Pregled bibliografske jedinice broj: 620402
Fragmenti iz glazbenog života u Istri za vrijeme Austro-Ugarske: osvrt na Pazinski kotar (1900-1918)
Fragmenti iz glazbenog života u Istri za vrijeme Austro-Ugarske: osvrt na Pazinski kotar (1900-1918) // Zbornik radova: 7. Međunarodni simpozij „Muzika u društvu“ / Collection of Papers: 7th International Symposium „Music In Society“ / Talam, Jasmina ; Hadžić, Fatima ; Hodžić, Refik (ur.).
Sarajevo: Muzikološko društvo Federacije Bosne i Hercegovine ; Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu, 2012. str. 81-93
CROSBI ID: 620402 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fragmenti iz glazbenog života u Istri za vrijeme Austro-Ugarske: osvrt na Pazinski kotar (1900-1918)
(Sketches from Musical Life in Istria under Austro-Hungarian Rule: an Overview of the District of Pazin (1900-1918).)
Autori
Gortan-Carlin, Ivana Paula
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Zbornik radova: 7. Međunarodni simpozij „Muzika u društvu“ / Collection of Papers: 7th International Symposium „Music In Society“
Urednik/ci
Talam, Jasmina ; Hadžić, Fatima ; Hodžić, Refik
Izdavač
Muzikološko društvo Federacije Bosne i Hercegovine ; Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu
Grad
Sarajevo
Godina
2012
Raspon stranica
81-93
ISBN
978-9958-689-02-4
Ključne riječi
glazba, Pazin, pazinski skladatelji, glazbeni život Istre
(music, Pazin, composers in Pazin, music life in Istra)
Sažetak
Na prijelazu u 20. stoljeće Istra pod Austro-Ugarskom bilježi pojačanu kulturnu aktivnost što je u skladu s kulturnim tendencijama i građanskom sviješću koja je neminovna nakon gospodarskog rasta gradova i povećanog broja stanovnika pretežno Talijana u gradovima i Hrvata koji su pretežno živjeli u selima, a kod kojih je izraženo buđenje nacionalne svijesti. U pazinskom kotaru zabilježena je ista glazbena aktivnost kao i u do sada istraživanim gradovima Poreču i Puli. Autorica u radu uspoređuje gradove: Labin, Pazin, Poreč i Pulu na prijelazu u 20. stoljeće koji imaju, odnosno osnivaju ili grade kazališta, najčešće u vlasništvu talijanskih dobrostojećih obitelji ili vođena od talijanskih vlasti u kojima su nastupali amateri ili gostujuće talijanske družine s operama, operetama i kazališnim predstavama s repertoarom koji se ne razlikuje od repertoara kazališnih kuća susjednih velikih gradova npr. Trsta i Rijeke. Glazbu za glazbeno-scenske djelatnosti te koncerte i druge glazbene aktivnosti izvodili su najčešće amateri, članovi talijanskog društva Societa' Filarmonica (u Puli Societa' orchestrale). U sklopu Societa' Filarmonica djelovala je limena glazba koja je često nastupala na otvorenom i za potrebe gradskih vlasti (npr. u Poreču), a za potrebe glazbenih društava osnivale su se glazbene škole (npr. u Puli i Labinu). Društva koja su oko sebe okupljala hrvatsku populaciju, organizirala bi amaterske pjevačke zborove (muške, ženske i mješovite), tamburašku glazbu i glazbu drugih instrumentalnih skupina koji su za cilj imali podizanje nacionalne svijesti pa su programi sastavljeni od budnica, domoljubnih pjesama, himni, ali i umjetničkih glazbenih djela hrvatskih „preporoditelja“. Glazba je svakako bila korištena i jedan od načina kako doći do političkih ciljeva, očuvanja identiteta i kulture svih etnija nastanjenih u Istri za vrijeme Austro-ugarske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Profili:
Ivana Paula Gortan-Carlin
(autor)