Naslov
Projekt čeličnog rešetkastog dalekovodnog nosivog stupa
(Project of Steel Lattice Suspension Transmission Power Line Tower)

Autori
Barbalić, Jure

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Građevinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.02

Godina
2013

Stranica
266 + 11 priloga

Mentor
Skejić, Davor

Ključne riječi
nosivi dalekovodni stup; projektiranje; Pravilnik; EN 50341-1; EN 50341-3-4
(suspension transmission power line tower; design; Regulation; EN 50341-1; EN 50341-3-4)

Sažetak
Razvoj norma za proračun dalekovoda započeo je industrijalizacijom zemlje i potrebom za izgradnjom dalekovoda većih napona i duljina (prva norma izdana je 1949. godine). Zadnja značajnija izmjena pravilnika izvršena je 1988. godine izdavanjem Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova napona od 1kV do 400 kV, a isti je i danas na snazi. U procesu usklađivanja normi unutar zemalja Europe, Republika Hrvatska preuzela je obvezu prihvaćanja europskih normi, čija je sastavnica i norma za projektiranje nadzemnih vodova EN 50341-1 (Overhead electrical lines exceeding AC 45 kV) iz 2008. godine. S obzirom na skoro donošenje hrvatskog nacionalnog aspekta navedenoj normi, svrsi shodno, ovim radom izvršen je usporedni proračun dalekovodnog stupa (koji je doživio havariju) po temeljnoj normi (EN 50341-1) i njemačkom normativnom pristupu (EN 50341-3-4) kao mogućoj osnovi za izradu hrvatskog. Predmetni stup je čelični rešetkasti nosivi dalekovodni stup tipa JELA nazivne visine 24, 44 m. Stup je namijenjen prijenosu vodiča nazivnoga napona 110 kV na trasi Obrovac - Zadar, a u duljini gravitacijskog raspona 440 m. Na temelju proračuna, uspoređene su ukupne količine čelika. U odnosu na stvarnu masu izvedenog stupa (2583 kg), norma EN 50341-1 zahtjeva ugradnju 40 % više čelika, dok norma EN 50341- 3-4 čak 63 %. Značajne razlike rezultat su različitih pristupa određivanju djelovanja na dalekovod, kao i dimenzioniranju konstrukcije. Razlika između osnovne norme i njemačkog normativnog pristupa posljedica je strožih vrijednosti parcijalnih faktora za djelovanja, ali i odstupanja u prilagodbi primjene njemačkih smjernica za predmetno područje. Naposljetku, radom je iskazana nužnost usvajanja europske norme, a posebice izrade normativnog pristupa za Republiku Hrvatsku kako bi se omogućilo određivanje stvarnih klimatskih djelovanja na dalekovod i tako što više približilo projektne realnim zahtjevima koje konstrukcija dalekovodnog stupa treba zadovoljiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Građevinarstvo

POVEZANOST RADA