja', narodne pjesme, a odpjevali ih domai mladii./.../Du~nost mi je ovdje pohvaliti i muzikante i sude ih po njihovom govoru, vrle rodoljube iz Gro~njana: Ivana i Matiju brau Radani od Ivana, Dominika Radani pok. Petra i Frana Piuka od Nikole, koji su pod ravnanjem i vodjom Ivanom Radani lijepo svirali.  Pazin su posjeivale i glazbene udruge iz drugih istarskih mjesta te su u takvim prigodama takoer tra~ile dozvolu za izvoenje glazbenih to aka. Tako je za 8. rujna 1900. ili u slu aju loaeg vremena za 9. rujna 1900., najavila svoj dolazak Societa' Filarmonica Dignanese [Vodnjan]. Ona je najavila sviranje kora nica u uniformi, u dolasku sa ~eljezni ke stanice u grad Pazin, nakon ega bi uslijedio koncert na Trgu. Program bi se birao od slijedeeg repertoara: Verdi: Ivana Orleanska, trijumfalni mara, Mendelssohn: San ljetne ve eri, Verdi: Rigoletto, Carlini: Vetulia, simfonija, Verdi: Oberto, conte di S. Bonifacio, simfonija, Becucci: Il ventaglio della regina, valcer, Marchesi: Tersicore, mazurka, Gounod: Faust, fantazija, Gemme: Mandolinomania, mazurka. Societa' filarmonica iz Rovinja je zatra~ila dozvolu i najavila svoj dolazak vlakom u Pazin 20. svibnja 1907. s lanovima bande i zbora, koji bi na gradskom trgu  rado izveli program : Giorgieri: Inno all'Istria (za bandu i zbor) Verdi: Sinfonia iz opere Ivana Orleanska (za bandu), Hermann Peitler: Coro sociale (za bandu i zbor), Verdi: Potpouri iz opere Krabuljni ples (za bandu) Boito: Mefistofele (za bandu) Filippa: Nozze in montagna, fantazija (za bandu) Marcia Spagnuola (za bandu). Od pazinskog kapetanata su dobili dozvolu za izvedbu koncerta na trgu, s napomenom da ne smiju izvesti niti jednu drugu to ku, niti pri dolasku i odlasku smiju svirati i pjevati po gradu. Meutim, doali su tek 2. lipnja te su nakon ponovljenog zahtjeva dobili dozvolu za sviranje kora nica putem. Banda pazinske Filharmonije ih je do ekala i otpratila svirajui djela njihova voditelja i skladatelja Giacoma Ancaranija: Rina, L'Esposizione di Pisino, El Ginasio de Pisin, Eda i Bimba Bella, a iste kora nice mogli su, prema dozvoli kapetanata, kasnije osvirati na gradskom trgu, prije i tijekom tombole. Dana 19. svibnja 1907. u Pazinu je organizirana  Prva umjetni ka izlo~ba istarskih amatera (Prima esposizione artistica fra dilettanti istriani). Tom prigodom organizirano je viae glazbenih nastupa Filarmonice po gradu i u Kazaliatu. Tako je dan uo i otvorenja izlo~be organiziran koncert u Kazaliatu Depiera. Na sam dan otvorenja Izlo~be, u Pazinu je nastupala pulska  Banda cittadina polese svirajui kora nice od ~eljezni ke stanice do grada, a potom je izvela i jednosatni program, od 19,30-20,30, na gradskom trgu. Na ~eljezni koj stanici ih je do ekala i potom otpratila pazinska Filharmonica svirajui Ancaranijeve kora nice iskazujui im, na taj na in, dobrodoalicu. Tijekom trajanja Izlo~be Pazin su pohodili gosti koje je banda do ekivala. Tako ih je 30. svibnja posjetio Kapetan provincije, dr. Rizzi i biciklisti traanskog kluba (2. lipnja) koji su doali isti dan kad i rovinjska Filharmonica. Dnevni list Il giornaletto di Pola, je 5.6.1907. objavio vijest da su, zbog nesuglasica meu Talijanima i Hrvatima, izlo~bu su zatvorile politi ke vlasti. Jer da je Druatvo Sv. irila i Metoda najavilo je odr~avanje Skupatine, na koju su pozvani svi  slavi (pogrdan naziv za Hrvate) traanskog podru ja da posjete  hrvatsku izlo~bu jer je izlo~en hrvatski proizvod. O ekujui nerede pozvana je ~andarmerija iz Pule u pomo. Te da se sve to dogaa jer da su Hrvate zasmetali traanski biciklisti triestini koji su s fanfarama uali 'kao u Rim!' . Il Piccolo, isti dan, navodi da je izlo~ba trebala trajati joa tjedan dana. Slijedei dan, Il giornaletto di Pola, 6.6.1907. navodi  Joa jednom Vlada ukazuje naklonost Slavenima, nepoativajui na naaa prava. Da bi olakaali proslavu postavljenu kao i sve ostale na orgijanju i bakanalijama koje bi mogli provocirati pravilnu reakciju od strane graana Pazine, koji su, na kraju krajeva, na svom, Vlada se odlu ila na jednostavnu mjeru: zatvorivai Izlo~bu za koju su se vrijedni Pazinjani ~rtvovali, nedopuatajui na taj na in sakupljanje potrebnih novaca za siromaane studente ato je bila i namjera izlo~be./.../ Izlo~ba se nee zatvoriti, ve e ostati otvorena bez naplate ulaznica. , ali u drugoj organizaciji jer je predsjednik organizacijskog odbora Izlo~be, gosp. Baxa, tom prigodom dao ostavku i eksponate predao na brigu drugoj organizaciji. Na dan odr~avanje Skupatine Filharmonici je bio zabranjen nastup 9.6.1907.,  zbog lokalnih uvjeta te da se za odlu enim mjerama Kotarsko poglavarstvo ne mora pravdati.  Naime, na izborima za zastupnike Istre za Carevinsko vijee, odr~anih 14. svibnja 1907., velik broj Istrana glasalo je za hrvatsko-slovensku stranku (omjer glasova bilo je 30.123 za Laginju, Mandia i Spin ia: 15.985 za Bartolija, Rizzija i Spadaru). Kako Talijani i talijanaai nisu olako prihvatili poraz, otuda opravdani razlog za moguim nemirima, tim viae ato su u Naaoj Slozi najavljivali veliki broj zainteresiranih koji su se spremali doi, a najavila se i Veteranska glazba iz Pule. Iz Naae Sloge meutim saznajemo da je Dru~ba sv. irila i Metoda 9.6.1907., osim ato je sazvala Skupatinu, u Pazinu pozivala narod na okupljanje s obzirom da e im se obratiti izabrani hrvatsko-slovenski zastupnici koji e govoriti  o uspjehu svoga truda . Ve u 8,30 sati na ~eljezni kom kolodvoru do ekana je glazba glazbenog druatva  Sokol iz Buzeta. Glazba je svirala u 10 sati u blizini kue Strani o ekujui goste iz obli~njih opina nakon ega su svi krenuli prena Narodnom domu, a u 11 sati je glazbena povorka do ekala goste koji su doali vlakom u 11 sati. U povratku se povorka zaustavila kod opine gdje su odsvirali  Lijepu naau domovinu U 15 sati zapo ela je s radom Skupatina, istovremeno su buzetski  Sokoli do ekali dr. Laginju i goste iz Pule ( Tuj se razvili nevidjeni joate kod nas prizori. Dvije glazbe udaraju, narod pjeva i kli e, da se sve ori i trese,... ), a od 18 do 20 sati bio je koncert Sokola u vrtu Narodnog doma. Za 20 sati bio je najavljen koncert u Narodnom domu sa  pjevanjem, tamburanjem i predstavom , a nakon koncerta slijedio je pu ki ples. Obzirom da se, prema navodu u Naaoj Slozi okupilo 10.000 ljudi iz Istre, Kvarnera i Slovenije, tek nekoliko stotina njih je stalo u Narodni dom i prisustvovalo Skupatini. Narod se zato  stao razlaziti po raznih gostionah i kr mah.  Dozvolu za nastupanje u Pazinu Filharmonica dobiva tjedan dana kasnije (16.6.), nakon ega su se tijekom srpnja i kolovoza u Pazinu i u Starom Pazinu redali nastupi svaki tjedan. Gradsko kazaliate u Labinu (Teatro Comunale di Albona) spominje se, u istra~ivanim izvorima, 11. velja e 1900., kada su na sastanku druatva Mutuo soccorso pegli operai albonesi otpjevane dvije traanske kanconete (Canzonette triestine): In polca i Bosco di Pini. Godine 1903. se odr~ala zabava za pomoi fondu Druatva uzajamne pomoi labinskim radnicima. Na zabavi su nas" X Z \ h n x   @ 2 Z 8jZ\v$&>@B˥Ղ{ttttmfmfmft h"h3[ h"h7 h"h5| h"hk h"hphXNlh"h[5h"h:5h"h*t5h"h`5h"h_56h"hkJ56h"hU,56h"h*t56 h"h[hC5htb mH sH  h"hU h"hU mH sH  h"h*t(B" \   \^z$ & F dha$gd" $dha$gd9$a$gdtb $dha$gd"8BFTln (*>Jlxz.ZlVZv&BL\l*8ZxV򺶺ݺݺݺϺ h"h h"hrhXNl h"hB* h"h5| h"hkG h"hp h"hk h"hy h"hsv h"hgvs h"h3[ h"h7Bvxz|<FHZ^l*BRbvPtvz|*68Nzss h"hkGhw hw 5hw hs5hw h>5 h"h[jh"hfB0JUhw  h"h>h"hx5h"h`5h"h*t5 h"h5_ h"h! h"hf\ h"hgvsjh"hr0JU h"hB* h"hp-NPRT^j "2<FR`2<@V   " \ º h"h& h"ht h"h%j h"hIphw hw 5hw hs5hw h[5 h"hs h"hy h"hw  h"hSL h"hkG h"h[hw > &&((****8-:-B344<<??z@@@ AAAA$ & Fdha$gd" $dha$gd"$ & F dha$gd" !0!@!|!~!!""&"D"L"P"T"X"t"""""#&$$$*%,%8%F%R%V%`%d%%%&&&&&'R'T'Z'^'f'v'''''''''''((6(ںųڳ̗ h"h%j h"hIp h"hSL h"hfB h"hNx8 h"hBhw  h"h h"h& h"hs h"hthw h&5hw ht5hw hs5 h"h[;6(8(:(<(X(((((((((.)0)d)n))))))) *$*&*(*F*H*J*Z*\*^*h*j*x********@+r+t++++*,b,f,,˽붮Ġę뽋 h"hm h"hz h"h=Uh h"h53 h"hSLh"h05 h"hHN h"hkA h"h0 h"hT h"hS h"hg h"hhw  h"h%j h"h& h"hfB4,,,,,2-4-:-d-v-x-~--... ...&.-...7............/%//111Z11111222:3<3>3@3B34(4N4ūŗŗא̐ h"h jh"h=g0JU h"hoIjh"hw0JUjh"hTO0JU h"h/h6V h"hw h"h h"h53jh"hkA0JU h"hkA h"hz.7N444444444445(5456585P555566 66P6b6d666666666667 7*72747L7N7P7h7j7ккгггКwh"h_46jh"h50JU h"hM h"h_4h"ho6h6Vjh"h 0JU h"h h"h5h"hy 6 h"hy h"ho h"hC @ h"h h"h53jh"h 0JU h"hj.j7l7777777778888 8V8j8888899$9@:B:;;|;~;;;;;;;;<<<<ȴ׬쥘|uung h"h_4 h"hfC h"hy h"h56jh"h20JU h"h2jh"h@:i0JU h"h@:ih"h 6jh"hO0JU h"h h"hOh"h_46h"ho6jh"hM0JUh6V h"hMh"hM6(<<=4======>>>>>>>>????@@ @"@P@x@z@@@@AAjAAAAAAAA B BBBB$B&B.B2B4BEEӸӱӱӱӱӱӱӱӱӱӱӱӭh"h6h"hP6 h"h h"hP h"h"hQ h"h)jh"hnE0JU h"hV{ h"hnE h"hQjh"h9E0JU h"hl h"hf\h6V h"h9E4A BBEE4I6III(JNJJJBK~KKKKjMMNJN}NN$ & Fdha$gd" $dha$gd"$hdh^ha$gd"$ & Fdha$gd"EEEEFFN笥祹jh"h30JUU h"hPjh"hCY0JU h"hCY h"h3hx h"h<@; htqhtq h"htq h"hfhtq h"hj h"hQ h"h@5;tupali Lidia Garzolini-Ferendino, Ermilla Cegnar, Mery Vellam i Giulio Depangher-Manzini te gradski orkestar (orchestra cittadina), s programom: 1. Denza: Stelle d'or, romansa za bariton (Giulio Depangher-Manzini) 2. Verdi: Ritorna vincitor, arija za sopran iz opere Aida (Lidia Garzolini-Ferendino) 3. Verdi: Credo, arija za bariton iz opere Otello (Giulio Depangher-Manzini) 4. Thomas: Non conosci il bel suol, romansa za sopran iz opere Mignon (Lidia Garzolini-Ferendino). Pratnju na klaviru za prvu i treu to ku svirala je gospoica Mery Vellam, a za drugu i etvrtu gica Ermilla Cegnar. Izmeu to aka i nakon programa svirao je gradski orkestar, koji je nakon programa svirao glazbu za ples. Iste godine, u srpnju 1903. Labin dobiva novog u itelja za  bandu musicale del Comune d'Albona , dakle za labinski gradski orkestar, i to maestra Felice Degiuli iz Gattinara di Novara (Italije), a preporuku i uvjerenje za u itelja izdao je milanski konzervatorij. S obzirom da je za 1903. i 1904. godinu raen popis druatava popisa, Labin se dopisom, od 1.2.1904. javlja Kapetanatu da njihova gradska banda ima viae od 50 godina, koja je financirana u cijelosti od Opine te da nije organizirana kao udruga niti ima statut. Navode da uz bandu postoji i glazbena akola s u iteljem kojeg plaa Opina i koja ima Statut i interni Pravilnik. Na ato je Kapetanat tra~io da se dostave postojei akti. Iz popisa druatava koje su djelovale u Pazinskom distriktu 1903. godine zabilje~ene su Societa' filarmonica iz Pazina i Societa' filarmonica u }minju. Radi uvida u multikulturalnost Istre u prilogu (br.1) donosim popis svih druatava. Svaki ima naziv na svom jeziku, kao i na jeziku na kojem je djelovao i okupljao oko sebe svoju etniju. Skladatelji S pore kog podru ja nije poznat niti jedan skladatelj koji je ostavio vei trag, dok se za pulsko podru je to ne mo~e rei. Od poznatijih skladatelja u Puli su djelovali Franz Lehar (1894-1896) i Antonio Smareglia (1854.-1929.), a manje su poznati: pedagog, orguljaa i skladatelj Alfred Martinz (1865.-1935.) i pedagog, kapelnik i skladatelj Giulio Smareglia (1866.-1935.). I u Pazinskom kotaru za vrijeme Austro-Ugarske nailazimo na poznate skladatelje, kao ato su: Matko Brajaa Raaan, zborovoa, skladatelj i melograf (Pian, 11.XII.1859  Zagreb, 5.IX.1934) i slovenski slikar, skladatelj i pedagog Saaa `antel (1883.-1945.) koji je djelovao u Pazinu od 1907.-1918. Za vrijeme Austro-ugarske vladavine u Pazinu se rodio pionir talijanske dodekafonije, Luigi Dallapiccola (1904.-1973.) koji je u Pazinu boravio, s prekidima, do svibnja 1922., kada odlazi u Firenze. I manje poznat, ve spomenut, kapelnik, pedagog i skladatelj Giacomo Ancarani, koji je u Pazinu djelovao od 1.10.1903. do 3.1.1910. Umjesto zaklju ka: Na prijelazu u 20. stoljee Istra pod Austro-Ugarskom bilje~i poja anu kulturnu aktivnost ato je u skladu s kulturnim tendencijama i graanskom svijeau koja je neminovna nakon gospodarskog rasta gradova i poveanog broja stanovnika u kojima je prete~no bivao talijanski narod i buenja nacionalne svijesti kod Hrvata koji su prete~no ~ivjeli u selima. U pazinskom kotaru zabilje~ena je ista glazbena aktivnost kao i u do sada istra~ivanim gradovima Pore u i Puli. Dakle, i Labin, i Pazin, i Pore , i Pula na prijelazu u 20. stoljee imaju, odnosno osnivaju ili grade kazaliata, naj eae u vlasniatvu talijanskih dobrostojeih obitelji ili voena od talijanskih vlasti u kojima su nastupali amateri ili gostujue talijanske dru~ine s operama, operetama i kazalianim predstavama s repertoarom koji se ne razlikuje od repertoara kazalianih kua velikih gradova npr. Trsta, Rijeke i Zagreba. Osim glazbeno-scenske djelatnosti u istarskim kazalianim kuama odvijali su se koncerti i druge aktivnosti na kojima su, za razliku od velikih gradova, svirali naj eae amateri, lanovi talijanskog druatva Societa' Filarmonica (u Puli Societa' orchestrale). U sklopu Societa' Filarmonica djelovala je limena glazba koja je esto nastupala na otvorenom i za potrebe gradskih vlasti (npr. u Pore u), a za potrebe glazbenih druatava osnivale su se glazbene akole (npr. u Puli i Labinu). Druatva koja su oko sebe okupljala hrvatsku populaciju, organizirala bi amaterske pjeva ke zborove (muake, ~enske i mjeaovite), tamburaaku glazbu i glazbu drugih instrumentalnih skupina koji su za cilj imali podizanje nacionalne svijesti pa su programi sastavljeni od budnica, domoljubnih pjesama, himni, ali i umjetni kih glazbenih djela hrvatskih  preporoditelja . Glazba je svakako bila koriatena i jedan od na ina kako doi do politi kih ciljeva, o uvanja identiteta i kulture svih etnija nastanjenih u Istri za vrijeme Austro-ugarske. LITERATURA Arhivsko gradivo: Iz Arhive Carsko-kraljevskog kotarskog poglavarstva u Pazinu od 1900.-1918.: HR-DAPA-27 (1900), kut. 78. I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples (dozvole). HR-DAPA-27. (1901), kut.81. I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples HR-DAPA-27 (1902), kut. 86. I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples HR-DAPA-27. (1903) kut. 88. I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples HR-DAPA-27 (1904), kut. 92. I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples HR-DAPA-27, (1905.) kut. 97 I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples HR-DAPA 27, (1906.) kut. 101 I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples HR-DAPA-27 (1907), kut. 103. I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples HR-DAPA 27(1908.), kut. 108, I/3. Udru~enja HR-DAPA 27(1908.), kut. 108, I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples HR-DAPA 27(1911.), kut. 115, I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples HR-DAPA 27(1913.), kut. 122, I/3. Kazaliata, koncerti, glazba, ples Knjige i lanci D'Alessio, Giovanni. 1999.  Nacionalna druatva i politi ka borba u Pazinu krajem Habsburake vladavine . Hrvatska itaonica u Pazinu. Pazin: Skupatina udruga Matice hrvatske Istarske ~upanije, 75-106. Feresini, Nerina. 1974. La Societa' Filarmonica di Pisino: dalla fondazione all'inizio della prima guerra mondiale. ?:Famiglia Pisinota. Feresini, Nerina. 1986. Il Teatro di Pisino. Calliano (Trento): Manfrini editori. Gortan, Ivana-Paula. 1994. Glasbeno aolstvo v Pulju v asu Avstro-Ogrske vladavine (1906.-1918.). Dipl.naloga, Ljubljana:Filozofska fakulteta, Oddelek za muzikologijo. Gortan-Carlin, Ivana-Paula. 2001.  Glazbenici u Puli na prijelazu 19. i 20. stoljea . Arti musices 32/1. Zagreb: Hrvatsko muzikoloako druatvo. 77-88. Gortan-Carlin Ivana Paula. 2005. Glazbeni ~ivot Pore a i okolice 1880.-1918. Mag.rad. Zagreb: Filozofski fakultet. 48-62. Gortan-Carlin, Ivana Paula. 2005.  Fragmenti iz glazbenog ~ivota Pule. Prilog istra~ivanju mornari ke glazbe u Puli za vrijeme austrougarske vladavine . Mornari ka knji~nica (K.u.K. Marinebibliothek) i austrijska/austrougarska mornarica u Puli. Ur. Bruno Dobri. Pula: Sveu iliana knji~nica u Puli. 111-118. Gortan-Carlin, Ivana Paula (ur.). Zbornik Luigi Dallapiccola:100.obljetnica roenja, Pazin: Pu ko otvoreno u iliate u Pazinu, 2008. Il giornaletto di Pola, 6.6.1907. Il Piccolo, 5.6.1907. N.9273, Naaa Sloga, 26.2.1903. br. 9. Naaa Sloga, 31.5.1907., br. 31, str. 1. Naaa Sloga, 7.6.1907., br. 33, str. 1. Naaa Sloga, 13.6.1907., br. 34, str. 1. Naaa Sloga, 4.6.1907., br. 32, str.3. Riman, Marija. 1999.  `to znamo o skladatelju istarske himne . Hrvatska itaonica u Pazinu. Ur. Josip `ikli. Pazin: Skupatina udruga Matice hrvatske Istarske ~upanije. 205-215. `ikli, Josip. 1999.  Saaa `antel: profesor i kulturni djelatnik u Pazinu od 1907. do 1918. godine . Hrvatska itaonica u Pazinu. Ur. Josip `ikli. Pazin: Skupatina udruga Matice hrvatske Istarske ~upanije. 193-204.  Istarsku ~upaniju danas ine 31 opine i 10 gradova: Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Pore , Pula, Rovinj, Umag i Vodnjan.  Gortan, Ivana-Paula: Glasbeno aolstvo v Pulju v asu Avstro-Ogrske vladavine (1906.-1918.), dipl.naloga, Ljubljana:Filozofska fakulteta, Oddelek za muzikologijo, 1994., str.6-7; Gortan-Carlin Ivana Paula: Glazbeni ~ivot Pore a i okolice 1880.-1918., mag.rad, Zagreb:Filozofski fakultet, 2005., str. 48-62.  D'Alessio, Giovanni. Nacionalna druatva i politi ka borba u Pazinu krajem Habsburake vladavine. Hrvatska itaonica u Pazinu.  Ib., str.  Feresini, Nerina. La Societa' Filarmonica di Pisino: dalla fondazione all'inizio della prima guerra mondiale. ?:Famiglia Pisinota, 1974. 5.  Npr. za Silvestrovo, 31.12.1904. su tra~ili dozvolu za sviranje uobi ajenih kora nica po ulicama grada Pazina,  kao dosadaanjih godina . Iz: HR-DAPA-27 (1904), kut. 92. I/4. Ili npr. 1. svibnja u 5 sati ujutro promenadom po ulicama grada (iz: Kut. HR-DAPA 27, kut. 97 (1905.) I/4.  Npr. za potrebe druatva Mutuo Soccorso  Principe Rodolfo iz Pazina, 3.6.1904. svirali su na proslavi s programom: 1. Inno della Bandiera, 2. Meyerbeer: Scena dell'Incoronazione nell op. Il Profeta, 3. Grieg: Danza Norvegese (nr. 2), 3. Gounod: Scena e coro, 4. atto dell' opera Faust, 4. Donizetti: Finale, 2. attto dell' opera Lucia di Lamermoor, 5. Bellenghi: Leggiadria. Polca. HR-DAPA-27 (1904), kut. 92. I/4.  HR-DAPA-27 (1900), kut. 78. I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples (dozvole). HR-DAPA-27 (1904), kut. 92. I/4. HR-DAPA-27 (1907), kut. 103. I/4.  HR-DAPA-27 (1907), kut. 103. I/4.  Novina Giornaletto, 1909. godine spominje da su se prve kazaliane predstave izvodile prije etrdesetak godina u sali kaatela Montecuccoli. Iz: Feresini, Nerina. Il Teatro di Pisino. Calliano (Trento): Manfrini editori, 1986. 15.  Feresini, Nerina. Il Teatro di Pisino. Calliano (Trento): Manfrini editori, 1986. 16. 18.  Ib., str. 19.  Ib., str. 43. 61.  Feresini, Nerina. 1986: 63.  Il Giornaletto di Pola, 1.11.1912., iz Feresini, Nerina. 1986: 70.  HR-DAPA-27 (1902), kut. 86. I/4.  Poglavarstvu se obavjeau obratio predsjednik, Sreko Stihovi. Iz HR-DAPA-27. (1903) kut. 88. I/4.  Naaa Sloga, 26.2.1903., br. 9., str. 4.  1. Jetzt geht's los, 2. Regina, 3. Cavalleria, 4. Piana dei Greci, 5. Dienenhaus, 6. Rienzi, 7. Napoli; Dozvolu su tra~ili predsjednik: don Antonio Marchesi i tajnik, dott. Domenico Sbisa'. HR-DAPA-27. (1900) kut. 78. I/4.  HR-DAPA-27 (1907), kut. 103. I/4.  Ib.  G. Ancarani: Mazurka za orkestar, Thomas: Mignon, za glas, nastupa Maria Baxa Verdi: Fantazija iz opere Traviata,, za orkestar Puccini: Fantazija iz opere Boheme, za orkestara Franz: Jesen, romanza za glas, G. Ancarani: El Ginasio de Pisin za orkestar (U prilogu).  Wagner: Marcia dei tiratori; Graziani: Giulivi avanti; Buffulini: Evviva gli studenti; Kubik: Venezia a Vienna, Filippa: Brigata  To su bile: Rina; Esposizione di Pisino, El ginasio de Pisin i Elda (sve kora nice).  Izveden je program: Giannini: Bimba Bella, kora nica Planquette: Sinfonia iz operete Le Campane di Conneville, Bracco: Ninetta, mazurka Ancarani: Fior di siepe, valzer Suppe': Potpuri iz operete Boccaccio Ancarani: L'Esposizione di Pisino, kora nica.  Za njih su ~eljeli urediti cestu cvijetnim aran~manom, no nisu dobili dozvolu Kapetanata jer nisu dostavili detaljnjiji program aran~iranja. Tog su dana nastupali s programom: Giorgieri: Inno all'Istria, Giulio Smareglia: Inno dell'inaugurazione dell'esposizione d'arte di Pisino 1907. Graziane: Evviva gli studenti, kora nica, Wagner: Tannhauser, Liszt: Rapsodia ungherese, Verdi: Otello Giorgieri: Inno all'Istria.  HR-DAPA-27 (1907), kut. 103. I/4.  Il Piccolo, 5.6.1907. N.9273,  Il giornaletto di Pola, 6.6.1907.   Ancora una volta il Governo volle dar prova della sua predilezione per gli slavi, postergando i nostri diritti. Per facilitare a quelli la celebrazione di una festa improntata come tutte le altre alla consumazione di orgie e baccanali che avrebbero potuto provocare una giusta reazione da parte dei cittadini di Pisino, che alla fine dei conti sono a casa loro, il Governo ricorse ad un mezzo semplicissimo: chiuse l'Esposizione che ai bravi Pisinesi costo' tanti sacrifici, impedendo cosi' alla benemerita Societa' sussidiatrice per gli studenti poveri di percepire quegli utili che formavano il precipuo scopo della Mostra./.../L'Esposizione non sara' chiusa ma rimarra' aperta senza pagamento.  HR-DAPA-27 (1907), kut. 103. I/4.  Naaa Sloga, 31.5.1907., br. 31, str. 1.  Naaa Sloga, 7.6.1907., br. 33, str. 1.  Naaa Sloga, 13.6.1907., br. 34, str. 1.  Naaa Sloga, 4.6.1907., br. 32, str.3.  Naaa Sloga, 13.6.1907., br. 34, str. 1.  HR-DAPA-27 (1900), kut. 78. I/4. Kazaliata, koncerti, glazba, ples (dozvole).  Ulaznica je za galeriju bila 60 centa, za prizemlje 50 centa, a davak za ples bio je u iznosu od 50 centa. HR-DAPA-27. kut. 88. I/4.  Koja je dobila dozvolu 12.6.1883. za uniformu lanova bande za javne nastupe.  Iako su na tra~enje Kapetanata poslali Statut i pravilnik, informacija iz: HR-DAPA-27. kut. 92. I/4 Kazaliata, koncerti, glazba, ples, ne nailazimo na njih.  Dvadeset etverogodianji Lehar je u periodu od 1894. do 1896. bio dirigent mornari kog orkestra u Puli, koji 1895. sklada valzer Klnge aus Pola (Zvukovi iz Pule) danas poznat kao Adria Walzer, a od vojni kih skladbi koju je skladao kapelnik Lehar popularna skladba je bila Lijepe puljanke. Godine 1896. sklada svoju prvu operu Kukuschka, liri nu dramu u 3 ina, libretiste F. Falzarija. Iz: Gortan-Carlin, Ivana Paula. ...  Gortan-Carlin, Glazbenici u Puli na prijelazu 19. i 20. stoljea, Arti musices 32/1, Zagreb, 2001.  Gortan-Carlin, Glazbenici u Puli na prijelazu 19. i 20. stoljea, Arti musices 32/1, Zagreb, 2001.  Riman, Marija: `to znamo o skladatelju istarske himne, Hrvatska itaonica u Pazinu, Pazin: Skupatina udruga Matice hrvatske Istarske ~upanije, 1999., str. 205.  `ikli, Josip: Saaa `antel: profesor i kulturni djelatnik u Pazinu od 1907. do 1918. godine. Hrvatska itaonica u Pazinu, Pazin: Skupatina udruga Matice hrvatske Istarske ~upanije, 1999., str. 193.  Ur. Gortan-Carlin, Zbornik Luigi Dallapiccola:100.obljetnica roenja, Pazin: Pu ko otvoreno u iliate u Pazinu, 2008.  Feresini, Nerina, La Societa' filarmonica, str. 54., 63.     PAGE  PAGE 7 z»Ļhj$dh]a$gd" $dha$gd"$(0:ίү  "$,4z|:>Z` &. Hƴ޴68ƿjh"hR0JU h"h' h"h ja h"h> h"hRh6 h"h6; h"hSh"ht+\5h"h`5 h"h"h1+jh"h30JUhtq h"hCY h"h368<`|~ $&bd"$ȸʸ̸ظܹ :@ܺ׼׸ױޱɱɪɣןУУБУ h"hh* h"hAdhS h"h}) h"hP h"hh"jh"hh*0JU h"h=G h"h> h"hCjh"h})0JU h"h' h"h ja h"hR7ܺ*»hj|&*,`xZhH$@B^`dfϺȳȳϬȞ h"hjX h"h<' h"hJmL h"h7A h"h w" h"hi h"h& h"hN h"hh*h"hh*5 h"h"jh"h5h0JU h"h}) h"h5h;fh6BN\<L$ & Fdha$gd" $dha$gd"$a$gd"$dh]a$gd"f JN6v@LZ\(:J"0xpȗȗȏȗ h"hjrh"hK6 h"h# h"hIQ h"hv h"h AQ h"h Rj h"h8t h"h= h"hK h"h-P? h"hP h"hU h"hh* h"hN h"hF h"h?5p>@JhjvP8:>VX`Xl|~<Hb&Tj~տշշͿܿܿܿh"hjr6 h"hjrh"h6]h"h\h"h AQ6 h"h h"hPh"h-P?6 h"h AQ h"h-P?h"h=6 h"hK h"h= h"h#;@&j42468:gd=ggdfB$a$gd" $dha$gd"$ & Fdha$gd"4J:<JX<pv~FHL&.268::<h¸ hwh6 hz.h6 h66h6jh60JUh"hU CJaJ h"hh"hjr6 h"hy h"hjr h"h-P?h"h-P?6 h"h=8$6^pt8: "6@Bz|TVl|46xz|.Hüh5h66h h66 h h6jh60JU hjh6h6 h=gh6jh=gh60JUhTh6CJaJh6CJaJh=gh6CJaJ!jh=gh60JCJUaJ8TzHhVh~v:xgdmgdE6_$a$gdx9$a$gd8gd gd=gHJhjVXhjl~ɾ񭢕ujjhph6CJaJ!jhph60JCJUaJh6CJaJ hmh6jhmh60JUhmh6CJaJ!jhmh60JCJUaJh8h6CJaJhx9h6CJaJ!jhx9h60JCJUaJ hh6 h66h6jh60JU'@>8`8x<*~gdj gd<@;$a$gd0$a$gdP$a$gdEzgd'=$a$gdpgdm8:xz<>*,~"$rt ν}pipi h})h6jh})h60JUhn0h6CJaJ!jhn0h60JCJUaJh6jh60JUh0h6CJaJhPh6CJaJ!jhPh60JCJUaJ hPh6jhPh60JUhEzh6CJaJh6CJaJh'=h6CJaJ#"r   lZh]hgdbT &`#$gd7&gd})gd3$a$gdn0      4   D X        DjlnZ\㺳}}} h60Jjh60JUjh;^Uh;^ h=Gh6 h66jh60JUh6 h})h6jh})h60JUh})h65CJ\aJh})h66CJ]aJh})h6CJaJ!jh})h60JCJUaJ/h"hU CJaJh;^h6 h60Jjh60JUh`0JmHnHu$a$gd"h]hgdbT &`#$gd7&,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHP@P ^l Heading 3$n@&]nCJOJQJ]^JDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> *t Footnote TextCJaJ@&@@ *tFootnote ReferenceH*4B@4 *t Body Text$a$<P@"< *t Body Text 2$a$CJ6U@16 *t Hyperlink >*B*phBOAB 5| stilepote15B* CJOJQJkHB'QB 1EComment ReferenceCJaJ<b< 1E Comment TextCJaJ@jab@ 1EComment Subject5\HH 1E Balloon TextCJOJQJ^JaJjj 1E Table Grid7:V04 @4 bTFooter  p#.)@. bT Page Number k{+?.^(M!##'](()Y**,,S-/012D6 779:?=`?AAtBBChDDp  !"#$%&'()*+,-./6C!E,2 ] Z#KuM<KRp 8!Bn.TUVM N j k T e lmXYSTcdAB7Vnx!y!!!!"""S""""""###($[$y$$$$%'&'_(`(**50600022778::P;;<<<==??@@@@vBCjDDDEEfFgFFIIeJfJKKLLLLLL>MMMNJNNNOAOOO PPPPqQQkRS~ST6UXUvUUUU V2VVWWWW_ffAieiiii j4jj k\kkp000000000000000000000000 0 0 0000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 000 0 s004;0000@00000000000 @0 @0 @0 @0 0(!Bn.TUVM N j k T e lmXYSTcdAB7Vnx!y!!!!"""S""""""###($[$y$$$$%'&'_(`(**506000227788::P;;<<<==??@@@@vBwBCCjDkDDDEEfFgFFFIIeJfJKKLLLLLL>MMMNJNNNOAOOO PPPPqQQkRS~ST6UXUvUUUU V2VVWWWW@XuYYZZ[M]]^^G_W_k____W```baaaaab@b_bbcscccccdCdqd&eBeeeeeef?f_ffAieiiii j4jj k\kkm nonooPpppppppppppppppppp00000000000000000000000 0 0 0000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 0000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@000@000@000@000@000@0@0@0@0@0@000 !Bn.TUVM N j k T e lmXYSTcdAB7Vnx!y!!!!"""S""""""###($[$y$$$$%'&'_(`(**50600022778::P;;<<<==??@@@@vBCjDDDEEfFgFFIIeJfJKKLLLLLL>MMMNJNNNOAOOO PPPPqQQkRS~ST6UXUvUUUU V2VVWWWW@XuYZ[M]`i j4jp000000000000000000000000 0 0 0000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0 0 00>00>0 0X@0@0@0000000E00$0000 0܀ $$$'BN 6(,N4j7<EJT.[_hu8ܺfpH =@ABDEFGHIKLNOPQRANz>CJM?  '!!8@0(  B S  ? OLE_LINK1pp0|#1C"2u#3$"4|5\R6DR7`ou}pt|p=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region PI !notu|,.EGKLSV/5RS   "*+67RS\]fgop-.67qr!"HJPQtu]^il$%-/SV) * 1 2 ; < K N j k   ' ) O Q R S Y Z \ ^     P T \ ^ a b g i     . / H J Q S b e      " $ , . j k vxMNjm ,-89@AUY}~"#$%./56PTcdlo`c-/78%)km{+-./>Brsxy   9;GHIJbcstxy  .1nopq^`   )*3567WY`a(*<=FGMN67UVmn78  T U e g !!A!B!L!O!x!y!!!!!!!!!"" """Q"S"""""""""""######$$W%X%a%b%y%z%|%}%%%%%%%%%%%%% & &&&'&(&j&l&#'&'*'+'((\(`((((((( )")N)O)Z)[)l)m)))))))**2*3*Y*[*g*h*x*z*********++/+1+8+9+a+b+++++++++++ , ,,,U,V,,,,,,,,,,,--.-S-V-g-h---....//"/#///////30600011+1,181;1w1x11111111111222222222233:3<3)5*5S5T5\5^555D6H6 77*7+7777777777777777788b8c8i8j8t8u8888888 9 9999999::::::;<(<)<<<?=B=J=K=e=f===>> ? ? ? ?3?4?:?;?`?c???S@T@d@e@i@k@@@@@@@@@@@GAHALANAQARATAwAyAAAAAAAAAAAAAAAAAAA%B'B3B4B5B6BTBUBeBgBsBwBBBBB4C5CgCiCuCvCCCCCCCDD)D*D1D3DgDkDDDDDDDDDDDEEeFgFFFGGGG8G9G_G`GGGGGHHvHwH~HHHHHHHHHHIIIIeJfJJJKK5K6KKKKK)L+LHLILLLLLLLLL^M_MMMMMMMMMMMNN'N(NINJNjNkNNNNNNNNNOO@OAOOOOOOO PP9P;PPPPP[Q]QoQqQQQQQQQQQ#R%RjRkRyRzRRRRRRRRRRRRRRRSSOSQSYSZSaSbS}S~SSSSSSSTTqTsTTTTTTTUUMUNUbUdUUUUUUUUUVV@VAVnVqVVVVVVVVVFWIWeWfWWWWWWWWW.X0X?XBXuYwYYYZZrZtZZZZZZZZZZZ[[?[@[[[[[\\\\\\\\\\\\M]O]Y][]a]b]]]]]]]]]^^&^'^^^^^__&_'_G_I_W_Y_k_m_______W`Y```badaaaaabbccscucccccqdsdzd{ddd"e&eeeff?fAf_fafffffAiCieigiiiiiiiii j j4j6jyjzjjj kk\k^kkkllllmmm mNmNmPmmm n nonqnoo o ooooop pp!p&p(pIpJpOpRpppppppppppppppppppppppp !ABm-.SVL N i k S T d e kmWYRTbd~@B67UVmnw!y!!!!!!!""!"""R"S"~""""""""######'$($Z$[$x$y$$$$$$'&'^(`(**406000227788::::O;P;;;;<<<==??@@@@yAuBwBCCiDkDDDEEeFgFFFIIdJfJKKLLLLLLLL=M>MMMMMNNINJNNNNNOO@OAOOOOO PPPPPPpQqQQQjRkRSS}S~STT5U6UWUXUuUvUUUUUUU V V1V2VVVWWWW?XBXtYwYYYZZZZ[[L]O]]]^^^^F_I_V_Y_j_m_______V`Y`````aadaaaaaaaaabb?b@b^b_bbbccrcucccccccccddBdCdpdsd%e&eAeBeeeeeeeeeeeff>fAf^fafff@iCidigiiiiiii j j3j6jjj kk[k^kkkNmNmmm n nnnqnooooOpRppppppppppppppppppppp-.UTb&7y!!""[$y$$$@xADELLZMMMNcOOOOPP%RkRQS~STT0U1U6UXUUUVVxWWWYYYZZZ[[\]]]]]^^__3`R`scceef8fAi`iNmNmmmm nppppppppppppppWqd&eppppppppppppppPFwD>@ IV(V5f2jY "T`hNe&"Vdt-,u R-NzO.puT )3(9;B L/DD KE@fyK_K\EBSz*<TlxI[U=^`&!n ΑqUo5Ήs7rV5y*^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.dd^d`o(..sdd^d`o(...dd^d`o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ pp^p`o(.........h88^8`5B*phhH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`5B*phhH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`5B*phhH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`5B*phhH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh88^8`5B*phhH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h88^8`5B*phhH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.IVqUoU=^`xI[L/DD R-EBS_K*<TO.s7r KEt-,Ne&!nY "5yyK(9; )3V5FwDC3650yz\/TO%0Kt#\@ F  tb  BH 5##In0Sw "hKV{&d*!efs:n|Y2C;!r! w"L%Lu%7&a&'q'uq'UE(~)B*1+z.r*/D29m2353B34_4@57Nx86;<@;If;'=>2%>V>?-P?C @7@jA7AHACaDHEnE=pEXUInIJkJ[KYMK)hKSLJmLuN/tO AQIQtR6 S-SbTT,T LT|U6V(|VWjXCYIjYmZ[3[<[t+\QC\,]_5_)_E6_]_@`` ja1c?c *fg"g5h=Uh@:i RjXNl1Gpsrrjrgvs*tu*vwWwEzez}{L|5|P~xikGp<;1elAd8d0M;^|9fC`px.9RU-x2q%h*wPx (p0IyPo"K0KqPkA 5YZeU gPy 6Rd7Qj]zw+svJzj*Wk89E)-^l(vy/pa4#lnoIpblSm=b%&:O{t o=58tj ^j})N{\Ej[;=gthv}B&%jF\RORB4 =G]itqHNXC7ff\,x9 w~<^k)sU,oI1En6(Ql7_<fB<'w2=>[n7DFW@XuYY`qdpQ  @77R77  !##%#&#'#*#+#-#0#1#3#5#7#:p "$(*,\@0468:<>@BHJ@PRTZ\`fhlptUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1&:50 J, J,!4dWW 2qHP ?:20Glazbeni ~ivot u Istri za vrijeme Austro-UgarskeiVANAiVANAh                  Oh+'0 (4 T ` lx4Glazbeni ivot u Istri za vrijeme Austro-UgarskeiVANANormaliVANA7Microsoft Office Word@ @1@b J՜.+,0  hp   kATEDRA,W' 1Glazbeni ivot u Istri za vrijeme Austro-Ugarske Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    !Root Entry F`O#Data 1TableeWordDocument.8SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q