Pregled bibliografske jedinice broj: 619035
Alegorija onostranih putovanja u srednjovjekovnoj književnosti
Alegorija onostranih putovanja u srednjovjekovnoj književnosti // Nova Croatica, 6 (2012), 6; 129-169 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 619035 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Alegorija onostranih putovanja u srednjovjekovnoj književnosti
(Allegory of the Otherworldly Journeys in Medieval Literature)
Autori
Grmača, Dolores
Izvornik
Nova Croatica (1846-8292) 6
(2012), 6;
129-169
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
alegorija putovanja; srednjovjekovne vizije; zagrobni život; čistilište; pakao; raj; topografija onostranosti
(allegory of journey; medieval visions; the world beyond; purgatory; hell; heaven; otherworldliness topography)
Sažetak
U radu se na korpusu eshatoloških vizija zasvjedočenih i u hrvatskoj srednjovjekovnoj književnosti istražuju alegorijski elementi u stvaranju topografije zagrobnoga svijeta i alegorijsko tumačenje onostranih putovanja. Iako je vrhunac vizionarske tradicije Danteovo alegorijsko putovanje, vizije onostranosti koje mu prethode ne mogu se svrstati u žanr alegorije. Budući da je alegorija izuzetno važna i na kompozicijskoj i na hermeneutičkoj razini takvih tekstova, može se govoriti o alegoriji putovanja. Važnost književnog žanra vizija odražava se i u utjecaju na kršćansku eshatologiju, teološku disciplinu, i posebice na pučku duhovnost u kojoj je do danas velikim dijelom zadržan imaginarij onostranosti kakav je nastao u vizionarskoj tradiciji. Putovanje prostorima onostranosti prikazano je poput putopisa: slikama ovostranog putovanja. Sve eshatološke vizije u hrvatskome srednjovjekovlju imaju istu strukturu: putovanje – povratak i sve ističu važnost unutarnje preobrazbe, unutarnjeg odraza onostranog na ovozemaljsko putovanje. Iako vizije govore o eshatološkoj stvarnosti, izostaju teme poput Kristova ponovnog dolaska (paruzija), Posljednji sud, uskrsnuće tijela. Vizije u središte stavljaju događaj čovjekove osobne smrti i nastavak života u zagrobnome svijetu, alegorijski opis topografije onostranosti, kao i način budućeg bivanja. Takav je antropocentrični pristup u suvremenoj eshatologiji zamijenjen kristološkim, ali je put sigurna stizanja u raj ostao isti: činiti dobra djela – spas na onome svijetu zaslužuje se na ovome.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301070-1057 - Oniričko kao poetološki i antropološki problem (Fališevac, Dunja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Dolores Grmača
(autor)