Naslov
Utjecaj polimorfizma MyoD porodice gena na svojstva kvalitete svinjskog mesa
(Influence of MyoD family genes polymorphism on pork quality traits)

Autori
Knežević, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Mjesto
Osijek

Datum
10.12

Godina
2012

Stranica
128

Mentor
Kušec, Goran

Neposredni voditelj
Đurkin, Ivona

Ključne riječi
MYOD1 gen ; svinje ; svojstva kvalitete mesa ; svojstva trupa
(MYOD1 gene ; pigs ; meat quality traits ; carcass traits)

Sažetak
Istraživanje je započeto na 90 tovljenika križanaca PIC337xC23. Tijekom uzgoja pet je svinja zbog zdravstvenih poteškoća izlučeno. Svinje su hranjene ad libitum, smjesama koje su sadržavale 13, 58 MJ/ME i 17, 36 % sirovih bjelančevina u razdoblju do 30 kg žive mase ; 13, 26 MJ/ME i 16, 05 % sirovih bjelančevina u razdoblju od 30 do 70 kg žive mase te 12, 95 MJ/ME i 14, 06 % sirovih bjelančevina od 70 kg žive mase do kraja uzgoja. Svinje su zaklane u dobi od 169, 183 i 197 dana. Na liniji klanja i u laboratoriju utvrđena su slijedeća svojstva polovica i kvalitete mesa: masa toplog trupa, duljine polovica „a“ i „b“, duljina i opseg buta, površina leđnog mišića i pripadajuće mu slanine, debljina mišića i leđne slanine prema „DT“ metodi, pH45 i pH24 u LD i SM mišiću, EC45 i EC24 na istim mjestima i u isto vrijeme kao i pH vrijednosti, boja mesa (CIE L*, a*, b*), otpuštanje mesnog soka, kalo kuhanja, instrumentalna nježnost (WBSF). NIR spektrofotometrijom utvrđen je kemijski sastav LD mišića – udio masti, vlage, bjelančevina i kolagena. Nakon provedene PCR analitike i sekvenciranja PCR produkata na MYOD1 genu utvrđeni su polimorfizmi C489T i G566C. Na svakom od navedenih lokusa utvrđena su dva genotipa koja su označena na slijedeći način: CT i CC za MYOD1/C489T lokus te GC i GG za lokus MYOD1/G566C. Statistička obrada podataka pokazala je kako je dob svinja visoko značajno utjecala na sva svojstva polovica, pri čemu su se dobne skupine svinja međusobno razlikovale u svim mjerenim svojstvima. Dob ispitivanih svinja utjecala je na električnu provodljivost u butu i LD mišiću mjereno 45 minuta nakon klanja, pH u butu mjerenom 24 sata nakon klanja, na vrijednosti CIE L*, CIE a* i CIE b* te na njegovu nježnost, dok je visoko značajan utjecaj zabilježen za pH u LD mišiću mjerenom 24 sata nakon klanja i otpuštanje mesnog soka. Porast dobi povoljno je utjecao na pH vrijednosti u butu i LD mišiću mjerene 24 sata nakon klanja, a isto tako i na vrijednosti CIE L* i CIE a*. Povećanjem dobi smanjilo se otpuštanje mesnog soka, pri čemu su najpoželjnije vrijednosti imale svinje od 183 dana starosti, dok je skupina svinja dobi od 169 dana imala najviše vrijednosti. Porast dobi negativno je utjecao na instrumentalnu nježnost mesa. Dob životinja utjecala je na udjele vode i kolagena u LD mišiću. Skupina svinja starih 183 dana imala je najmanji udio masti te najveći udio vlage i kolagena. Kod skupine svinja starih 197 dana utvrđen je najviši udio masti. Nije utvrđen značajan utjecaj polimorfizma C489T/MYOD1 niti na jedno mjereno svojstva polovica. Genotip CC imao je statistički značajno veće vrijednosti duljine polovice „a“ i duljine polovice „b“ te statistički značajno veće vrijednosti opsega buta. Kod genotipa CT utvrđene su povoljnije vrijednosti samo za površinu slanine. Polimorfizam G566C/MYOD1 utjecao je na sva svojstva polovica istraživanih svinja osim na površinu slanine. Statistički značajne razlike između genotipova utvrđene su za vrijednosti duljine polovice „a“ i „b“ te vrijednosti duljine i opsega buta i debljine mišića, pri čemu je genotip GG imao najveće izmjerene vrijednosti navedenih svojstava. Ovaj je genotip ujedno imao i poželjnije vrijednosti površine slanine. Polimorfizam C489T/MYOD1 imao je utjecaj samo na električnu provodljivost LD mišića mjerenu 24 sata nakon klanja. Meso životinja genotipa CC imalo je veće vrijednosti za navedeno svojstvo. Polimorfizam G566C/MYOD1 imao je visoko značajan utjecaj na električnu provodljivost u butu mjerenu 24 sata nakon klanja. Ova je mutacija utjecala i na vrijednosti pH LD mišića mjerene 24 sata post mortem, električnu provodljivost u LD mišiću mjerenu 24 sata nakon klanja, stupanj bljedoće mesa, otpuštanje mesnog soka i njegovu nježnost. Usporedbom genotipova statistički veće vrijednosti za otpuštanje mesnog soka utvrđene su kod svinja genotipa GG. Meso životinja genotipa GG imalo je veće vrijednosti pH LD mišića i električne provodljivosti u butu mjerenih 24 sata nakon klanja te manji stupanj bljedoće. Polimorfizam C489T/MYOD1 nije pokazao utjecaj na istraživane parametre kemijskog sastava LD mišića dok je polimorfizam G566C/MYOD1 pokazao utjecaj samo na udio kolagena u LD mišiću ispitivanih životinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA