Naslov
Strukturni korelati općih i specifičnih kognitivnih sposobnosti djece s perinatalnim oštećenjem mozga
(Structural correlates of general and specific cognitive abilities in children with perinatal brain lesion)

Autori
Kostović Srzentić, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.05

Godina
2012

Stranica
242

Mentor
Ljubešić, Marta i Judaš, Miloš

Ključne riječi
opće i specifične kognitivne sposobnosti ; kvocijent inteligencije ; prijevremeno rođenje ; perinatalno oštećenje mozga ; magnetska rezonancija ; strukturne promjene mozga ; bijela tvar ; korpus kalozum ; periventrikularna križanja putova ; djeca i adolescenti
(General and specific cognitive functions ; Intelligence quotient ; Preterm birth ; Perinatal brain injury ; Magnetic resonance imaging ; Structural brain changes ; White matter ; Corpus callosum ; Periventricular crossroads of pathways ; Children and adolescents)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati strukturne korelate općih i specifičnih kognitivnih sposobnosti kod djece predškolske dobi i adolescenata s perinatalnim oštećenjem mozga. Manja skupina djece (N=32) predškolske dobi (3 do 6 godina) praćena je od rođenja magnetsko rezonantnim oslikavanjem mozga (MR). To su bila prijevremeno i na vrijeme rođena djeca liječena u jedinici za intenzivno liječenje novorođenčadi. Prvo oslikavanje MR rađeno je u terminsko doba, a drugo u predškolsko doba kada je provedeno testiranje Wechslerovom predškolskom i primarnom ljestvicom inteligencije (WPPSI-III) i Razvojnom neuropsihologijskom procjenom (NEPSY-II). Drugu skupinu je činilo 89 adolescenata koji su bili prijevremeno i na vrijeme rođeni, s više neurorizičnih čimbenika. U dobi od 13 do 16 godina provedeno je oslikavanje mozga MR te ispitivanje Wechslerovom ljestvicom inteligencije za djecu (WISC), Rey-Osterriethovim testom složenog geometrijskog lika (ROCFT) i zadatkom verbalne fluentnosti. Naglasak je u obje skupine bio na mjerenju korpus kalozuma i njegovoj segmentaciji u dijelove. Za djecu predškolske dobi IQ je bio na razini niskog prosjeka, no trećina uzorka je imala značajne opće intelektualne teškoće. Dokazan je veći verbalni (VIQ) od neverbalnog kvocijenta (NIQ) i smetnje specifičnih kognitivnih funkcija: vidno-prostorne obrade i senzomotorike, narativnog pamćenja, izvršnih funkcija, jezičnog imenovanja i razumijevanja. Oslikavanjem MR u terminsko doba i u predškolsko doba utvrđene su strukturne promjene mozga: povećanje lateralnih komora, stanjenje bijele tvari, promjene periventrikularnih križanja putova i kalozuma. IQ i NIQ su bili povezani s povećanjem ventrikula i stanjenjem bijele tvari u oba mjerenja (naročito frontalno, parijetalno i okcipitalno), a NIQ je dodatno povezan s promjenama frontalnog, parijetalnog i okcipitalnog križanja putova. Gotovo sve specifične kognitivne funkcije bile su povezane su strukturnim promjenama, naročito u bijeloj tvari. Površina kalozuma u predškolsko doba bila je povezana s NIQ i vidno-motoričkom preciznošću (za razliku od površine izmjerene u terminsko doba). Analiza odnosa između segmenata kalozuma i kognitivnih sposobnosti u predškolskoj dobi je pokazala da je većina varijabli povezana sa superiornim frontalnim vlaknima, zatim s parijetalnim, temporalnim i okcipitalnim vlaknima, a neke i s anteriornim frontalnim kaloznim vlaknima. Za adolescente je utvrđen veći broj korelacija ; sve su varijable bile povezane s površinom kalozuma. Segmentacija je kod adolescenata pokazala da su IQ, NIQ i VIQ povezani sa stražnjim dijelovima kalozuma te superiornim frontalnim kaloznim vlaknima, dok je NIQ dodatno povezan s orbitalnim i anteriornim frontalnim vlaknima zbog motoričkog i izvršno-kognitivnog planiranja. Točnost precrtavanja ROCFT povezana je sa stražnjim dijelovima kalozuma (važnim za vidno-prostorne i konstruktivne funkcije) i superiornim frontalnim vlaknima (važnim za planiranje), a točnost dosjećanja dodatno s orbitalnim i anteriornim frontalnim. Nalazi ukazuju da je korpus kalozum jedan od najvažnijih dugoročnih pokazatelja stupnja oštećenja bijele tvari te jedan od ključnih korelata kognitivnih sposobnosti. Poseban je značaj njegove posteriorne redukcije gdje prolaze parijetalna, temporalna i okcipitalna vlakna za gotovo sve kognitivne funkcije, ali i frontalnih vlakana za određene funkcije. Promjene sustava bijele tvari (kaloznih, asocijativnih i periventrikularnih križanja putova) pružaju neurobiološko tumačenje kognitivnih smetnji te istovremene prisutnosti kognitivnih, senzoričkih i motoričkih smetnji kod djece s perinatalnim oštećenjem. Nalazi upućuju na važnost ispitivanja specifičnih kognitivnih funkcija u predškolsko doba s ciljem rane intervencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA