ࡱ>    [  bjbj ΐΐTa?+(g+ //////(08/(i`JHKp?L?L?Lh2i4fii_k_k_k_k_k_k_$k*n_! />}`h@h>}>}_++?L?L!h0>}V;+?L/?Li_>}i_bMSl.Z?L_h/t/VVU_hH(iW o oZ o/ZiXntqtiii__iii(i>}>}>}>} oiiiiiiiii *:  Strateaki program ukupnog razvoja Grada Benkovca 2012  2016 Nacrt Izradili: Ljiljana erina-Bljai, dipl. ek. pro elnica Upravnog odjela za prora un i financije Dr. sc. Irena oki, dipl. ek. Ekonomski institut, Zagreb Dr. sc. Dubravka Jurlina-Alibegovi, dipl. ek. Ekonomski institut Zagreb Paulina Kulaa, dipl. ing. pro elnica Upravnog odjela za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj }eljko Katuaa, dipl.ing. pro elnik Upravnog odjela za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Branko Kutija, dipl. ing. gradona elnik Benkovca Marina Plen a Alibaai, dipl.iur. pro elnica Upravnog odjela za ope, pravne i kadrovske poslove Dr. sc. Ivana Raai Bakari, dipl ek. Ekonomski institut, Zagreb Prof. dr. sc. Nenad Starc, dipl. ek. Ekonomski institut, Zagreb Dr. sc. Marijana Sumpor, dipl. ek. Ekonomski institut, Zagreb Odgovoran za kona ni tekst: Prof. dr. sc. Nenad Starc dipl. ek. Ekonomski institut, Zagreb Benkovac - Zagreb, lipanj, 2012. Predgovor Strateaki program ukupnog razvoja Grada Benkovca 2012-2016 izraen je po isteku razdoblja 2007  2011 u kojem je provoen prethodni razvojni program. Kao i prilikom izrade prethodnog programa primijenjena je suvremena, participativna razvojna metodologija tako da su uz stru njake Ekonomskog instituta Zagreb i gradske uprave sudjelovali i svi zainteresirani Benkov ani. Vrednovan je prethodni Program i analizirano danaanje stanje benkova kog gospodarstva, druatvenih djelatnosti i institucija razvojnog upravljanja. Analiza je ukazala na razvojne probleme koje je trebalo podrobno raspraviti. To je u injeno na zajedni koj radionici na kojoj su se 21. i 22. velja e 2012. godine okupili predstavnici gospodarstva, druatvenih djelatnosti, gradske uprave i udruga civilnog druatva. Na radionici, a i kasnije, tijekom razgovora i radnih sastanaka uo eni su glavni razvojni problemi. Na toj osnovi odreena je razvojna vizija i opi razvojni cilj, a zatim i posebni razvojni ciljevi koje treba ostvariti kako bi se uklonili uo eni problemi. U travnju i svibnju 2012. godine izraen je prijedlog poslova i zadaa kojih se treba prihvatiti gradska uprava kako bi se ovako odreeni ciljevi ostvarili u razdoblju od 2012 do 2016. godine. Pokazano je i kako razvojni poslovi i zadae trebaju biti konkretizirani i kako ih treba uskladiti s prijedlogom gradskog prora una. Tako izraen, Nacrt Strateakog programa ukupnog razvoja Grada Benkovca 2012-2016, upuen je Gradskom vijeu na usvajanje. U uvjerenju " da predlo~eni poslovi i zadae koje treba obaviti gradska uprava i ostali razvojni dionici odra~avaju sklad benkova kih razvojnih ~elja i mogunosti, " da je rasprava o razli itim, esto suprotstavljanim, razvojnim interesima ukazala na najbolja rjeaenja " i da gradska uprava Grada Benkovca i svi zainteresirani Benkov ani mogu provesti svoj razvojni program, Gradsko vijee usvojilo je Strateaki program ukupnog razvoja Grada Benkovca 2012-2016 na sjednici odr~anoj 20. srpnja 2012. godine i predalo ga Gradona elniku i gradskoj upravi na provedbu. U Benkovcu, srpnja 2012. Sadr~aj Analiza stanja Smjeataj, klima, prirodni resursi Stanovniatvo Republika Hrvatska Zadarska ~upanija Benkovac Izgraenost 1.4. Gospodarstvo Zaposlenost i nezaposlenost 1.4.2. Poduzetniatvo 1.4.5. SWOT analiza 1.5. Druatvene djelatnosti 1.5.1. Predakolski odgoj i akolstvo 1.5.2. Zdravstvo i socijalna skrb 1.5.3. Civilno druatvo 1.5.4. SWOT analiza 1.6. Institucije razvojnog upravljanja 1.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... 1.6.2. Dr~avni uredi u Zadarskoj ~upaniji 1.6.3. Ispostave sredianjih tijela dr~avne uprave 1.6.4. }upanijske institucije 1.6.5. Grad Benkovac i njegov djelokrug 1.6.5.1. Predstavni ko-izvrana vlast 1.6.5.2. Upravna vlast 1.6.5.3. Mjesna samouprava 1.6.5.4. Javna poduzea 1.7. Postojei razvojni dokumenti 1.7.1. Strateaki program ukupnog razvoja Benkovca i Liaana Ostrovi kih 1.7.2. Plan razvoja turizma 1.7.3. Prostorni planovi 1.8. Gradski prora un 1.9. SWOT analiza 2. Strateake odrednice razvoja Grada Benkovca u razdoblju 2012-2016 2.1. Razvojna vizija 2.2. Misija gradske uprave 2.3. Opi razvojni cilj u razdoblju 2012-2016 3. Posebni razvojni ciljevi u razdoblju 2012-2016 i mjere za njihovo ostvarenje 3.1. Mjere ostvarenja uspjeanog gospodarstva 3.2. Mjere o uvanja i odr~ivog koriatenja resursa 3.3. Mjere postizanja visoke kvalitete usluga stanovniatvu 4. Provedba, praenje i vrednovanje 4.1. Provedba Strateakog programa ukupnog razvoja i gradski prora un 4.2. Praenje i vrednovanje u inaka razvojnih mjera 1. Analiza stanja Smjeataj, klima, prirodni resursi Grad Benkovac smjeaten je usred Zadarske ~upanije blizu zemljopisnog srediata Hrvatske. Polo~aj je po mnogo emu klju an jer se obalne prometnice ovdje sijeku s prometnicama kojima je povezan kopneni i primorski dio Hrvatske. Kroz ~upaniju i kroz Benkovac prolazi Jadranska (budua Jonska) autocesta i ~eljezni ka pruga koja povezuje kopno i obalu. Benkovac le~i i na prometnom pravcu povezivanja sjevera Hrvatske i juga Italije. Do zemljopisnog centra Hrvatske, Knina, nema ni 50 km zra ne linije. Zadarska ~upanija zauzima 3642 km2 (6,4% hrvatskog teritorija). Grad Benkovac zauzima povrainu od 516,19 km2(14,17% povraine Zadarske ~upanije). U ~upaniji koja ima svoje urbano srediate, otoke, Ravne kotare, podvelebitski kanal, Bukovicu i dio Like, Benkovac se nalazi dijelom u Ravnim kotarima, a dijelom u Bukovici. Druga je najvea jedinica lokalne samouprave u ~upaniji, odmah za gradom Zadrom. Prostor Benkovca je neujedna en i teako ga je promatrati u cjelini. Dio benkova kog prostora jugozapadno od geomorfoloaki odreene crte Smil i  Korlat  Kula Atlagia  Benkova ko selo i dalje prema Liaanima, sastoji se od uglavnom plodnih flianih zaravni i neplodnih karbonatnih bila i od davnina se koristi za poljoprivredu. Taj dio prostora spada u Ravne kotare koji sa svojih 30.000 ha obradivih povraina pru~aju poljoprivredne mogunosti od kojih su u Dalmaciji vee samo one u dolini Neretve. Benkovac zauzima 360 od 562 km2 Ravnih kotara. Na njegovo podru je otpada 16.720 ha obradivih povraina, 33.680 ha paanjaka i 1.000 ha vinograda Sjeverozapadno od crte je podru je Bukovice kojeg ine karbonatne stijene s malo povrainskih tokova i s joa manje plodnog tla. Prevladava krako pobre i krake zaravni. Podru je se, meutim, izdvaja kamenom. Nalaziata graevinskog i kvalitetnog arhitektonskog kamena koji je dovoljno poseban da se naziva Benkova kim, bogata su i koriste se od rimskih vremena. Gradu Benkovcu pripada 157 od 499 km2 Bukovice. Ostatak zauzimaju Obrovac i Liaane Ostrovi ke. Ravne kotare i Bukovicu razlikuju i hidrogeolozi. U Bukovici gotovo i nema povrainskih tokova, a njene podzemne vode otje u u Karinsko more i prema Zrmanji i Krki. Ravni Kotari bogati su i nadzemnim buji nim i podzemnim tokovima. Buji ni tokovi, zna ajni za poljoprivredu su: Karianica, Miroanica, Kli evica, Korlatske bujice, Krivac, Benkova ke bujice, Bujice Nadinskog blata i `korobi  Biba. Klima je ujedna ena na cijelom benkova kom prostoru. Blaga je, submediteranska i nesmetano se airi od mora u unutraanjost, a masiv Velebita prije i prodor hladnije kontinentalne klime koja vlada u Lici. Ljeta su tako vrua i suana, a na padaline potrebne poljoprivredi mo~e se ra unati u jesen i zimi. Prevladavajui vjetrovi su jugo i bura, koji zna ajno puau u jesen, zimu i rano proljee. Osnovni resursi koji proizlaze iz ovakve geoloake osnove su poljoprivredno zemljiate i graevinski i arhitektonski kamen. Od 69 336 ha obradivog poljoprivrednog zemljiata Zadarske ~upanije, 16.716 ha (24,11%) nalazi se u podru ju Benkovca. Graevinski i arhitektonski kamen po va~nosti je drugi prirodni resurs ovog kraja. Rezerve arhitektonskog kamena nisu procjenjivane, a rezerve graevinskog se ocjenjuju dovoljnim za slijedeih 20 godina. Podru je grada Benkovca joa nosi teret rata. Po osloboenju oko 15 200 000 m2 u 6 benkova kih naselja bilo je minirano: Liaane Tinjske  oko 5 ha okunica i oranica Tinj  oko 70 ha okunica, oranica i paanjaka Pristeg  oko 135 ha okunica , oranica, vinograda i paanjaka Vukai  oko 1000 ha oranica, vinograda i paanjaka Islam Gr ki  oko 140 ha oranica i jedan spomenik kulture Nadin  oko 65 ha oranica, paanjaka i okolnog kraa Preostalih stotinjak ha miniranog podru ja su polja i zemljiate pod makijom. Do sada je sredstvima iz dr~avnog prora una i programa CARDS 2002 te sredstvima GSM operatora ViP i drugih donatora razminirano ili je ostvaren tehni ki izvid na 5 412 264 m2 (36% miniranog prostora). Razminiranje je po elo 1998. godine, a svake godine razminira se sve viae povraine: godina razminirano 1998. 138.819 m2 1999. 208 344 m2 2000. 135 827 m2 2001. 100 215 m2 2002. 797 366 m2 2003. 756 504 m2 2004. 2 047 146 m2 2005 1 366 862 m2 2006. 76.425 m2 2007. 162.824 m2 2008. 1.528.822 m2 2009. 468.848 m2 2010. 0 2011. 35.173 m2 Ukupno 7.542.321 m2 Krajem 20011. godine o iaeno je tako 49% miniranog prostora. U tijeku je razminiravanje uz naselja Liaane Tinjske i Tinj. Minirana podru ja nisu samo razvojni problem jer uzimaju ratni danak i dugo nakon rata. Od osloboenja na ovamo na podru ju grada bilo je ak 40 minskih incidenata, a 48 osoba je stradalo. Pri tome je poginulo 12 ljudi, 31 je ozlijeen teako, a 5 lako. Miniranost ozbiljno ugro~ava svakodnevnicu stanovnika navedenih naselja i onemoguuje poljoprivredu i bilo kakvu razvojnu aktivnost kojoj treba viae prostora. Uz fizi ku nedostupnost prostora uo ava se i pravna. Uvjetovana je u Hrvatskoj ve poslovi no nesreenim katastrom i vlasni kim knjigama. U Benkovcu ima 28 katastarskih opina od kojih niti jedna nije katastarski i vlasni ki sreena. Upisi u katastar nisu usklaeni sa stvarnim stanjem, a vlasni ke knjige ne prate stvarne promjene vlasniatva. 1.2. Stanovniatvo Godine 1991. opina Benkovac obuhvaala je 53 naselja u kojima je ~ivjelo 33.378 stanovnika. Izdvajanjem novoosnovanih opina podru je se smanjilo tako da je za Popisa 2001. godine u 40 naselja Grada Benkovca ~ivjelo 9.786 stanovnika. Prema posljednjem popisu iz 2011. godine u Gradu Benkovcu ~ivi 11.015 stanovnika. Ove podatke treba sagledati u okviru Zadarske ~upanije, ali i cijele Hrvatske. Poimo redom. Republika Hrvatska Prema popisu stanovniatva iz 2001., Republika Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika (7,25% manje nego 1991.). Muakih je bilo 2.135.900 (48,13%), a ~enskih 2.301.560 (51,87%). Prema prvim rezultatima posljednjeg popisa stanovniatva iz 2011. godine u Hrvatskoj ~ivi 4.290.612 stanovnika, ato zna i da se broj stanovnika u posljednjih deset godina smanjio za 3,3%. Podaci o spolnoj, dobnoj i obrazovnoj strukturi stanovniatva Popisa 2011. godine joa uvijek nisu dostupni. Najsvje~iji podaci o obrazovanosti stanovniatva su oni iz 2001. godine: Tablica 1.2.1. Stupanj obrazovanja stanovniatva Hrvatske 2001. godine Stupanj obrazovanja Stanovniatvoudjeli u stanovniatvu starijem od 15 godinaSvegamuaki~enskisvegamuaki~enskiBez akole + nezavraena osnovna akola685.711218.286467.42518,62%5,93%12,69%Osnovna akola801.168341.558459.61021,75%9,27%12,48%Srednja akola1.733.198955.587777.61147,06%25,95%21,11%Viaa akola150.16776.65073.5174,08%2,08%2,00%Fakultet/akademija/mr/dr287.867145.355142.5127,82%3,95%3,87%Nepoznato 24.71512.29712.4180,67%0,33%0,34%UKUPNO3.682.8261.749.7331.933.093100,00%47,51%52,49%Izvor: Popis stanovniatva 2001. U meupopisnom razdoblju 1991-2001 broj stanovnika bez akole i stanovnika s nezavraenom osnovnom akolom opao je za 10% pa se mo~e govoriti o zna ajnom porastu akolovanih osoba. Broj zavraenih srednjoakolaca porastao je za viae od 10%, a viae je i onih koji su odlu ili nastaviti svoje akolovanje upisom u viae akole, na fakultete, akademije i stjecati magisterije i doktorate. U meupopisnom razdoblju 1991-2001 zna ajno se promijenila i narodnosna struktura zna ajno se promijenila. 2001. godine 3.977.171 osoba izjasnilo se Hrvatima (89,63%), nacionalno izjanjenih Srba bilo je 201.631 (4,54%), Bonjaka 20.755 (0,47%), Albanaca 15.082, (0,34 %), te ostalih 21.801 (0,49%). Osoba koje se nisu izjasnile bilo je 79.828 (1,80%). Ovako izmijenjena struktura je zbog visokog udjela Hrvata mnogo homogenija. Posljedica je ratnih raseljavanja, doseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Srbije i uklanjanja popisne kategorije Jugoslaven. Zadarska ~upanija Prostorni obuhvat nekadaanje Zadarsko  kninske, danaanje Zadarske ~upanije posljednjih se godina mijenjao. Prema Zakonu o podru jima ~upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 46/10, 145/10) Zadarska ~upanija obuhvaa gradove: Benkovac, Biograd na moru, Nin, Obrovac, Pag i Zadar te opine Bibinje, Galovac, Gra ac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Liaane Ostrovi ke, Novigrad, Pakoatane, Paaman, Pola a, Poli nik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ra~anac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukoaan, Sveti Filip i Jakov, `kabrnje, Tkon, Vir, Vrsi te Zemunik Donji. U nekadaanjem sastavu ~upanije bili su i Kotar Knin, s Gradom Kninom i pripadajuim naseljima te opine Kistanje, Ervenik, Kijevo i Civljane koje danas pripadaju `ibensko  kninskoj ~upaniji (NN 86/06). Gradovi Donji Lapac i Korenica su zajedno sa Opinama Udbina, Smoljanac, Orli i Lovinac pripale Li ko  senjskoj ~upaniji (vidi popis gradova i opina prema ~upanijama NN 86/06). Prema Popisu iz 2001. godine Zadarska ~upanija je imala 162.045 stanovnika. Muakih je bilo 79.641 (49,15%), a ~enskih 82.404 (50,85%) ato je manje od hrvatskog prosjeka. U meupopisnom razdoblju 2001 - 2011 demografska kretanja su na podru ju Zadarske ~upanije bila povoljna. Prema privremenim podacima popisa stanovniatva iz 2011. godine u Zadarskoj ~upaniji ~ivi 170.398 stanovnika, ato je 8.353 (5,1%) stanovnika viae nego 2001. godine (Tablica 1.2.2.). Porast se najveim dijelom mo~e pripisati doseljavanju koje je na podru ju }upanije bilo vee od odseljavanja. Tablica 1.2.3. pokazuje da je od 2002. do 2010. godine broj stanovnika doseljenih u }upaniju bio kontinuirano vei od broja odseljenih, ato uklju uje meu~upanijske i meudr~avne migracije. S druge strane, roenih je bilo viae od umrlih samo u 4 godine. U 2008. godini roeni su se izjedna ili s umrlima, a u preostale etiri godine, prirodni prirast bio je negativan (Tablica 1.2.4.). Tablica 1.2.2. Kretanje stanovniatva Zadarske ~upanije 1991., 2001. i 2011. godine 1991.2001.2011.Broj stanovnika210222162045170398Meupopisna promjena broja stanovnika-48177 (-22,9%)8353 (5,2%)Napomena: Broj stanovnika }upanije iz 1991. godine usklaen je s popisom naselja Zadarske ~upanije iz 1991. godine. Tablica 1.2.3. Mehani ko kretanje stanovniatva u Zadarskoj ~upaniji, 2002.-2010. Doseljeni iz drugih ~upanijaDoseljeni iz inozemstvaOdseljeni u druge ~upanijeOdseljeni u inozemstvoSaldo migracije meu ~upanijamaSaldo migracije s inozemstvom2002.16441487121139843310892003.1768123010872726819582004.17841360108128470310762005.1845131196025888510532006.18961526102233087411962007.1790137611344046569722008.1611136810195045928642009.14806699234775571922010.14603737963686645 Tablica 1.2.4. Prirodni prirast stanovnitva Zadarske ~upanije, 2002.-2010. 2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.Prirodni prirast-66-192157731-1180-3925 Prikaz demografskih kretanja u ~upaniji je ovime, za sada, iscrpljen. Spolna, dobna, narodnosna i obrazovna struktura popisana 2011. godine joa nije objavljena. 1.2.3. Benkovac Prema Popisu stanovniatva iz 2001. U Benkovcu (40 naselja) bilo je 9.786 stanovnika, od ega 4.921 muakih (50,3%) i 4.865 ~enskih (49,7%). Danas Benkovac broji 11.015 stanovnika (12,6% viae nego 2001. godine), ato je najveim dijelom posljedica pozitivnih migracijskih kretanja na podru ju Grada. U samom mjestu Benkovcu popisano je 2863 stanovnika. Podaci o migracijama stanovniatva na benkova kom podru ju joa nisu dostupni, pa na takav zaklju ak upuuju podaci prirodnog kretanja stanovniatva. U razdoblju 2001 - 2010 roeno je manje stanovnika nego ato ih je umrlo (Tablica 1.2.5.). Usporeena s RH i Zadarskom ~upanijom gustoa stanovniatva Benkovca je niska (Tablica 1.2.6.). Ipak, u posljednjih deset godina i }upanija i Benkovac bilje~e porast gustoe naseljenosti (posljedica porasta stanovniatva), dok se gustoa naseljenosti stanovniatva na nacionalnoj razini smanjuje. Tablica 1.2.5. RoeniUmrliPrirodni prirast 2001.12711982002.13399342003.110124-142004.115128-132005.14614152006.120137-172007.121158-372008.130144-142009.136164-282010.116139-23Ukupno1 2541 353-99Izvor: Dr~avni zavod za statistiku Tablica 1.2.6. Gustoa stanovniatva (broj stanovnika po km2) RH, Zadarske ~upanije i Grada Benkovca, 2001. i 2011. 2001.2011.Republika Hrvatska78,475,8Zadarska ~upanija44,446,7Benkovac19,021,3Izvor: Popis 2001. i Popis 2011 S obzirom da detaljni podaci popisa stanovniatva iz 2011. godine o spolnoj, starosnoj i obrazovnoj strukturi stanovniatva po naseljima, gradovima, opinama i ~upanijama joa nisu dostupni, ostaje navesti neke podatke iz Popisa 2001. godine i pri ekati nove rezultate. Tablica 1.2.7. Dobna i spolna struktura Grada Benkovca - Popis 2001 Dob0-1415-1920-6465+NepoznatoUkupno*968021,71%6,67%53,96%17,31%0,34%Muaki486911,54%3,42%28,35%6,82%0,18%}enski481110,18%3,25%25,61%10,50%0,17%Izvor: Izra un prema podacima Popisa 1991. Ukupno*: Radi usporedivosti podataka u izra un nije ualo naselje Podgrae koje pripada Gradu Benkovcu jer nema podataka za 1991. godinu. Uklju ivanjem naselja Podgrae koje broji 106 stanovnika, Grad Benkovac broji 9786 stanovnika, od ega 4921 muaki i 4865 ~enskih. Prosje na starost stanovniatva Grada Benkovca u 2001. iznosila je 39,1 godinu (muakarci su bili prosje no stari 37,3, ~ene 41,1 godinu). Indeks starenja bio je 60,99, a koeficijent starosti 17,31. U razdoblju 1991 - 2001 stanovniatvo je ostarilo jer su uslijed ratnih raseljavanja uglavnom ostale starije osobe, a i one koje su se vratile nakon zavraetka rata uglavnom su starije ~ivotne dobi. U strukturi stanovnika starijih od 65 godina ak dvije treine bile su ~ene, a ukupni radni kontingent iznosio je 60.6%. Tablica 1.2.8. Dobna i spolna struktura naselja Benkovac - Popis 2001 DobGodine0-1415-1920-6465+NepoznatoUkupno262228,83%5,64%56,83%8,58%0,11%Muaki129615,40%2,71%27,92%3,39%0,00%}enski132613,43%2,93%28,91%5,19%0,11%Izvor: Izra un prema podacima Popisa 2001. Prosje na starost stanovniatva naselja Benkovac u 2001. iznosila je 33,7 godina (muakarci su bili prosje no stari 32,3, a ~ene 35,1 godinu). Indeks starenja bio je 25,0 a koeficijent starosti 8,6. Kao i u slu aju Grada Benkovca stanovniatvo je ostarilo, ali je starosna struktura ostala povoljna zbog viaeg udjela mladog stanovniatva. Ukupni radni kontingent iznosio je 62,5%. Dobna struktura stanovniatva Benkovca nije zna ajno odstupala od dobne strukture stanovniatva Zadarske ~upanije. Godine 2001. u Gradu je u dobnoj skupini od 0  14 godina bilo viae stanovnika od ~upanijskog prosjeka. Poratna pojava obi no nazivana baby boom dogodila se dakle i u Benkovcu emu su doprinijele i mjere za razvoj podru ja od posebne dr~avne skrbi. S druge strane, neato ni~i udio kontingenta radnog stanovniatva (20  64 godine) od onog u ~upaniji, zajedno sa veim udjelom osoba starijih od 65 godina, ukazivao je da mladog, radno sposobnog stanovniatva koje je trebalo ponijeti daljnji razvoj ovog kraja ipak nije bilo dovoljno. U posljednje dvije tablice prikazane su narodnosna i obrazovna struktura Grada i naselja Benkovac 2001. godine i usporedba s narodnosnom strukturom Zadarske ~upanije Tablica 1.2.9. Narodnosna struktura Grad Benkovca i Zadarske ~upanije 2001. godine Broj stanovnika prema NarodnostiUdio stanovniatva prema narodnostiNarodnostGrad Benkovac Zadarska ~upanijaGrad BenkovacZadarska ~upanijaHrvati8.845151.18890,38%93,3%Srbi7295.7207,45%3,53%Albanci106320,1%0,39%Boanjaci72590,07%0,16%Ostali32920,03%0,18%Ostale narodnosti*1923.9541,97%2,44%Ukupno9.786162.045100%100%Izvor: Izra un prema podacima Popisa 2001 Tablica 1.2.10. Obrazovna struktura stanovniatva Grada* Benkovca 2001. godine Obrazovna struktura Grada* Benkovac 2001.Stupanj obrazovanjaU apsolutnom iznosuU relativnom iznosuUkupnoMuakarci}eneUkupnoMuakarci}eneBez akole + nezavraena osnovna akola2.6919561.73531,97%11,36%20,61%Osnovna kola1.72186485720,44%10,26%10,18%Srednja kola2.9201.7921.12834,69%21,29%13,40%Via kola13679571,62%0,94%0,68%Fakultet/akademija/mr/dr16584811,96%1,00%0,96%Nepoznato 3117140,37%0,20%0,17%Nepismeni754876678,96%1,03%7,92%UKUPNO8.4183.8794.539100,00%46,08%53,92%Grad*: U izra un ulaze naselja usklaena s popisom naselja u Gradu Benkovcu 2001. U razdoblju 1991-2001 obrazovna struktura se bila pogoraala u pogledu stanovnika s fakultetskim obrazovanjem ali se zna ajno poboljaala u pogledu srednjoakolaca. I to je posljedica rata koja je bila prevladana ukoliko su tadaanji srednjoakolci upisali i zavraili fakultete. O promjenama obrazovanosti u razdoblju 2001-2011 se meutim ne mo~e suditi prije objave podataka Popisa 2011. godine. Izgraenost Podru je Benkovca izgraivano je tako ato su naselja graena na uzvisinama ili podno uzvisina uz plodne udoline. Nakon mnogih stoljea takve gradnje, gotovo da i nema naselja u kojem nije evidentiran kulturno povijesni spomenik ili cjelina. Ministarstvo kulture, Uprava za zaatitu kulturne baatine, Konzervatorski odjel u Zadru ima evidentirane kulturno povijesne spomenike i cjeline u naseljima Benkovac, `opot, Peruai Benkova ki, Bukovi, Benkova ko Selo, Kolarina, Lepuri, Podgrae, Lisi i, Ko~lovac, Brgud, Bjelina, Popovii, Rodaljice, Bruaka, Medvia, Karin Donji, Kula Atlagi, Korlat, Biljane Gornje, Biljane Donje, Smil i, Kaai, Islam Gr ki, Nadin, Raatevi, Zagrad, Zapu~ane, Miranje Gornje, Miranje Donje, Ceranje Gornje, Ceranje Donje, Pristeg, Dobra Voda, Radoainovci, Tinj, Liaane Tinjske, Vukai i Provi. I danaanja mre~a naselja odra~ava prete~no poljoprivredni na in proizvodnje i ~ivota, s time da u selima ~ivi sve manje ljudi pa se manje i gradi. S druge strane, od 1996. godine na ovamo izgraena su 4 nova naselja za doseljenike, uglavnom iz Bosne i Hercegovine. Ceste Podru jem Benkovca prolazi 35 km Jadranske autoceste koja povezuje Vara~din i Zagreb sa Splitom, a uskoro i s Dubrovnikom. Trasa uva~ava graevinske zone naselja, i ostale postojee i planirane objekte, a najkvalitetnije tlo zaobieno je koliko je bilo mogue. Priklju ak na autocestu osiguran je izlazima/ulazima Benkovac, Zadar 1 i Zadar 2. Izgradnjom autoceste polo~aj Benkovca valoriziran je i u europskim razmjerima. Dvije europske autoceste e u doglednoj budunosti prolaziti benkova kim krajem i uz sam grad: Graz  Zagreb  }uta Lokva  Benkovac  Split  Dubrovnik  Solun i Trst  Rijeka  }uta Lokva  Benkovac  Split  Dubrovnik  Solun. Lokalni promet odvija se dr~avnim javnim cestama koje su dijelom modernizirane. Sukladno novoj Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN 44/2012) to su: DC 27 Gra ac  Obrovac  Benkovac - Stankovci DC 502 Donji Zemunik  Smil i  Karin (D 27) DC 503 Benkovac (`opot)  Biograd (trajektna luka) Od 2007. godine na ovamo obnovljeno je i rekonstruirano 10 km dr~avne ceste od Donjeg Karina do ulaza u Benkovac, te 11,5 km dr~avne ceste od Benkovca do Biljana Donjih. Stanje dr~avnih cesta se popravlja. Potrebne korekcije trase, proairenja popre nog profila i rekonstrukcije kolnika izvraene su na svim dr~avnim cestama osim na DC 27 na dijelu od Benkovca do Stankovaca. Dogradnje su potrebne i na postojeim ~upanijskim i lokalnim cestama. }eljeznica Benkova kim krajem prolazi magistralna pomona pruga Zadar  Knin koja se u Kninu priklju uje na prugu Zagreb - Split. Nekad prevladavajui, ~eljezni ki prijevoz se ve tridesetak godina nalazi na drugom mjestu iza cestovnog dijelom i zato ato je pruga zastarjela i nije u cijelosti elektrificirana. Vea poduzea na podru ju Benkovca oslanjaju se na cestovni prijevoz materijala i gotovih proizvoda, a javni promet je ograni en na autobuse. Pomorska i zra na luka Pomorski promet nije zna ajan i svodi se plovidbu malih brodica u Karinskom moru gdje je izgraeno nekoliko priveziata. Zadarska luka koja osigurava vezu Zadar - Ancona udaljena je, meutim, svega 30 km. Zadarska meunarodna zra na luka udaljena je 23 km. Elektroopskrbna mre~a Elektroopskrbni sustav grada Benkovca dijeli se prema koriatenom naponu u tri grupe: mre~u napona 110 kV, mre~u od 30 kV i mre~u od 10 KV. Dvostrano napajanje osiguravaju etiri dalekovoda od 110kV ato jam i napajanje jedine 110 kilovoltne trafostanice smjeatene u blizini naselja Benkovac. Trafostanica ima 10 izlaznih elija za srednjenaponski razvod. Jugoisto no podru je grada napaja se iz 30 kV trafostanice smjeatene u Crljeniku kod Stankovaca. Ove dvije trafostanice napajaju jedanaest 10 kV dalekovoda koji posredstvom trafostanica koje su razmjeatene po cijelom podru ju pretvaraju napon do razine potrebne za industrijsku potroanju i potroanju kuanstava. Godianja potroanja elektri ne energije u Benkovcu i njegovih 40 naselja kree se oko 18 000 MWh. Telekomunikacijska mre~a Na podru ju Benkovca postavljen je radio  relejni sustav koji Benkovac povezuje sa Zadrom. Sustav ne zadovoljava potrebe u cijelosti i treba ga zamijeniti svjetlovodnim kabelom i nizom komutacija. Do sada je izgraen kabel koji je povezao Pola u i Benkovac. Upotreba mobitela se, ina e, uvrije~ila kao i drugdje u Hrvatskoj, a pokrivenost signalom, iako nije potpuna, zadovoljava. Vodovod Vodovodna mre~a sastoji se iz nekoliko podsustava koji se nalaze u sjeveroisto nom, jugoisto nom, sredianjem, sjeverozapadnom i jugozapadnom dijelu podru ja grada. Podsustavi su tek djelomi no izgraeni tako da vodoopskrbom nisu obuhvaena sva naselja. Rije  je o najveem benkova kom infrastrukturnom problemu jer je krako, porozno podru je grada siromaano vodom iako tijekom godine padne dovoljno kiae. Za Domovinskog rata izgraen je cjevovod koji je spojio zadarski i aibenski vodovodni sustav ato je otvorilo mogunost izgradnje cjelovitog sustava koji e pokriti cijelo podru je grada. Za jedanaest vodovodnih mre~a je tako naru ena izrada projektne dokumentacije. Za mjesnu mre~u u Zagradu i Nadinu ishoena je potvrda glavnog projekta. Za mjesne mre~e u Podgrau, Lepurima, Vukaiu, Proviu podnesen je zahtjev za Potvrdu glavnog projekta, a za mjesne mre~e u Peruaiu Benkova kom, Bukoviu, Buliu, Karinu Donjem i Smil iu ishoene su lokacijske dozvole i u tijeku je izrada Glavnih projekata. Kona no rjeaenje zasnovano je na dovodu vode Zrmanje i Krke te koriatenju izvora Kakma i izgradnji magistralnog vodovoda koji e opslu~ivati mjesne mre~e. Gradnja I i III faze vodovoda je pred zavraetkom, radovi na IV. i V. fazi se pripremaju i uskoro e po eti, dok se za II fazu koja obuhvaa gradnju vodospreme rjeaavaju imovinskopravni odnosi sa Republikom Hrvatskom. Odvodnja U naselju Benkovac dijelom je izgraen razdjelni sustav odvodnje s jednim centralnim ureajem za pro iaavanje otpadnih voda. Za sada se primjenjuje II stupanj iaenja otpadnih voda gradskih domainstava i industrijskih otpadnih voda. Oborinske vode odvode se zasebnim kolektorima i ispuataju bez pro iaavanja u Benkova ko polje. Zahvaljujui polo~aju naselja Benkovac i konfiguraciji okolnog terena, cjelokupna kanalizacijska mre~a je gravitacijska. Razvoj sustava odvodnje zahtijeva prethodne analize utjecaja na okolia jer je rije  o krakom podru ju i o osjetljivom akvatoriju Karinskog mora. Od 2007. godine na ovamo ishoena je Potvrda glavnog projekta neizgraenog dijela kanalizacije u gradu Benkovcu. Projekt se dijeli u 7 faza od kojih je izgraena jedna. Izraen je i Idejni projekt i podnesen zahtjev za lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju ureaja za pro iaavanje u gradu Benkovcu. Ugovorena je rekonstrukcija u ijem sklopu je i izrada glavnog projekta. Gospodarstvo Zaposlenost i nezaposlenost U Zadarskoj ~upaniji je 2010. godine bilo 45.306 zaposlenih. 75% radilo je u pravnim osobama, 24% u obrtni kom sektoru, a 0,9% u poljoprivredi. U 2011. godini zaposlenost je porasla na 47.434 radnika, uz neznatne promjene strukture. Udio zaposlenih u pravnim osobama porastao je na 76,20%, a udjeli u obrtni kom sektoru i poljoprivredi pali na 21,73% odnosno 0,74%. Usporedba strukture zaposlenosti Zadarske ~upanije sa strukturom na nacionalnoj razini prikazana je na Slici 1.4.1. Zadarsku ~upaniju obilje~ava ispodprosje ni udio zaposlenih u pravnim osobama i poljoprivredi te iznadprosje ni udio zaposlenih u obrtima i samostalnim djelatnostima. Slika 1.4.1. Struktura zaposlenih u Republici Hrvatskoj i Zadarskoj ~upaniji, 2011.  Recesijska kretanja i pad gospodarske aktivnosti nepovoljno su utjecala na tr~iate rada. Tablica 1.4.1. pokazuje da je u Zadarskoj ~upaniji broj zaposlenih u razdoblju od 2006. do 2008. godine relativno brzo rastao. U gospodarstvu ~upanije zaposlenost se poveala za 4.591 zaposlenika (10,7%), a u Hrvatskoj za 135 688 zaposlenika (9,7%). Povoljna kretanja zabilje~ena su i tijekom 2008. Godine. Recesija je nastupila ve slijedee godine uzrokujui sve veu nezaposlenost. Zaposlenost u Zadarskoj ~upaniji je u 2010. godini pala na 45.306 ato je za 3.126 zaposlenih (6,5%) manje u usporedbi s 2008. godinom da bi u 2011 porasla na 47.434. Najvei je pad 2010. U godini zabilje~en u sektoru poljoprivrede, ak 28,6%, te u sektoru obrtniatva 8,8%. Tablica 1.4.1. Zaposlenost u Republici Hrvatskoj, Zadarskoj ~upaniji i Gradu Benkovcu, u razdoblju 2006-2011 (000) 2006.2007.2008.2009.2010.2011.2010. 2008.Republika HrvatskaUkupno (000)1.400,51.495,01.536,21.505,01.427,41.468,1-7,1%Pravne osobe (000)1.144,51.195,61.238,61.216,91.166,81.221,5-5,8%Obrti i samostalne djelatnosti256,0257,5258,6251,8227,8209,9-11,9%Osiguranici poljoprivrednicin.a41,939,036,332,930,8-15,6%Zadarska ~upanijaUkupno43.57146.52048.16247.28145.036-6,5%Pravne osobe32.25034.12635.70534.93633.785-5,4%Obrti i samostalne djelatnosti11.32111.74911.901 11.88110.854-8,8%Osiguranici poljoprivrednicin.a645556464397-28,6%Grad BenkovacUkupnon.an.an.an.an.an.aPravne osobe1.7671.5871.8101.560-13,8*Obrti i samostalne djelatnostin.an.an.an.an.an.aOsiguranici poljoprivrednicin.an.an.an.an.an.a*: podatak se odnosi na stopu promjene u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu Tablica 1.4.2. Kretanje nezaposlenosti, Republika Hrvatska, Zadarska ~upanija i Grad Benkovac, 2006.-2011. stanje na dan 31. prosinca te stanje na dan 30. travnja 2012. 2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.**Republika Hrvatska293.153254.484240.455291.545319.845315.438323.722Zadarska ~upanija11.84810.5089.84611.19611.49711.11811.118Benkovac*737552519542555582580Napomena: *odnosi se na Ispostavu Benkovac (Benkovac, Pola a, Liaane Ostrovi ke i Stankovci) ** stanje na dan 30.04.2012. Izvor: Hrvatski zavod za zapoaljavanje Analizira li se kretanje nezaposlenosti u razdoblju od 2006. do 2011. godine na nacionalnoj razini, razini }upanije i Grada Benkovca, uo avaju se dva razdoblja (Slika 1.4.2. i Tablica 1.4.2.). Prvo je trajalo do 2008. godine kada su gospodarska kretanja bila povoljna, a nezaposlenost padala. Slijedi razdoblje negativnih gospodarskih kretanja i rasta nezaposlenosti koje traje do danas. Nezaposlenost na podru ju Zadarske ~upanije i Benkovca pri tom raste znatno sporije od nezaposlenosti u zemlji. Krajem 2010. godine u Hrvatskoj je bilo 33% nezaposlenih viae nego krajem 2008. godine, dok je u }upaniji nezaposlenost porasla za 16,7%, a u Benkovcu za svega 6,9%. Krajem 2011. godine nezaposlenost je u Hrvatskoj smanjena za 5,5% u odnosu na prosinac 2010. godine, u }upaniji za 7,7%, dok je u Benkovcu porasla za 4,9% (27 osoba). Meutim, u travnju je ove godine u Benkovcu bilo 580 nezaposlenih, ato je za 0,3% manje u odnosu na prosinac 2011. Slika 1.4.2. Nezaposlenost u Zadarskoj ~upaniji i Gradu Benkovcu, 2006.-2011.  Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja i spolu u Gradu Benkovcu u studenom 2011. godine upozorila je da nezaposlenost viae pogaa ~ene nego muakarce. Od ukupno 539 nezaposlenih osoba 304 su bile ~ene (56,4%). Najvei (i zabrinjavajui) je udio nezaposlenih sa zavraenom srednjom akolom (61%). Slijede osobe sa zavraenom osnovnom akolom (24,7%), dok osobe sa zavraenom viaom akolom odnosno fakultetom ine 4,7% ukupnog broja nezaposlenih. Tablica 1.4.3. Zaposlenost u pravnim osobama, obrtu i samostalnim djelatnostima i osigurani poljoprivrednici u Gradu Benkovcu 2011. godine Grad BenkovacPoljoprivreda, lov, aumarstvo26Rudarstvo i vaenje97Preraiva ka industrija512Opskrba el. energijom, plinom i vodom 68Graevinarstvo27Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo135Hoteli i restorani, ostalo80Prijevoz, skladiatenje i veze20Financijsko posredovanje 9Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 31Javna uprava i obvezno socijalno osiguranje311Obrazovanje 173Zdravstvena zaatita i socijalna skrb57Ostalo (knji~nica, radio, muzej, TZ& )109UKUPNO1655 1.4.2. Poduzetniatvo Hrvatska gospodarska komora je 2010. godine na podru ju Benkovca evidentirala 183 registrirane tvrtke. Aktivnih je 163 (89,1%). Registrirana su i 192 obrta, od kojih je 190 radilo, a dva su privremeno mirovala. U 2012. godini registrirano je 187 obrta, od kojih 184 rade, a tri privremeno miruju. Tablica 1.4.4. Struktura benkova kih trgova kih druatava prema djelatnosti (NKD 2002) 2005.2010.Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo52,4%25,0%Preraiva ka industrija17,1%21,7%Poljoprivreda, aumarstvo i ribarstvo4,9%12,1%Ostale druatvene, socijalne i osobne uslu~ne djelatnosti0,6%10,9%Rudarstvo3,7%8,7%Graevinarstvo8,5%8,7%Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge5,5%6,5%Prijevoz, skladiatenje i veze4,3%5,4%Hoteli i restorani1,8%3,3%Zdravstvena zaatita i socijalna skrb0,6%3,3%Opskrba elektri nom energijom, plinom i vodom0,6%1,1% Izvor: Poslovna Hrvatska 2011, Zavod za poslovna istra~ivanja. Promjene strukture benkova kih poduzea prema djelatnostima u 2005. i 2010. godini, ukazuju na zna ajan pad udjela djelatnosti trgovine na veliko i malo i na porast zna aja primarnih i sekundarnih djelatnosti. Poduzea u trgovinskoj djelatnosti su 2005. godine inila ak 52% ukupnog broja poduzea, da bi se pet godina kasnije njihov udio prepolovio. Od 2005. do 2010. godine udio poduzea u primarnim djelatnostima porastao je s 5% na 12%, a udio preraiva ke sa 17% na 22%. Struktura trgova kih druatava prema gospodarskim sektorima potvruje navedena kretanja (Slika 1.4.3.). Slika 1.4.3. Struktura benkova kih trgova kih druatava prema sektorima  Izvor: izra un prema podacima Zavoda za poslovna istra~ivanja. Podaci o strukturi trgova kih druatava prema porijeklu i vrsti vlasniatva preuzeti su od Zavoda za poslovna istra~ivanja, a odnose se na 2005. i 2010. godinu (Tablica 1.4.5). Tvrtke u privatnom vlasniatvu 2010. godine ine 87% tvrtki. Pri tom druatva u domaem privatnom vlasniatvu ine 80% svih druatava, a druatva u stranom privatnom vlasniatvu 7%. U dr~avnom i mjeaovitom vlasniatvu je 2% poduzea. Na benkova kom je podru ju u 2010. godini bilo registrirano 8 zadruga. U ukupnom broju druatava sudjelovale su s 9%. Tablica 1.4.5. Trgova ka druatva prema porijeklu i vrsti vlasniatva Porijeklo i vrsta vlasniatva2005.2010.Privatno  domae88,7%80,4%Privatno  strano4,3%6,5%Privatno  mjeaovito4,3%0,0%Mjeaovito - dr~avno i privatno domae2,8%2,2%Dr~avnon.a. 2,2%Zadru~non.a. 8,7% Izvor: Poslovna Hrvatska 2005 i 2011, Zavod za poslovna istra~ivanja. Podaci o zaposlenosti se u nas ne prate sustavno i teako se prikupljaju. U Benkovcu je najviae poduzea koja zapoaljavaju do 5 zaposlenih, ak 80%, a iznimka je trgova ko druatvo LTH Metalni lijev d.o.o. koji zapoaljava 338 radnika. To poduzee se isti e i po uspjeanosti. Svrstano je u 500 najboljih poduzea u Hrvatskoj. Podaci o zaposlenosti za 2005. i 2011. prikazani su u Tablici 1.4.6. Vidljiv je zna ajan porast udjela poduzea koji zapoaljavaju do pet radnika i smanjenje udjela poduzea koji zapoaljavaju viae. Tablica 1.4.6. Struktura benkova kih trgova kih druatava prema broju zaposlenih Broj zaposlenih2005.2011.0  561,9%80,4%6  109,5%7,6%11  207,1%3,3%21  509,5%7,6%50  1009,5%0,0%101  3502,4%1,1%100%100%Izvor: Poslovna Hrvatska 2005 i 2011, Zavod za poslovna istra~ivanja. Podaci Zavoda za poslovno istra~ivanje omoguuju i polaznu ocjenu poslovanja. Ova ocjena je va~na jer se donosi u obliku preporuke svima koji imaju namjeru poslovati s ocijenjenim druatvom. Ukoliko posluje bez velikih poteakoa i redovito podnosi izvjeaa o svom poslovanju, druatvo se ocjenjuje povoljno pa se preporu a uobi ajena provjera osnovnih pokazatelja. U slu aju da poslovanje druatva nije dovoljno transparentno preporu uje se dodatna provjera, a ako je poslovanje tvrtke sumnjivo dodatna provjera se preporu a ozbiljno. Broj trgova kih druatava s pripadajuom ocjenom poslovanja tvrtke prikazan je u Tablici 1.4.7 Tablica 1.4.7. Struktura benkova kih tvrtki prema procjeni poslovanja, 2005. i 2010. Ocjena potrebe za provjerom 2005.2010.spada u 500 najboljih  provjera nije nu~na0,6%1,1%Dovoljna uobi ajena provjera21,1%64,1%Preporu a se dodatna provjera28,7%6,5%Ozbiljno se preporu a dodatna provjera17,5%28,3%Izvor: Poslovna Hrvatska 2005 i 2011, Zavod za poslovna istra~ivanja. Prema podacima iz 2005. godine, dodatna se provjera poslovanja preporu ala kod ak 46% tvrtki, dok je za 21% njih bila dovoljna i uobi ajena provjera. Do 2010. godine poveao se udio tvrtki za koje je dovoljna uobi ajena provjera i zna ajno smanjen udio tvrtki za koje se preporu a dodatna provjera. S druge strane, udio tvrtki za koje se ozbiljno preporu a dodatna provjera poveao se sa 17,5% u 2005. godini na 28,3% u 2010. Najuspjeanija trgova ka druatva na podru ju Benkovca u 2005. i 2010. godini prikazana su u Tablicama 1.4.8. i 1.4.9. Druatva su poredana s obzirom na produktivnost, novostvorenu vrijednost, visinu prihoda te s obzirom na veli inu druatva mjerenu brojem zaposlenih. U skupini od deset najuspjeanijih trgova kih druatava u 2005. godini, pet godina kasnije uspjele su se odr~ati samo etiri tvrtke. To su LTH Metalni lijev d.o.o. (koji je zadr~ao vodee mjesto), MINERAL IGM d.o.o., Radion d.o.o. te Vodovod i Odvodnja d.o.o. LTH Metalni lijev d.o.o. i MINERAL IGM d.o.o. su u stranom privatnom vlasniatvu, Radion d.o.o. je u domaem privatnom vlasniatvu, a tvrtka Vodovod i Odvodnja d.o.o. je u vlasniatvu Grad Benkovca i okolnih opina (75,88 % u vlasniatvu Grada Benkovca; 14,84% u vlasniatvu Opine Pola a; 9,28% u vlasniatvu Opine Liaane Ostrovi ke). Ostale tvrtke koje se nalaze u ovoj skupini su Ljekarna Kaatel Farm, Kamen Benkovac, Chiara, azmatrans Dalmacija d.o.o., Kruaevo Put d.o.o. i TIM d.o.o, sve u domaem privatnom vlasniatvu. Tablica 1.4.8. Najuspjeanije tvrtke na podru ju Benkovca 2010. Trgova ko druatvoOsnovna djelatnostVlasniatvoRangNovostvorena vrijednostUkupni prihodiProduktivnostNajvei poslodavciLTH Metalni lijev d.o.o.Lijevanje lakih metala privatno-strano1.1.1.RADION d.o.o. Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikalaprivatno-domae2.2.MINERAL IGM d.o.o.Proizvodnja vapna i gipsa privatno-strano3.3.9.8.LJEKARNA KA`TEL FARMTrgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala -Ljekarneprivatno-domae4.4.2.KAMEN BENKOVAC d.o.o.Vaenje ukrasnoga kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i akriljevca privatno-domae7.5.6.CHIARATrgovina na veliko ostacima i otpacima privatno - domae6. AZMATRANS DALMACIJA d.o.o.Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n. privatno - domae977.KRU`EVO-PUT d.o.o.Djelatnosti aljun ara i pjea ara; vaenje gline i kaolina privatno - domae11.8.9.VODOVOD I ODVODNJA d.o.o.Skupljanje, pro iaavanje i opskrba vodom javno poduzee6.9.2REGIONALNA VELETR}NICA BENKOVAC Iznajmljivanje prostora neposrednim proizvoa ima i specijaliziranim trgovcima poljoprivrednih proizvoda za izlaganje i prodaju voa, povra i drugih srodnih proizvoda.dr~avno5.11.4.TIM d.o.o.Gradnja ostalih graevina niskogradnje, d. n privatno - domae10.10.10.10.Izvor: Poslovna Hrvatska 2011, Zavod za poslovna istra~ivanja. Tablica 1.4.9. Najuspjeanije tvrtke na podru ju Benkovca 2005. Trgova ko druatvoOsnovna djelatnostVlasniatvoRangNovostvorena vrijednostUkupni prihodiProduktivnostNajvei poslodavciMetalni lijev TCG d.o.o.Lijevanje lakih metalaprivatno strano1.1.-1.IPSE d.o.o.Proizvodnja papira za kuanstva i higijenske potrebeprivatno domae4.3.-3.OSTREA d.o.o.Prerada i konzerviranje riba i ribljih proizvodaprivatno mjeaovito2.2.-4.MEDITERAN CEMENT d.o.o.Trgovina na veliko graevinskim materijalom i sanitarnom opremomprivatno domae--3.PAG-TUNA d.o.o.Morska mrjestiliata i ribnjaciprivatno domae--2.-LIAS-MONT d.o.o.Trgovina na veliko graevinskim materijalom i sanitarnom opremomprivatno domae---2.VODOVOD I ODVODNJA d.o.o.Skupljanje, pro iaavanje i distribucija vodejavno poduzee3.--5.MINERAL IGMKamenolom, betonski proizvodiprivatno domae5.5.--RADIONTrgovina na veliko i malo, popravak vozila i kuanskih aparataprivatno domae-4.1.-EKO-VITATrgovina na veliko i malo, popravak vozila i kuanskih aparataprivatno domae--4.-Izvor: Poslovna Hrvatska 2006, Zavod za poslovna istra~ivanja Poduzee LTH Metalni lijev zauzima prvo mjesto po svim elementima uspjeanosti i boniteta. Osnovano je 1980. godine, a od 1999. godine sastavni je dio grupacije LTH Castings. Pokretanjem proizvodnje po etkom 90-tih godina tvrtka je bila orijentirana na proizvodnju poluproizvoda. Proizvodnja spada u takozvane  loan poslove , a dobru organizaciju i produktivnost dobrim dijelom zahvaljuje stranom vlasniku koji odreuje tehnologiju, aalje materijal i nacrte, odreuje postupak kontrole i brine o odvozu i prodaji gotovih ljevova. Tijekom razdoblja od 2005. do 2010. godine broj zaposlenih je porastao s 273 na 338. LTH Metalni lijev d.o.o. bilo je najuspjeanije benkova ko poduzee i 2005. godine. U svojoj djelatnosti (Lijevanje lakih metala) ima udio od 39,0 % i nalazi se na 1. mjestu u Hrvatskoj obzirom na ukupne prihode. U 2005. godini niti jedan od tridesetak benkova kih kamenara nije se svrstao u 10 najuspjeanijih poduzetnika. Razlozi su niska produktivnost i neregistrirana zaposlenost u ovom sektoru. Tri kamenoloma rade s urednom koncesijom, a pet do aest kamenara je trenutno pri kraju postupka ishoenja rudarske koncesije i mogli bi po eti sa eksploatacijom ve ove godine. Ostali su ili odustali od daljnjeg postupka ili miruju. Glavne prepreke produ~enju rudarskih koncesija aktivnim kamenolomima su promjene Zakona o rudarstvu, uvoenje novih i poveanje postojeih rudarskih naknada za 1  7% , usklaivanje sa zakonskom regulativom EU, te tromost dr~avne administracije. Rad bez koncesije povla i i neregistrirano zapoaljavanje (poduzetnici kamenari zapoaljavaju do 30 radnika), a kako je nadzor neu inkovit takva praksa mo~e trajati i godinama. Tek u posljednje vrijeme osnivaju se i kamenarske zadruge i obnavljaju stari kamenolomi. Zadruga  Sv. Ante osnovana 2004. godine u Popoviu okupila je 30-ak zadrugara kamenara. Djeluje i danas ali nije uspjela legalizirati ni jedan kamenolom. Legalizacija ne uspijeva ni zadrugarima zadruge  Plo asti kamen u Lisi iu. Eksploatacija graevinskog kamena posljednjih je godina svedena na minimum zbog minimalne graevinske aktivnosti u Zadarskoj ~upani. Dobre rezultate posti~e samo IGM iz Zapu~ana zbog izgradnje Luke u Ga~enici. S druge strane, izvoz kamena je sveden na petinu obujma iz proalog desetljea. Pad izvoza uglavnom je rezultat ekonomske krize u Europi. Usprkos tome poduzee  Kamen Benkovac je 2010. godine zauzelo peto mjesto u benkova kom gospodarstvu prema veli ini ukupnih ostvarenih prihoda, sedmo mjesto prema novostvorenoj vrijednosti i aesto prema broju zaposlenih. U zadnje tri godine preusmjerilo se na nabavku kamena od jedinog kamenoloma u Benkovcu a nabavlja i kamen s Bra a i iz Istre. Osnovna djelatnost Kamen Benkovca je postala prerada i trgovina arhitektonsko tehni kog kamena. 2006. godine zapoaljavalo je 13, a 2010. godine 21 radnika. U meuvremenu osnovan je i klaster benkova kog kamena KBK. Tvrtka MINERAL IGM d.o.o. u 100%-tnom je privatnom stranom vlasniatvu, u svojoj glavnoj djelatnost proizvodnji vapna i gipsa ima udio od 7,9 % i nalazi se na 4. mjestu obzirom na ukupne prihode. Regionalna veletr~nica Benkovac je 2004. godine zauzela deseto mjesto na popisu najuspjeanijih benkova kih poduzea. Veletr~nica ima ulogu logisti ko  sabirnog centra poljoprivrednih proizvoda sjeverno-dalmatinske regije, njenih 13 rashladnih komora i skladiata trajno je ponueno za iznajmljivanje. U hladnja ama ima mjesta za 3500 tona voa i povra od ega se 2500 tona mo~e ohladiti na -200 C . Ne skladiati se toliko jer okolni poljoprivrednici nisu organizirani i prodaju voe i povre odmah po berbi. Trenutno se skladiate vone presadnice i smrznuta riba, a prauti i pancete se suae u 4 km udaljenoj prautani `opot. Vlasnik Veletr~nice je RH zastupana po Agenciji za upravljane dr~avnom imovinom (93,24%) koja kao ni njezin prethodnik, Fond za privatizaciju nije uspjela uobli iti razvojni program. Ostalo su mali dioni ari, a malim dijelom i Grad Benkovac (0,13%). Iako prema podacima Zavoda za poslovna istra~ivanja za 2010. godinu Regionalna veletr~nica Benkovac zauzima peto mjesto prema novostvorenoj vrijednosti i etvrto mjesto prema broju zaposlenih osoba, pokazatelji poslovanja Veletr~nice ukazuju na zna ajno smanjenje prihoda i poveanje gubitka od 2007. godine na ovamo. Zavod za poslovna istra~ivanja svrstava Veletr~nicu u kategoriju poduzea ije je poslovanje svakako potrebno provjeriti. Veletr~nica se uklapa u nepovoljnu sliku poljoprivrede Ravnih kotara u kojoj benkova ka poljoprivreda zbog 50% udjela obradivih povraina u obradivim povrainama Zadarske ~upanije, ima poseban zna aj. Taj dio prostora spada u Ravne kotare koji sa svojih 30.000 ha obradivih povraina pru~aju poljoprivredne mogunosti od kojih su u Dalmaciji vee samo one u dolini Neretve. Benkovac zauzima 360 od 562 km2 Ravnih kotara. Na njegovo podru je otpada 16.720 ha obradivih povraina, 33.680 ha paanjaka i 1.000 ha vinograda. Svega 6 000 ha (20%) benkova kih obradivih povraina se i obrauje. Proizvoa i koji obrauju viae od 5 ha mogu se smatrati veima, ato upuuje na udru~ivanje radi okrupnjavanja povraina za proizvodnju. Zadrugarstvo se, meutim, po elo obnavljati tek u posljednje vrijeme. `to zbog sjeanja na socijalisti ke zadruge ato zbog neuspjeanih novijih pokuaaja i sive ekonomije u prodaji svojih proizvoda, benkova ki poljoprivrednici joa uvijek uglavnom zaziru od udru~ivanja tako da su na podru ju Grada registrirane: Poljoprivredna zadruga  Kotaranka , Poljoprivredna zadruga  Raaeljka i Zadruga proizvoa a vianje maraake  Maraaka u Tinju. Od ove tri zadruge aktivna je samo  Maraaka . Treba spomenuti i udruge koje okupljaju poduzetnike iz pojedinih sektora. To su Udruga p elara Bukovice i Ravnih kotara VRISAK  Benkovac, Udru~enje obrtnika Benkovac, Udruga Malih sirara zadarske ~upanije  Maja , Udruga proizvoa a luka zadarske ~upanije  Reata , Udruga ov ara i kozara  Bukovica i Kotari i Udruga vinara i vinogradara Nadin. Obrazovanost poljoprivrednika je joa uvijek nedovoljna za suvremenu proizvodnju, preradu, marketing i prodaju. Utjecaj 250 agronoma koji ~ive i rade na podru ju ~upanije u tom pogledu ne osjea se dovoljno, a posljednjih 5 godina na studiju poljoprivrede kraa i studiju biljne proizvodnje Veleu iliata u Kninu bile su upisane samo dvije studentice iz Benkovca. Najvei preraiva  poljoprivrednih proizvoda Vinarija Benkovac trenutno ima 29 stalno zaposlenih radnika a sezonski, od prosinca do travnja, zapoaljava na odreeno vrijeme joa 45. Proizvodi oko 1.000.000 litara vina godianje. Vinarija ima i destilerijsku opremu pa u manjim koli inama proizvodi i ~estoka pia. Vinarija uzgaja vinovu lozu na 175 ha, 103 ha su novi nasadi u Korlatu, a 72 ha na polo~aju Miranje. Na polo~aju Pristeg iskr eno je i spremno za sadnju 60 ha. Kreditne obveze su zna ajne i stalno je na rubu gubitka. Vinarija je u vlasniatvu Badela 1862 iz Zagreba tako da se kao i u slu aju LTH Metalnog lijeva TCG, razvojne pa i sve zna ajnije poslovne odluke donose daleko od Benkovca. Benkova ki turizam po eo se zna ajnije razvijati nakon izrade i usvajanja Plana razvoja turizma destinacije Benkovac i usporedno s provedbom Strateakog programa ukupnog razvoja. Rije  je o po etnim razvojnim koracima djelatnosti koja je joa daleko od iskoriatenja postojeeg turisti kog potencijala. Otvoreno je 10 pansiona, po jedan u Benkovcu, Nadinu i Lisi iu i sedam uz pla~e u Karinu Donjem. Broj noenja raste iz sezone u sezonu. Godine 2011. na podru ju Grada zabilje~eno je 40.000 noenja ato je za 20% viae nego 2010. Uz trgova ka druatva na podru ju Benkovca aktivno je 192 obrta. U tablici 1.4.10. prikazana je struktura obrta prema djelatnosti za 2005. i za 2011. godinu, Podaci o broju zaposlenih kao i ocjena poslovanja obrta na~alost nisu dostupni. Tablica 1.4.10. Struktura obrta prema djelatnosti, % Djelatnost2005.2011.Poljoprivreda i aumarstvo9,9%12,1%Rudarstvo6,9%7,2%Preraiva ka industrija10,6%14,3%Opskrba elektri nom energijom, plinom i vodom0,0%2,2%Graevinarstvo14,6%12,6%Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo24,5%27,8%Hoteli i restorani15,0%11,2%Prijevoz, skladiatenje i veze10,6%10,8%Financijsko posredovanje0,7%0,4%Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge3,3%0,9%Zdravstvena zaatita i socijalna skrb1,1%0,0%Ostale druatvene, socijalne i osobne uslu~ne djelatnosti2,9%0,4%Izvor: Podaci za 2005. godinu Zavod za poslovna istra~ivanja, Podaci za 2011. godinu Sredianji obrtni registar, Ministarstvo gospodarstva RH Slika 1.4.4. Obrti prema sektorima, 2005. i 2011. godine  SHAPE \* MERGEFORMAT  Izvor: izra un prema podacima Zavoda za poslovna istra~ivanja. Vanjskotrgovinska razmjena Grada Benkovca i Zadarske ~upanije Polo~aj, pa i zna aj benkova kog gospodarstva u gospodarstvu Zadarske ~upanije i Republike Hrvatske najbolje se vidi iz podataka o izvozu i uvozu. Kretanje izvoza i uvoza Zadarske ~upanije i Grada Benkovca od 2006. godine do rujna 2011. godine prikazano je na slikama 1.4.5. i 1.4.6. S pojavom recesije 2008. godine dolazi do zna ajnog smanjivanja obujma vanjskotrgovinske razmjene Grada Benkovca i Zadarske ~upanije. Pad obujma izvoza i uvoza Grada Benkovca doveo je do manjeg pada udjela benkova kog izvoza i uvoza u izvozu i uvozu }upanije. Tako je 2007. godine benkova ki izvoz inio 18,6%, a u 2011. godini 17,9% ~upanijskog izvoza (Tablica 1.4.11.). S druge strane, udio uvoza grada Benkovca smanjen je s 10,2% na 8,4% (Tablica 1.4.12.). Grad Benkovac tako ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu tijekom cijelog promatranog razdoblja. Najbolji koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom (Slika 1.4.7.), Benkovac je ostvario 2008. godine (izvoz je za 71% premaio uvoz), dok je u prva tri tromjese ja ove godine benkova ki izvoz premaaio uvoz za 58%. Ova povoljna kretanja proizlaze, uglavnom, iz izvoznog poslovanja LTH Metalnog lijeva TCG. Svako daljnje obogaivanje gospodarske strukture mo~e doprinijeti pozitivnoj razlici izmeu uvoza i izvoza. Tablica 1.4.11. Izvoz (mil. HRK), Republika Hrvatska, Zadarska ~upanija i Grad Benkovac, 2007., 2009. i 2011. 2007.2009.2011.*Republika Hrvatska(mil. HRK)66.043,455.272,250.298,6Zadarska ~upanija(mil. HRK)1.158,91.029,5884,4RH=1001,8%1,9%1,8%Grad Benkovac(mil. HRK)219,597,8118,1RH=1000,33%0,18%0,23%}upanija=10018,6%18,9%17,9%Napomena: Podaci se odnose na prvih devet mjeseci 2011. godine Izvor: Priopenja DZS-a 2007.- 2011. Tablica 1.4.12. Uvoz u RH, Zadarskoj ~upaniji i Benkovcu u razdoblju 2006.- 2011. 2007.2009.I-IX. 2011.Republika Hrvatska(mil. HRK)138.159,44111.751,1082.103,58Zadarska ~upanija(mil. HRK) 1.359,03966,19746,67RH=1000,98%0,86%0,91%Grad Benkovac(mil. HRK)130,0862,3174,94RH=1000,09%0,06%0,09%Zadarska ~upanija=10010,2%9,6%8,4%Izvor: Priopenja DZS-a 2007.- 2011. Slika 1.4.5. Kretanje izvoza (mil. kuna), Zadarska ~upanija i Grad Benkovac, 2006. - 2011.  Slika 1.4.6. Kretanje uvoza (mil. kuna), Zadarska ~upanija i Grad Benkovac, 2006. - 2011.  Slika 1.4.7. Koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom, Republika Hrvatska, Zadarska ~upanija, Benkovac, 2006.-2011.  Izvor: Priopenja DZS-a 2007.- 2011. Tablica 1.4.13. Benkova ko gospodarstvo  snage, slabosti, prilike, prijetnje SNAGE SLABOSTIPRILIKEPRIJETNJEPoljoprivredna tradicija(Pre)mali po etni kapitalPlodno tloNesreeni katastar i zemljiane knjigeKamenarska tradicijaNeiskustvo u upravljanju veim poduzeimaBlizina tr~iata poljoprivrednih proizvoda i blizina zagreba kog tr~iata Nedostatna komunalna infrastruktura Te~nja ka viaim fazama prerade u kamenarstvu i poljoprivrediNedovoljna poduzetni ka obrazovanost poduzetnikaBlizina turisti kog podru jaVanjsko upravljanje velikim poduzeima Osnivanje Lokalne akcijske grupe (LAG) Laura Siromaana gospodarska strukturaKvalitetni kamenGospodarska i druatvena privla nost Zagreba i ZadraPokrenuta turisti ka djelatnost(Pre)mali utjecaj na distribuciju poljoprivrednih proizvodaRast potra~nje za kamenomNekontrolirani uvoz, posebno poljoprivrednih proizvodaIlegalno poduzetniatvoPovoljan geostrateaki polo~aj, autocesta, ~eljeznica i sve bolja infrastrukturna povezanostSmanjenje investicija u graevinarstvu Deficit tradicijskih zanimanja Dr~avni poticaji i porezne olakaicePre este izmjene zakonske regulativeNedovoljan poduzetni ki duh Usitnjenost poljoprivrednih povraina Nedovoljni energetski kapaciteti za potrebe poslovnih zonaRaspolo~ivi EU fondovi Poticajna sredstva za ruralni razvoj Porast interesa za ulaganje u obnovljive izvore energije Rast potra~nje za ekoloakim proizvodima i proizvodima tradicijske baatine Umre~avanja i povezivanja proizvoa a i preraiva a u klastere i zadrugePretjerano slo~ena zakonska regulativa ulaganja u obnovljive izvore energije i predugi postupci dobivanja dozvola 1.5. Druatvene djelatnosti 1.5.1. Predakolski odgoj i akolstvo U Benkovcu djeluje dje ji vrti  Bubamara koji zadovoljava tek 60 % potreba za predakolskim odgojem. Tijekom 2010/2011 godine u dje ji vrti je bilo upisano 234 djece. Tri mjeseca predakole pohaa samo 70% djece, a zbog smanjenih tehni kih i financijskih mogunosti programe predakole ili igraonice u naseljima izvan Benkovca nije mogue organizirati. Svake godine u programe  Bubamare uspije se upisati 90% prijavljene djece. Grad Benkovac ima sklopljene sporazume s predakolskim ustanovama u susjednim opinama i gradovima, pa manji broj predakolaca s podru ja Benkovca boravi i tamo. Osnovno akolstvo pokriva postojee potrebe. `kolske godine 2005/2006 osnovnu akolu su pohaala 864 u enika. Posljednjih godina osnovaca je sve viae: Tablica 1.5.1. U enici osnovne akole na podru ju Benkovca `kolska godina Broj u enika 2009/2010  9162010/20111.103 2011/2012 1.116 Izvor: Podaci Upravnog odjela za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Grada Benkovca Veina osnovaca pohaa osnovu akolu u Benkovcu, a ne viae od 10% dio O` Stankovci  Vukai, Provi, Dobra Voda, Radoainovci, dio O` Pola a  Tinj, Liaane Tinjske, dio O` Liaane  Buli - Lepuri, dio O` `kabrnja  Nadin i dio O` Zemunik  Smil i. Suradnja srednje i osnovne akole je tradicionalno vrlo dobra tako da osnovci pred kraj osnovnog akolovanja imaju dovoljan uvid u programe srednjih akola u gradu. Svega stotinjak zavraenih osnovaca upisuje, meutim, srednju akolu u Benkovcu. Daljnjih tridesetak upisuju srednje akole u Zadru i `ibeniku, manji broj u Biogradu na Moru. Srednje akolstvo u Benkovcu ima 50-godianju tradiciju, a po tehni koj opremljenosti, kadrovskoj strukturi i organizaciji nimalo ne zaostaje za ostalim srednjim akolama u Zadarskoj ~upaniji i Republici Hrvatskoj. Uz ekonomski i trgova ki smjer, tu je i program obrazovanja za ra unalne tehni are u strojarstvu, automehani are i instalatere centralnog grijanja i klimatizacije te program obrazovanja za kerami are i kamenoklesare. Prije deset godina ponovno je otvorena i gimnazija. Posljednjih godina raste i broj srednjoakolaca: Tablica 1.5.2. U enici srednjih akola u Benkovcu `kolska godina Broj u enika2009/20103192010/20113502011/2012396Izvor: Podaci Upravnog odjela za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Grada Benkovca Obje akole, osnovna i srednja, dobro surauju s gradskom upravom. Iz gradskog prora una svake godine se izdvajaju sredstva za stipendiranje srednjoakolaca i studenata. Grad je uz pomo nadle~nog ministarstva financirao i izgradnju sportske dvorane. U osnovnoj akoli je zaposlen i logoped. Studij mediteranske poljoprivrede osnovan je u Zadru ali nastojanja da se u Benkovcu osnuje ispostava i dalje ne uspijevaju uglavnom zbog proceduralnih i financijskih razloga. Grad Benkovac i Srednja kola Kneza Branimira Benkovac dogovorili su koritenje jednog krila srednje kole za namjenu visokokolske naobrazbe, a Grad je proveo natje aj kojim je Zadarsko sveu iliate dobilo u zakup 20 ha dr~avnog zemljiata za pokusne table. Zasaena je vinova loza i jabuke pa studenti iz Zadra dolaze na terensku nastavu, ali ne koriste ponueni akolski prostor. Vei broj u itelja i nastavnika ne stanuje u Benkovcu. Jedan od razloga je nedostatak stanova, ali veliki broj profesora i nastavnika stalno ~ivi izvan Benkovca (uglavnom u Zadru) i ne ~ele se nastaniti u Benkovcu. Po etkom velja e 2012. godine polo~en je kamen temeljac za izgradnju zgrade POS, ali se u navedeni program stambenog zbrinjavanja prijavila samo jedna profesorica. Trenutno 61 u itelj i nastavnik (od ukupno 90) u O` Benkovac i 25 profesora (od ukupno 41) u Srednjoj akoli Benkovac dnevno putuje na nastavu iz Zadra ili drugih naselja van podru ja Grada Benkovca. U cilju osiguravanja kadra za potrebe druatvenih djelatnosti i gospodarstva Grad joa od 1998. godine svojim srednjoakolcima i studentima dodjeljuje stipendije. Visina stipendije za srednjoakolce iznosi 300 kuna, a za studente 600 kn mjese no. Tablica 1.5.3. Primatelji stipendije Grada Benkovca u razdoblju 1998  2012 godinasrednjoakolci Studenti1998/1999 1999/20001 38 102000/2001 2001/200210 1621 182002/2003 2003/200453 4028 332004/2005 2005/200659 8541 502006/2007 2007/200855 4726 392008/2009 2009/201046 3737 392010/2011 2011/201251 1954 23Izvor: Podaci Upravnog odjela za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Grada Benkovca 1.5.2. Zdravstvo i socijalna skrb Benkova ki Dom zdravlja Sv. Ante ispostava je Doma zdravlja u Zadru a usluge na razini ope prakse zadovoljavaju. Pru~aju ih 4 lije nika ope prakse (od toga 2 lije nika u zakupu prostora, prema ugovoru sa HZZO), 2 stomatologa i 3 viae medicinske sestre. Tu su i dvije stomatoloake ordinacije otvorene van kruga Doma zdravlja. Od po etka 2012. godine u sklopu Doma zdravlja Sv. Ante djeluju i dva tima hitne medicinske pomoi. Stalno djeluju i pedijatrijska i ginekoloaka ambulanta. U Benkovcu su i dvije dobro opremljene privatne ljekarne i jedan privatni laboratorij kojeg vodi dipl. ing. kemije. U njemu se mogu obaviti hematoloake i biokemijske pretrage. Po gotovo sve specijalisti ke usluge treba, meutim, poi u Zadar ili dalje. U Benkovcu nije otvoren dom za stare i nemone, ali ve du~e od godinu dana djeluju dva privatna doma s oko 25 korisnika. Ve du~e od godinu dana djeluje i Centar za pomo i njegu Sv. Ante koji skrbi o 300 korisnika s podru ja Grada Benkovca i 6 okolnih opina (s podru ja Grada Benkovca je oko 150 korisnika). U sklopu Centra radi jedna patrona~na medicinska sestra. Grad Benkovac sufinancira rad Doma za odrasle u Zemuniku. Podmiruje mu dio troakova nabave i dostave gotovih obroka u kuu za osobe s podru ja Grada Benkovca koje gravitiraju Domu u Zemuniku. Nadle~ni Zavod za socijalnu skrb, Podru ni centar Benkovac skrbi o 492 korisnika i lanova njihovih domainstva od kojih dio ne ~ivi na podru ju Grada Benkovca. Uz to, 348 korisnika koristi doplatak za pomo i njegu u punom, a 195 korisnika u smanjenom opsegu. Osobnu invalidninu koristi 106 invalida, a 93 stalna korisnika imaju pravo na mjese ne subvencije za dio troakova stanovanja (elektri na energija, voda,odvoz kunog smea, komunalna naknada te najamnina za koriatenje stana). 1.5.3. Civilno druatvo 1.5.3.1. Kulturne i sportske djelatnosti Benkov ani su geografski udaljeni od srediata odlu ivanja, ali zahvaljujui tradicionalnoj okrenutosti osobnim potencijalima, imaju bogatu tradiciju kulturnog i aportskog okupljanja. Aktivno je 6 kulturno-amaterskih druatava, od kojih je KUD Branimir iz Benkovca najaktivniji. Pored uvanja folklorne baatine organizira i te ajeve gitare, klavira, te folklorne glazbe i plesa. KUD organizira i dvije zna ajne kulturne manifestacije (meu~upanijska smotra folklora i Etnofestival Benkovac). Uz KUD Branimir djeluje joa 5 kulturno-umjetni kih druatava: KUD Vukai iz Vukaia, KUD Popovii iz Popovia, KUD Kamen-Bukovica iz Benkovca, KUD Sidraga iz Tinja, KUD Nadin iz Nadina. Djeluje i klapa Asseria iz Benkovca, Udruga ~ena Maslina  Benkovac, Udruga Benkova ki karneval iz Benkovca i Udruga Hraatevi iz Raatevia. Svojim djelovanjem u Benkovcu i okolnim naseljima ove udruge omoguuju zadovoljavanje kulturnih potreba i obogauju kulturni ~ivot lokalnog stanovniatva. Udruge u podru ju kulture doprinose o uvanju kulturne baatine i tradicijskih vrijednosti bukova ko-ravnokotarskog prostora. Od 2006. godine emitira i lokalni Radio Benkovac. Uz glazbene i informativne emisije, radio daje veliki doprinos i obrazovanju. Sportske djelatnosti su vrlo razvijene. Nogometni klub  Velebit natje e se u III. Hrvatskoj nogometnoj ligi. U Benkovcu, Raateviu, Smil iu, Rodaljicama i Benkova kom Selu postoje malonogometni klubovi koji se natje u u Malonogometnoj ligi Benkovac. Boarski klub  Velebit natje e se u III Hrvatskoj ligi, a uz njega djeluje i Boarski klub  Benkovac . Od kolektivnih sportova njeguje se joa atletika (Atletski klub  Benkovac ), rukomet (Rukometni klub  Benkovac ), odbojka (Odbojkaaki klub  Benkovac ), `portsko ribolovno druatvo  Sipa i Pikado klub  Benkovac . Tu su i dva kick-boxing kluba,  Velebit i  Benkovac , te Karate klub  Benkovac koji okupljaju 70-ak lanova. Veina sportskih udruga djeluje u Benkovcu, ali ima i sportskih druatava koja djeluju u okolnim selima i nastoje obuhvatiti ato viae sportova. Djeluju u Vukaiu, Lisi iu i Nadinu. Svi navedeni klubovi djeluju uredno i okupljaju zajedno oko 900 lanova. 1.5.3.2. Udruge proizaale iz Domovinskog rata Nakon osloboenja od 1995. godine na podru ju Grada Benkovca osnovane su slijedee udruge proiziale iz Domovinskog rata: Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR) Benkovac, Savez hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata (HVIDRA) Benkovac i Udruga hrvatskih branitelja iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i dijaspore ZAVJET  Benkovac. Uz njih djeluju i imaju lanove na podru ju Grad udruge osnovane na ~upanijskoj razini: Udruga Prvi hrvatski redarstvenik ZD ~upanije, Udruga specijalaca policije Poskoci Zadar, Udruga Veterani IV. brigade Zadarske ~upaniije, Udruga hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP ZD ~upanije Zadar, Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Zadarske ~upanije i Udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata Zadarske ~upanije. 1.5.3.3. Ostale udruge U ostale udruge ubrajaju se udruge koje brinu o okoliau, humanitarne udruge, udruga umirovljenika, udruge nacionalnih manjina i udruge za zaatitu ~ivotinja i prirode. Humanitarnim radom bave se Hrvatski crveni kri~  Gradsko druatvo Benkovac, Crkvena udruga CARITAS koja u Benkovcu organizira pu ku kuhinju, udruga slijepih Zadarske ~upanije Zadar i Obiteljski centar Zadarske ~upanije. Humanitarnim radom do nedavno su se bavile udruge koje su prestale djelovati: Pax Christi, Stope nade Centar za ~ene u Benkovcu i Udruga Srce srcu. Viae ne radi ni Igraonica Tintilini. Problematikom i zaatitom prava umirovljenika bavi se Udruga umirovljenika Benkovac. Posebnost ovog podru ja su udruge nacionalnih manjina. Na prostoru Grada Benkovca djeluje Srpski demokratski forum, Udruga za povratak Srba Benkovac i Udruga izbjeglih useljenih Hrvata (Hrvati izbjegli iz Bosne). Udruge su esto suo ene s nedovoljnim brojem stru no osposobljenih osoba za rad na specifi nom podru ju djelovanja udruge. To je posebno va~no zbog jasnoe programa i aktivnosti pojedinih udruga i este potrebe prijave projekata moguim izvorima financiranja (gradski prora un, prora un ~upanije, resorna ministarstava, fondacije, fondovi EU i sl.) Veina lokalnih udruga se stoga rijetko obraa izvorima van Grada i oslanja se na sredstva prora una Grada Benkovca. Financiranje i davanje prostora za rad lokalnih udruga vrlo je jasno i transparentno. Natje aji i dodjela sredstava za provoenje programa i projekata benkova kih udruga jasno su odreeni posebnim Pravilnikom. Formirano je i Povjerenstvo za ocjenu programa i projekata udruga i izraeni posebni obrasci i upute udrugama za prijavu projekata. Sve to dostupno je na slu~benoj web stranici Grada Benkovca. 1.5.4. SWOT analiza Benkova ke druatvene djelatnosti podvrgnute su SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Tablica 1.5.4. pokazuje kako su spremnost za druatveno djelovanje i napori za usklaenim akcijama suprotstavljeni loaoj opremljenosti i nedovoljnom razumijevanju nositelja dr~avne razvojne politike za posebnosti benkova kog razvoja: Tablica 1.5.4. Benkova ke druatvene djelatnosti  snage, slabosti, prilike i prijetnje SNAGE SLABOSTIPRILIKEPRIJETNJEPredanost druatvenih djelatnika svom poslu. Povoljna struktura zaposlenika (dob, kvalifikacija, struka).Neprimjereno stanje objekata i opreme za pru~anje kvalitetnih zdravstvenih usluga i socijalnu skrb Mogunosti suradnje s ~upanijskim institucijamaNedovoljno razumijevanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Slaba prometna povezanost.Prepoznat javni zna aj obavljanog poslaNedovoljna opremljenost akolstvaDonacijeNiske plae (niska motivacija) Opa nelikvidnostSuradnja imbenika u podru ju druatvenih djelatnosti i Grada Benkovca. Poveanje nataliteta i zadovoljavajua demografska struktura Postojanje strateakog plana u pru~anju socijalnih usluga u ruralnom podru ju Volonterstvo.Nedovoljan anga~man lokalne zajednice u implementaciji projekata. Nedovoljan broj programa za cjelo~ivotno obrazovanje Nezadovoljavajua obrazovna struktura u odnosu na potrebe Nedostatak kadra za profesionalnu orijentacijuHNOS Raspolo~ivi fondovi EUNepostojanje doma zdravlja Benkovac. Ekonomska emigracija (odljev mozgova).  1.6. Institucije razvojnog upravljanja Na upravljanje razvojem Grada Benkovca utje u mnoge institucije. To su, prije svega, institucije vlasti na dr~avnoj, ~upanijskoj i gradskoj razini, zatim javna poduzea koja upravljaju prometnim i infrastrukturnim sustavima, institucije koje obavljaju komunalne djelatnosti i ustanove koje obavljaju djelatnosti u podru ju zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture i aporta. 1.6.1. Sabor, Vlada, ministarstva... Meu dr~avnim institucijama koje trebaju brinuti o benkova kom razvoju razlikujemo institucije vlasti i ostale institucije iz airokog kruga javnog sektora koje imaju javne ovlasti i obavljaju raznovrsne javne poslove. Institucije vlasti obuhvaaju politi ka i politi ko-izvrana tijela, te upravna tijela. To su Sabor i Vlada Republike Hrvatske, ministarstva, sredianji uredi dr~avne uprave, dr~avne upravne organizacije van ministarstva (dr~avne uprave, dr~avni zavodi i dr~avna ravnateljstva) i uredi dr~avne uprave u ~upanijama. Upravni sustav na dr~avnoj razni u okviru politi kog sustava ureen je sljedeim propisima: Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine" 41/01., 76/10.), Zakon o Vladi ("Narodne novine" , 77/09, 150/11.), Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih organa dr~avne uprave ( 30/04. . 150/11 i 22/12). Politi ka i politi ko-izvrana tijela te upravna tijela na dr~avnoj razini utje u na upravljanje razvojem Grada Benkovca prvenstveno donoaenjem zakona i podzakonskih akta, smjernica, i programa. Utjecaj se osjea u financiranju razvoja, regulaciji gospodarstva, poreznoj politici i raznim poticajima koji utje u na poslovanje benkova kih poduzetnika, na investicijske uvjete pa i na cijenu rada. Od tijela dr~avne uprave treba istaknuti ona tijela dr~avne uprave koja izravno utje u na razvoj Grada Benkovca. Na prvom mjestu je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kao resorno ministarstvo. Od prosinca 2011. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu sredianjih tijela dr~avne uprave (NN 150/11) odreeno je da e Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) obavljati upravne i druge poslove koji se odnose na: - planiranje i provoenje regionalne razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava planiranja, programiranja, upravljanja i financiranja regionalnoga razvoja; - koordinaciju sudionika i aktivnosti vezanih uz planiranje, programiranje, provedbu, praenje provedbe i vrednovanje godianjih i viaegodianjih regionalnih razvojnih programa i projekata koji su namijenjeni razvoju ~upanija i airih regija, poticanju razvoja podru ja koja zaostaju za nacionalnim razvojnim prosjekom, poticanju razvoja prekograni ne, meuregionalne i transnacionalne suradnje kao i na pripremu prioriteta i viaegodianjih i godianjih strateakih i operativnih dokumenata za koriatenje sredstava fondova Europske unije i ostalih meunarodnih izvora financiranja namijenjenih regionalnom razvoju; - predlaganje izmjena sustava upravljanja regionalnim razvojem; predlaganje i koordinaciju provedbe dr~avnih poticajnih mjera i regionalnih razvojnih programa i projekata te praenje njihove provedbe i vrednovanje njihovih u inaka; koordinaciju i voenje svih meuresornih radnih skupina vezano uz regionalni razvoj; - koordinaciju svih poslova vezanih za usklaivanje s Europskom unijom na podru ju regionalne politike i upravljanja strukturnim instrumentima. MRRFEU koordinira potrebne aktivnosti s jedinicama lokalne i regionalne (podru ne) samouprave, te s ostalim sudionicima i nositeljima u pripremi, organizaciji i provedbi razvojnih programa i projekata. Od ustrojenih 11 uprava, za poslove lokalnog razvoja zadu~ena je Uprava za regionalnu i lokalnu infrastrukturu. Novi ustroj i djelokrug ministarstva govore o poja anoj brizi dr~ave za navedena podru ja; djelokrug poslova vezanih za podru ja od posebne dr~avne skrbi prenesen je s razine odjela na upravu. Ustrojene su zasebne uprave: Uprava za podru ja posebne dr~avne skrbi, Uprava za regionalnu i lokalnu infrastrukturu, Uprava za obnovu i Uprava za integrirani regionalni razvoj. Kontinuitet brige o podru jima od posebne dr~avne skrbi vidljiv je i u relevantnijim zakonima i propisima o podru jima od posebne dr~avne skrbi. Popis je podulji pa ga treba podijeliti na razvojne propise, propise o prognanicima, povratnicima, i izbjeglicama, propise o obnovi, propise o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na propise od podru jima posebne dr~avne skrbi i stambenom zbrinjavanju u njima: Razvoj  HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2508.html" \t "_blank" Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10)  HYPERLINK "http://www.mrrsvg.hr/UserDocsImages/Vrijednosti%20indeksa%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti%20na%20lokalnoj%20razini.pdf" \t "_blank" Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izra un indeksa razvijenosti na lokalnoj razini.pdf Uredba o osnivanju partnerskih vijea statisti kih regija (NN 38/10) Pravilnik o obveznom sadr~aju, metodologiji izrade i na inu vrednovanja ~upanijskih razvojnih strategija (NN 53/10) Pravilnik o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem u inkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (NN 53/10) Uredba o indeksu razvijenosti (NN 63/10) Pravilnik o ustrojavanju i voenju Sredianje elektroni ke baze razvojnih projekata (NN 66/10) Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) Uredba o unutarnjem ustrojstvu Sredianjeg dr~avnog ureda za razvojnu strategiju (NN 11/04 Nacionalna aumarska politika i strategija (NN 120/03) Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeu' - znanost (NN 108/03) Strategija razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeu' - Strategija razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi (NN 97/03) Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine (NN 13/03) Strategija razvitka 'Hrvatska u 21. stoljeu' - makroekonomija (NN 145/02) Strategija 'Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeu' (NN 109/02) Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske (NN 89/02) Nacionalna strategija zaatite okoliaa (NN 46/02) Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (NN 38/02) Strategija obrane Republike Hrvatske (NN 33/02) Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (NN 32/02) Odluka o izradi strategije razvitka Republike Hrvatske 'Hrvatska u 21. stoljeu' (NN 29/00) Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske(NN 139/99) Strategija i akcijski plan bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 81/99) Odluka o izradi Nacionalne strategije i akcijskog plana zatitne bioloke i krajobrazne raznolikosti (NN 40/97) Prognanici, povratnici, izbjeglice Uredba Vlade Republike Hrvatske o uvjetima za kupnju obiteljske kue ili stana u dr~avnom vlasniatvu na podru jima posebne dr~avne skrbi ( Narodne novine , br.HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_19_365.html" \t "_blank"19/11iHYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_56_1225.html" \t "_blank"56/11), Odluka o prodaji stanova u vlasniatvu Republike Hrvatske na podru ju hrvatskog Podunavlja stanarskog prava na stanovima izvan podru ja posebne dr~avne skrbi ( Narodne novine , br.HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_56_1228.html" \t "_blank"56/11) Zaklju ak o na inu STZB povratnika BNSP izvan PPDS ( NNHYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_100_1293.html" \t "_blank"100/03,HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_12_179_3097.html" \t "_blank"179/04,HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_79_1559.html" \t "_blank"79/05) Odluka o provedbi stambenog zbrinjavanja povratnika-bivih nositelja stanarskih prava na stanovima izvan PPDS-a (Narodne novine, br.HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2133.html" \t "_blank"63/08) Odluka o stambenom zbrinjavanju povratnika-bivih nositelja stanarskog prava na stanovima izvan podru ja posebne dr~avne skrbi ( Narodne novine , br.HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_29_617.html" \t "_blank"29/11iHYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_29_617.html" \t "_blank"139/11) evidirani Akcijski plan za ubrzanu provedbu Programa stambenog zbrinjavanja Odluka Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske (Narodne novine, br.HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_109_2895.html" \t "_blank"HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_09_109_2152.html" \t "_blank"109/10) HYPERLINK "http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/nn-79-05%20Zakljucak-rok-stambeno-z.htm"Zaklju ak o produ~enju roka za podnoaenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje povratnika koji su bili korisnici druatvenih stanova izvan podru ja posebne dr~avne skrbi (NN 79/05) Zakon o statusu prognanika i izbjeglica (NN 96/93, 39/95, 29/99 (vjerodostojno tuma enje lanka 14. Zakona), 128/99) Zakon o privremenom koriatenju stanova (NN 66/91, 76/93) Zaklju ak o na inu stambenog zbrinjavanja povratnika koji nisu vlasnici kue ili stana, a ~ivjeli su u stanovima u druatvenom vlasniatvu (bivai nositelji stanarskog prava) na podru jima Republike Hrvatske koja su izvan podru ja posebne dr~avne skrbi (NN 100/03) Ugovor o zajmu izmeu Republike Hrvatske i razvojne banke Vijea Europe za projekt povratka prognanika i izbjeglica u Republici Hrvatskoj - obnova i stambeno zbrinjavanje (MU 7/01) Ugovor o suradnji izmeu Vlade Republike Hrvatske i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice MU.. 11/01 Ugovor o zajmu za projekt 1435 odr~ivi povratak prognanika i izbjeglica - povrat imovine i stambeno zbrinjavanje izmeu Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijea Europe (MU 6/04) Uredba o Uredu za prognanike i izbjeglice (NN 36/96) Uredba o statusu prognanika i izbjeglica (NN 64/91) Uredba o povratku prognanika i izbjeglica na osloboeno podru je (NN 81/95) Uredba o pravima povratnika (NN 33/97, 69/97) Odluka o Republi kom fondu 'Kralj Zvonimir' (NN 2/92, 67/96 - fond pru~a pomo izbjeglicama i prognanicima) Odluka o osnivanju Nacionalnog odbora za ostvarivanje Programa uspostave povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije ~ivota na ratom stradalim podru jima Republike Hrvatske (NN 107/97) Pravilnik revizije osobnih kartona prognanika, povratnika i izbjeglica (NN 94/96) Pravilnik o vrsti i koli ini predmeta kuanstva i osobnih stvari koje se mogu uvoziti temeljem carinskih i poreznih povlastica useljenika i povratnika (NN 22/98) Pravilnik o socijalnom zbrinjavanju povratnika i useljenika (NN 84/98) Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 92/98 - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o podru jima posebne dr~avne skrbi (NN 88/02) ukida to ke 9., 10. i 14. (Postupci povratka) Programa Konvencija o pravnom polo~aju izbjeglica (MU 15/50, NN MU 12/93) Protokol o pravnom polo~aju izbjeglica (MU 15/67, NN MU 12/93) Obnova Zakon o obnovi (NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00 - ratna uniatenja ili oateenja priznaju se prema Zakonu o utvrivanju ratne atete NN 61/91, 70/91) Pravilnik o graevinskim i instalacijskim materijalima koji se mogu nabavljati iz sredstava odobrenoga kredita za obnovu (NN 62/94, 67/94) Nastavak obnove ratom stradalih podru ja (NN 159/98) Uredba o roku za podnoaenje zahtjeva za obnovu te popravak i opremanje obiteljskih kua i stanova u hrvatskom Podunavlju (NN 30/99, 32/99, 42/99, 92/99) Uredba o odobravanju posebnih kredita za popravak obiteljskih stambenih i gospodarskih zgrada oateenih ratnim razaranjima (NN 61/92) Odluka o reguliranju otplate zajma Svjetske banke za hitnu obnovu i kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak koriatenih za obnovu ratom oateenih objekata komunalne i vodnogospodarske infrastrukture (NN. 131/02) Odluka o krajnjem roku za podnoaenje zahtjeva za obnovu (NN 41/04 - Odluka se odnosi na ratom oateene stambene objekte) Pravilnik o prioritetima obnove i potpori za opremanje obiteljskih kua i stanova (NN 68/00) Naputak o na inu i postupku otpisa kredita za obnovu stambenih zgrada i stanova (NN 88/96, 3/01) Regionalni razvoj Republike Hrvatske HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2508.html" \t "_blank"Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10) Uredba o osnivanju partnerskih vijea statisti kih regija (NN 38/10) Pravilnik o obveznom sadr~aju, metodologiji izrade i na inu vrednovanja ~upanijskih razvojnih strategija (NN 53/10) Pravilnik o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem u inkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (NN 53/10) Uredba o indeksu razvijenosti (NN 63/10) Pravilnik o ustrojavanju i voenju Sredianje elektroni ke baze razvojnih projekata (NN 66/10) Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) Strategija regionalnog razvoja Zakon o Fondu za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 107/01) - djelatnost Fonda se odnosi na poticanje razvoja podru ja pogoenih posljedicama rata, slabo naseljenih podru ja, podru ja posebne dr~avne skrbi, otoka, brdsko-planinskih podru ja, grani nih i pograni nih podru ja, podru ja sa strukturnim problemima, podru ja koja ostvaruju bruto domai proizvod koji je ni~i od 65% prosje nog bruto domaeg proizvoda u Republici Hrvatskoj i drugih podru ja sukladno Programu Pravilnik o uvjetima i na inu koriatenja sredstava Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske (NN 65/02, 81/04) Uvjeti kreditiranja infrastrukturnih i gospodarskih projekata (NN 101/02, 81/04 - ovim dokumentom utvruju se uvjeti i na in sudjelovanja Fonda za regionalni razvoj RH u realizaciji pojedinih projekata) Podru ja posebne dr~avne skrbi Zakon o podru jima posebne dr~avne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 73/00, 87/00, 69/01, 94/01, 88/02, 26/03, 90/05, 86/08, 57/11) Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o brdsko-planinskim podru jima (HYPERLINK "http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/nn-90-05Zakon%20izmjdop%20brdsko-planin.htm"NN 90/05) Zakon o brdsko-planinskim podru jima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 80/08.) Odluka o visini naknade vlasnicima za pretrpljenu atetu (NN 68/03 - Odluka se odnosi na naknadu za pretrpljenu atetu vlasnicima kojima nije vraena u posjed njihova imovina u rokovima utvrenim u lanku 27. stavcima 2. i 3. Zakona o podru jima posebne dr~avne skrbi Odluka o potvrivanju statusa pripadnosti opina treoj skupini podru ja posebne dr~avne skrbi N.N. 138/02) Pravilnik o poreznim i carinskim povlasticama na podru jima posebne dr~avne skrbi (NN 57/96) Program Hrvatske garancijske agencije za podru ja posebne dr~avne skrbi (NN 85/01) Ugovor o financiranju izmeu Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt - Obnova komunalne infrastrukture na podru jima od posebne dr~avne skrbi (MU 16/03) Stambeno zbrinjavanje na podru jima od posebne dr~avne skrbi Uredba o darovanju stanova i kua u vlasniatvu Republike Hrvatske na podru jima posebne dr~avne skrbi hrvatskim braniteljima te lanovima obitelji poginulih, zato enih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (HYPERLINK "http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/nn-94-05Uredba%20VRH%20dar%20ppds.htm"NN 94/05, 142/06.) Uredba uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na podru jima posebne dr~avne skrbi (NN 10/01 - Uredba se na odgovarajui na in primjenjuje za osiguravanje alternativnog smjeataja privremenim korisnicima iz Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 159/98, 89/99)). Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kue ili stana u dr~avnom vlasniatvu na podru jima posebne dr~avne skrbi (NN 48/03) Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na podru jima posebne dr~avne skrbi (NN 116/02) Zakonom o podru jima od posebne dr~avne skrbi utvrena su podru ja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvoj. Podru ja posebne dr~avne skrbi utvruju se radi otklanjanja posljedica rata, br~eg povratka stanovniatva koje je prebivalo na tim podru jima prije Domovinskog rata, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja ato ravnomjernijeg razvoja svih podru ja Republike Hrvatske. Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizi ke osobe koje imaju prebivaliate i borave na podru jima posebne dr~avne skrbi, i pravne osobe koje imaju sjediate na podru jima posebne dr~avne skrbi. Grad Benkovac u cijelosti pripada drugoj skupini podru ja od posebne dr~avne skrbi. Na toj osnovi resorna ministarstva aktivno su sudjelovala u dosadanjem razvoju Benkovca. Osim Ministarstava mora, turizma, prometa i razvoja u revitalizaciji Benkovca sudjelovalo je i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva te Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva. Zakon o regionalnom razvoju Zakonom o regionalnom razvoju (NN 153/2009) ureeni su ciljevi i na ela upravljanja regionalnim razvojem Republike Hrvatske, planski dokumenti, tijela nadle~na za upravljanje regionalnim razvojem, i izvjeatavanje o provedbi regionalne razvojne politike. Zakonom je ureeno i ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne samouprave pa je uveden izra un indeksa razvijenosti kao osnovnog kriterija za ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. Indeks razvijenosti izra unava se na temelju podataka o stopi nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, prora unskih prihoda jedinica lokalne samouprave po stanovniku, opega kretanja stanovniatva i stope obrazovanosti. Vrijednost indeksa razvijenosti ra una se kao ponderirani prosjek odstupanja standardiziranih vrijednosti navedenih pokazatelja od dr~avnog prosjeka. Prema Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donesenoj 15. srpnja 2010. godine sve su jedinice lokalne samouprave na podru ju RH razvrstane u pet skupina. Prvu skupinu ine JLS s vrijednoau indeksa razvijenosti manjom od 50% prosjeka Republike Hrvatske, drugu skupinu JLS s vrijednoau izmeu 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske, treu skupinu JLS s vrijednoau izmeu 75% i 100% prosjeka Republike, a etvrtu skupinu s vrijednoau izmeu 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske. U petoj skupini nalaze se najrazvijenije jedinice s vrijednoau indeksa razvijenosti viaom od 125% prosjeka RH. S obzirom na vrijednost indeksa razvijenosti od 65,85%, Grad Benkovac je svrstan u drugu skupinu. 1.6.2. Dr~avni uredi u Zadarskoj ~upaniji Izmjenama Zakona o sustavu dr~avne uprave od 29.06.2001 ("Narodne novine", br. 59/03, NN 150/11) a u svezi sa Zakonom o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", br. 33/01. od 06.04.) po kojem se }upanije ustrojavaju kao jedinice podru ne (regionalne) samouprave, u jedinicama podru ne (regionalne) samouprave osnivaju se uredi dr~avne uprave kao prvostupanjski uredi. Ured dr~avne uprave u Zadarskoj ~upaniji je u Zadru a ustrojen je u etiri slu~be koje se dijele na odsjeke: Slu~ba za imovinsko-pravne i zajedni ke poslove Odsjek za imovinsko-pravne poslove Odsjek za ope, kadrovske, administrativne, pomono-tehni ke poslove i poslove nadzora Odsjek za informati ke poslove Odsjek za planske, materijalno financijske i ra unovodstvene poslove Slu~ba za gospodarstvo Odsjek za turizam i pomorstvo Odsjek za gospodarstvo Slu~ba za druatvene djelatnosti Odsjek za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Odsjek za prosvjetu, kulturu, informacije, aport i tehni ku kulturu Odsjek hrvatskih branitelja Slu~ba za opu upravu Odsjek za udruge graana i popise bira a Odsjek za osobna stanja graana i mati arstvo Odsjek za obnovu U ~upaniji postoji i pet ispostava ~upanijskog dr~avnog ureda. Jedna od njih je u Benkovcu i ima 9 zaposlenih. Obavljaju se upravni i stru ni poslovi koji se odnose na gospodarstvo, druatvene djelatnosti, prostorno ureenje i graditeljstvo, opu upravu i statistiku te na imovinsko-pravne odnose. 1.6.3. Ispostave sredianjih tijela dr~avne uprave Poslove dr~avne uprave na podru ju Grada Benkovca uz ispostavu Ureda dr~avne uprave, obavljaju i ispostave i izdvojene organizacijske jedinice, odnosno punktovi sredianjih tijela dr~avne uprave i dr~avnih upravnih organizacija, te pravosudnih institucija. U Benkovcu tako djeluju Opinski sud i Ispostava zadarskog Podru nog ureda za katastar Dr~avne geodetske uprave. Ispostava DGU Benkovac vodi 33 katastarske opine od kojih je 28 na podru ju Grada Benkovca a ostalih 5 na podru jima ostalih opina i gradova. Katastarske opine su: k.o. Bukovi povraine19.160.183 m2, k.o. Benkovac povraine 8.414.727 m2, k. o. Peruai povraine 8.210.135m2, k.o. Nadin povraine 22.222.498 m2, k.o. Lisi i povraine 13.388.145 m2, k.o. `opot povraine 11.838.942 m2, k.o. Pristeg povraine 21.142.929 m2, k.o. Bjelina povraine 26.063.526 m2, k.o. Brgud povraine 29.879.902 m2, k.o. Bruaka povraine 13.815.923 m2, k.o. Ceranje povraine 9.897.437 m2, k.o. Kula Atlagi povraine 18.793.103 m2, k.o. Lepuri povraine 25.438.298 m2, k.o. Islam Gr ki povraine 21.764.094 m2, k.o. Popovii povraine 24.651.729 m2, k.o. Raatevi povraine 15.589.886 m2, k.o. Kolarina povraine 12.898.509 m2, k.o. Korlat povraine 20.829.376m2, k.o. Biljane Donje povraine 16.968.859 m2, k.o. Biljane Gornje povraine 17.816.940 m2, k.o. Smil i povraine 8.198.349 m2, k.o. Medvia povraine 42.342.712 m2, te katastarske opine Liaane Ostrovi ke, Radaainovci, Vukai, Tinj, Jagodnja Gornja i Karin Gornji i Donji. Navedenim katastarskim opinama pripadaju 42 naselja. Katastarska opina Liaane Ostrovi ke povraine 30.593.856 m2 veim djelom pripada istoimenoj opini, a naselje Buli povraine cca 800 ha koje se nalazi u navedenoj katastarskoj opini pripada Gradu Benkovcu. Katastarskoj opini Radaainovci povraine 34.262.734 m2 pripadaju tri naselja: Budak, Radaainovci i Dobra Voda. Naselje Budak povraine cca 1.220 ha pripada Opini Stankovci, a naselja Radaainovci i Dobra voda pripadaju Gradu Benkovcu. Katastarskoj opina Vukai povraine 29.043.934 m2 pripadaju tri naselja: Morpola a, Provi i Vukai. Naselje Morpola a povraine cca 600 ha pripada Opini Stankovci, a naselja Provi i Vukai Gradu Benkovcu. Katastarskoj opini Tinj povraine 17.281.436 m2 pripadaju tri naselja: Tinj, Liaane Tinjske i Kakma. Naselja Tinj i Liaane Tinjske pripadaju Gradu Benkovcu, a naselje Kakma povraine 300 ha pripada Opini Pola a. Katastarskoj opini Jagodnja Gornja povraine 21.863.635 m2 pripadaju tri naselja i to: Jagodnja Gornja, Zapu~ane i Miranje. Naselje Jagodnja Gornja povraine cca 805 ha pripada Opini Pola a, a naselja Zapu~ane i Miranje Gradu Benkovcu. Katastarska opina Donji Karin obuhvaa naselje Donji Karin koje pripada Gradu Benkovcu, katastarska opina Gornji Karin obuhvaa Gornji Karin koje pripada Gradu Obrovcu za naselje Gornji Karin. Zemljiane knjige za katastarske opine Karin Gornji, Karin Donji i Medvia u nadle~nosti su Opinskog suda u Benkovcu, Stalna slu~ba Obrovac. Za sve ostale katastarske opine koje pripadaju Gradu Benkovcu nadle~an je Opinski sud u Benkovcu. Katastarski operat za k. o. Medvia u nadle~nosti je Podru nog ureda za katastar Zadar, Ispostava Obrovac, a za 27 katastarskih opina koje pripadaju gradu Benkovcu nadle~an je Podru ni ured za katastar Zadar, Ispostava Benkovac. Dio naselja Donje Ceranje nalazi se u katastarskoj opini Vrana, dio naselja Islam Gr ki u katastarskoj opini Posedarje, a dio naselja Donje Biljane u katastarskoj opini Suhovare. U nadle~nosti Grada Benkovca je podru je povraine cca 52.100 ha. Katastarske opine Tinj, Brgud i Rodaljice nemaju zemljiane knjige. Stanje katastarskih planova i usklaenost sa stanjem na terenu je sve samo ne zadovoljavajue: mjerilo planova je 1 : 2904 za veinu katastarskih opina, a za k. o. Brgud i k. o. Bruaka je 1 :2500 dio katastarskih opina Benkovac, Bukovi i `opot (podru je grada Benkovca), te vikend naselje Karin u k. o. Karin imaju planove u mjerilu 1:1000, planovi su dobro o uvani, a posljednih godina su geokodirani i vektorizirani, stanje na terenu odstupa oko 60% od stanja prikazanom na katastarskim planovima, potrebna je tehni ka reambulacija katastarskih opina Benkovac, Bukovi, `opot i Islam Gr ki. (novi premjer k.o. Islam Gr ki izvraen je 1979. godine fotogrametrijskim snimanjem) uniateno je 50% stalnih geodetskih to aka. Ovakvo stanje katastarskih karata ote~ava upravljanje i gospodarenje zemljiatem, a naro ito planiranje i rjeaavanje imovinsko pravnih odnosa. Zemljiane knjige su nea~urne, tako da preko 50% umrlih vlasnika zemljiata joa uvijek nije upisano. 1.6.4. }upanijske institucije }upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od podru noga (regionalnog) zna aja, a osobito poslove koji se odnose na: akolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanisti ko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, planiranje i razvoj mre~e obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Temeljem Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11) za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Zadarske ~upanije, kao i poslova dr~avne uprave prenijetih na }upaniju ustrojavaju se upravni odjeli i slu~be (upravna tijela). Upravnim tijelima u Zadarskoj ~upaniji upravljaju pro elnici koji na temelju javnog natje aja imenuje ~upan. U sklopu Zadarske ~upanije djeluju sljedei upravni odjeli i zavodi: Ured }upana Slu~ba za unutarnju reviziju Upravni odjel za pravne i zajedni ke poslove Upravni odjel za gospodarstvo obavlja upravne i stru ne poslove u podru ju industrije, brodogradnje, energetike, rudarstva, obrtniatva, zadrugarstva, malog i srednjeg poduzetniatva, trgovine, prometa (osim pomorskog), poljoprivrede, aumarstva, lovstva i ribarstva, usklauje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog razvoja opina i gradova. Upravni odjel za more i turizam Upravni odjel za poljoprivredu obavlja upravne i stru ne poslove u podru ju poljoprivrede, aumarstva, lovstva, ribarstva i vodnog gospodarstva, poslove ruralnog razvoja odnosno poslove vezane uz djelovanje poljoprivrednih gospodarstava, razvoj i obnovu sela i seoskih podru ja te analiti ko planske i organizacijsko koordinacijske poslove iz istih oblasti. Upravni odjel za druatvene djelatnosti obavlja upravne i stru ne poslove u podru ju srednjeg i osnovnog akolstva, kulture, aporta i tehni ke kulture: predla~e javne potrebe i prati izvraenje javnih potreba u podru ju iz svoga djelokruga; usklauje investicije i odr~avanje te predla~e razvoj mre~e ustanova iz svoga djelokruga; prati i poti e razvoj znanosti i tehnologije. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb obavlja upravne i stru ne poslove u podru ju sustava zdravstvene zaatite, javnog zdravstva i socijalne skrbi; usklauje investicije te predla~e razvoj mre~e ustanova iz svoga djelokruga; prati zdravstveno i socijalno stanje potrebe. Upravni odjel za prora un i financije Upravni odjel za prostorno ureenje, zaatitu okoliaa i komunalne poslove obavlja upravne i stru ne poslove u podru ju prostornog ureenja; poslove koordiniranja, planiranja, pripreme izrade i sreivanja prostorne dokumentacije; poslove usmjeravanja komunalne opremljenosti; komunalnih poslova te poslove u zaatiti okoliaa. Upravni odjel za razvoj i europske procese utvruje plan razvojnih programa za sve prora unske korisnike na prijedlog pojedinih prora unskih korisnika, koordinira i prati ostvarivanje zajedni kih razvojnih programa; usklauje infrastrukturne projekte ~upanije; obavlja poslove iz nadle~nosti ~upanije u obnovi, razminiranju i dr~avnim infrastrukturnim projektima; obavlja poslove u svezi zaatite od po~ara, civilne zaatite i elementarnih nepogoda. Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog ureenja i gradnje izdaje lokacijske dozvole, potvrde parcelacijskog elaborata, rjeaenja o utvrivanju graevne estice, rjeaenja o uvjetima graenja, potvrde glavnog projekta, rjeaenja o izvedenom stanju, potvrde izvedenog stanja, uporabne dozvole i dozvole za uklanjanja, izdaje i druge akte predviene zakonskim propisima kojima se regulira prostorno ureenje i gradnja te obavlja ostale poslove u provedbi dokumenta prostornog ureenja i gradnje. Za obavljanje poslova iz djelokruga rada odjela izvan sjediata }upanije osnovana je Ispostava u Benkovcu za podru je grada Benkovca te opina Liaane Ostrovi ke, Pola a i Stankovci. Ispostava zapoaljava 3 djelatnika. Svi odjeli participiraju u programima vezanim za podru ja od posebne dr~avne skrbi koji se uglavnom odnose na komunalnu (voda, struja, promet), druatvenu (akola, ambulanta), te gospodarsku (poljoprivreda, malo i srednje poduzetniatvo) infrastrukturu. Suradnja Grada Benkovca i Zadarske ~upanije je dobra, a esto se s pravom pretpostavlja da je Grad dovoljno sna~an da sam rjeaava svoje probleme. 1.6.5. Grad Benkovac i njegov djelokrug Grad Benkovac sa svojim naseljima Benkovac, Benkova ko selo, Bjelina, Bukovi, Buli, Brgud, Bruaka, Dobra Voda, Donje Biljane, Donje Ceranje, Donji Karin, Donji Kaai, Donji Lepuri, Gornje Biljane, Gornje Ceranje, Islam Gr ki, Kolarina, Korlat, Ko~lovac, Kula Atlagi, Lisi i, Liaane Tinjske, Medvia, Miranje, Nadin, Peruai Donji, Peruai Benkova ki, Podlug, Podgrae, Popovii, Pristeg, Provi, Radoainovci, Rodaljice, Raatevi, Smil i, `opot, Tinj, Vukai, Zagrad i Zapu~ane u cijelosti pripada drugoj skupini podru ja od posebne dr~avne skrbi (s vrijednoau indeksa razvijenosti od 65,85%, Grad Benkovac je svrstan u drugu skupinu JLS ija je vrijednost indeksa izmeu 50 i 75% dr~avnog prosjeka). Pripadnost Grada Benkovca drugoj skupini podru ja od posebne dr~avne skrbi naglaaava se zbog posebnih poticajnih mjera koje uti u na cjelokupni rad jedinice lokalne samouprave. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju podru ja posebne dr~avne skrbi te e se ukinuti. Zamijenit e ih skupina JLS, u koje e ui opine i gradovi iji stupanj razvoja ne dose~e 75% hrvatskog prosjeka. Samoupravni djelokrug Grada Benkovca odreen je lankom 134. Ustava RH. U djelokrugu su poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslovi koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanisti ko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaatitu potroaa a, zaatitu i unapreenje prirodnog okoliaa, protupo~arnu i civilnu zaatitu te promet na svom podru ju. Sve ovo odreeno je i Zakonom o lokalnoj samoupravi koji, meutim, navodi i da e se posebnim zakonima odrediti poslovi koje je jedinica lokalne samouprave du~na organizirati te poslovi koje jedinica lokalne samouprave mo~e obavljati, ako je osigurala uvjete za njihovo obavljanje. Pored poslova iz samoupravnog djelokruga, Grad Benkovac du~an je obavljati i poslove koji se s tijela dr~avne uprave prenose na jedinice lokalne samouprave, a koji spadaju u preneseni djelokrug poslova. Obzirom na (pre)veliki broj propisa iz kojih se mogu ia itavati poslovi jedinica lokalne samouprave, ovdje je naveden samo pregled zakona i nekih va~nijih propisa kojima su odreeni poslovi koje trebaju obavljati jedinice lokalne samouprave neovisno o tome da li se radi o samoupravnom ili o prenesenom djelokrugu: Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda Zakon o zatiti zraka Zakon o knji~nicama Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi Zakon o zaatiti okoliaa Zakon o prostornom ureenju Zakon o grobljima Zakon o najmu stanova Zakon o vlasniatvu i drugim stvarnim pravima Zakon o trgovini Zakon o vodama Zakon o predakolskom odgoju i naobrazbi Zakon o aportu Zakon o tehni koj kulturi Zakon o veterinarstvu Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o zaatiti od po~ara Zakon o vatrogastvu Zakon o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma Zakon o prijevozu u cestovnom prometu Zakon o igrama na sreu Zakon o otpadu Zakon o dr~avnoj izmjeri i katastru nekretnina Zakon o naseljima Zakon o javnom okupljanju Zakon o sigurnosti prometa na cestama Zakon o zaatiti i o uvanju kulturnih dobara Zakon o udrugama Zakon o popisima bira a Zakon o referendumu Zakon o zdravstvenoj zaatiti Zakon o socijalnoj skrbi Zakon o osnovnom akolstvu Zakon o cestama Iz pregleda zakona i propisa na osnovi kojih se obavljaju lokalni poslovi vidljivo je da se radi o ograni enim mogunostima jedinica lokalne samouprave. U samo manjem broju slu ajeva jedinice lokalne samouprave ureuju i obavljaju javne poslove i pri tom imaju potpune i cjelovite nadle~nosti. Znatnije nadle~nosti su iz podru ja komunalnog gospodarstva, prostornog ureenja i druatvenih djelatnosti, dok se ostali poslovi pojavljuju sporadi no i nemaju osobito zna enje za zadovoljavanje lokalnih potreba graana. Upravljanje razvojem lokalne zajednice treba po ivati na na elu supsidijarnosti, odreenom Ustavom RH prema kojem javne poslove obavljaju one institucije koje su najbli~e graanima. Stavak 2. lanka 19. Zakona o podru noj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi aktualizirao je, meutim, na elo enumeracije prema kojem u samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave spada samo ono ato joj je zakonom izri ito dano u nadle~nost. U stavku stoji: "Posebnim zakonima kojima se ureuju pojedine djelatnosti iz stavka 1. ovoga lanka odredit e se poslovi ije su obavljanje opine i gradovi du~ni organizirati te poslovi koje mogu obavljati. Nadalje, zbog neusklaenosti i nedore enosti pojedinih propisa, donoaenje mnogih podzakonskih akata ostavljeno je nadle~nom ministru ato u veini slu ajeva dodatno su~ava prava lokalne zajednice. Treba se osvrnuti i na nadzor sredianje dr~avne vlasti nad lokalnom samoupravom. Ustav RH u svom lanku 136. odreuje da su u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave samostalne i da podlije~u samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaatenih dr~avnih tijela. U razradi ovog ustavnog lanka Zakon o podru noj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi navodi da dr~ava radi zaatite ustavnosti i zakonitosti kao i zaatite prava graana obavlja nadzor nad zakonitoau rada i akata tijela jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave. 1.6.5.1. Predstavni ko-izvrana vlast Predstavni ko-izvranu vlast u Benkovcu ine: Gradsko vijee Grada Benkovca Predsjednik Gradskog vijea Dva potpredsjednika Gradskog vijea Gradona elnik Gradsko vijee ima 15 lanova, a konstituira se nakon provedenih izbora u kojem se nadmeu strana ke liste i liste nezavisnih kandidata po proporcionalnom sustavu s jednom izbornom jedinicom. Gradsko vijee konstituirano je na lokalnim izborima 2009. godine. Gradsko vijee utvruje razvojnu politiku Grada, odreuje ciljeve i prioritete u rjeaavanju problema i financiranju, te odlu uje o svim va~nim gradskim pitanjima. Nadle~no je za donoaenje svih opih akata kojim se ostvaruje regulacijska i distribucijska funkcija lokalne samouprave. Na osnovi doneaenog Statuta Grada Benkovca i drugih odluka i opih akata kojima ureuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Benkovca, Gradsko vijee raspisuje lokalni referendum, bira i razrjeaava predsjednika i potpredsjednike Gradskog vijea, bira i razrjeaava predsjednike i lanove radnih tijela Gradskog vijea, donosi Statut Grada, Poslovnik o radu, odluku o uvjetima, na inu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasniatvu Grada, usvaja prora un i odluku o izvraenju prora una, godianje izvjeae o izvraenju prora una, donosi odluku o privremenom financiranju odlu uje o stjecanju i otuenju pokretnina i nekretnina Grada Benkovca ija ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlu uje o stjecanju i otuenju pokretnina i nekretnina, odnosno ija je pojedina na vrijednost vea od 1.000.000 kuna donosi odluku o promjeni granice Grada Benkovca ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i slu~bi, donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje slu~benika i na inu provoenja ocjenjivanja, osniva javne ustanove, ustanove, trgova ka druatva i druge pravne osobe, za obavljanje gospodarskih, druatvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad, daje prethodne suglasnosti na statute ustanova, ukoliko zakonom ili odlukom o osnivanju nije druga ije propisano, donosi odluku o kriterijima, na inu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje javna priznanja, donosi odluke i druge ope akte, obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i podzakonskim aktima, Osnovna uloga Gradskog vijea je donoaenje opih pravnih akata iz samoupravnog ili prenesenog djelokruga. Tablica 1.6.1. pokazuje da Gradsko vijee Benkovca u dobroj mjeri ispunjava svoju pravnotvornu funkciju. Od 82 akta koja je trebalo donijeti po osnovi posebnih zakona, doneaena su 72 (88%): Tablica 1.6.1. Pravno tvorna djelatnost Gradskog vijea Benkovca ZAKONSKI OKVIRPoslovi Gradskog vijeaUreenoZakon o komunalnom gospodarstvu  osigurava trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, osigurava odr~avanje komunalnih objekata i ureaja u stanju funkcionalne ispravnosti, poduzima mjere za o uvanje i zaatitu okoliaaDa osniva trgova ko druatvo, javnu ustanovu ili vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti,Da dodjeljuje koncesiju za obavljanje komunalnih djelatnosti,Da  donosi odluku o komunalnom redu,Da donosi odluku o komunalnoj naknadi,Da donosi program odr~avanja komunalne infrastrukture,Da donosi program gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture,Da donosi odluku o komunalnom doprinosu.DaZakon o zakupu poslovnog prostora  donosi odluku o uvjetima i postupku natje aja za davanje u zakup poslovnog prostora.DaZakon o zaatiti od elementarnih nepogoda  nabavlja opremu i sredstva za zaatitu i odr~ava ih u ispravnu stanju,Da donosi planove zaatite i spaaavanja,Da procjenu visinu atete na svom podru ju,Da imenuje povjerenstvo za procjenu `teta od elementarnih nepogoda,Da osigurava sredstva za uklanjanje i ubla~avanje posljedica elementarnih nepogoda.DaZakon o zaatiti zraka  jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju podru ne mre~e za praenje kakvoe zraka na svom podru ju (u daljnjem tekstu: podru na mre~a).NeZakon o knji~nicama  osniva narodnu knji~nicu kao javnu ustanovu,Da imenuje ravnatelja uz naknadnu potvrdu ministra kulture,Da osigurava sredstva za rad knji~nice.DaZakon o financiranju javnih potreba u kulturi  donosi program javnih potreba u kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje programaDaZakon o zaatiti okoliaa  ureuje, organizira, financira i unapreuje poslove zaatite okoliaa koji su lokalnog zna enja,Da donosi program zaatite okoliaa u skladu sa strategijom i programom zaatite okoliaa ~upanije.DaZakon o prostornom ureenju  donosi dvogodianje izvjeae o stanju u prostoru i program mjera za unapreenje stanja u prostoru.Da donosi prostorni plan ureenja grada, generalni urbanisti ki plan i detaljni plan ureenja.DaZakon o grobljima  donosi odluku kojom utvruje potrebu izgradnje groblja,Da donosi odluku o zatvaranju groblja kada utvrdi da na groblju viae nema mogunosti osnivanja novih grobnih mjesta.Ne donosi odluku o premjeatanju groblja ili dijela groblja koje je izvan upotrebe,Ne donosi odluku o mjerilima i na inu dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na koriatenje, vremenskim razmacima ukopa u popunjena grobna mjesta te o na inu ukopa nepoznatih osoba, o odr~avanju groblja i uklanjanju otpada, o uvjetima upravljanja grobljem, o uvjetima i mjerilima za plaanje naknade kod dodjele grobnog mjesta i godinje naknade za koritenje.DaZakon o najmu stanova  propisuje uvjete i mjerila za davanje u najam stanova u svom vlasnitvu,Da vodi popis stanova, najmodavaca, najmoprimaca i visine najamnine.DaZakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima  odreuje fizi ku ili pravnu osobu za obavljanje hitnih popravaka.DaZakon o trgovini  odreuje lokacije za pokretnu prodaju, prodaju robe na klupama, u kioscima, automatima i prigodnu prodaju,Da izdaje rjeaenja o radu trgovina nedjeljom i praznikom te radu u turisti koj sezoni.DaZakon o vodama  donosi po prethodno pribavljenom mialjenju Hrvatskih voda propise o mjerama, na inu i opsegu ope uporabe voda.Da donosi odluku o na inu odr~avanja objekata i uvjetima osiguravanja odgovarajue kakvoe vode, donosi odluku o zaatiti izvoriata voda.Da donosi odluku o odvodnji otpadnih voda na podru ju gradaDaZakon o predakolskom odgoju i naobrazbi  osniva javnu ustanovu-dje ji vrti,Da  donosi plan mre~e dje jih vrtia na svom podru ju,Da imenuje lanove upravnog vijea ustanove i ravnatelja ustanove,Da donosi program javnih potreba kojim se osiguravaju sredstva za financiranje djelatnosti.DaZakon o aportu  utvruje javne potrebe u aportu i za njihovo ostvarivanje osigurava financijska sredstva.DaZakon o tehni koj kulturi  donosi program javnih potreba u tehni koj kulturi i osigurava sredstva za ostvarivanje programa. DaZakon o veterinarstvu  donosi odluku o uvjetima i na inu dr~anja kunih ljubimaca.DaZakon o socijalnoj skrbi  za potrebe socijalne skrbi osigurava sredstva u visini od najmanje 5% prihoda prora una kojima prvenstveno osigurava pomo i podmirenje troakova stanovanja, osigurava sredstva za ostvarivanje prava utvrenih ovim zakonom u veem opsegu.Da osniva dom socijalne skrbi kao javnu ustanovu uz prethodno odobrenje ministra nadle~nog za poslove socijalne skrbiDaZakon o zaatiti od po~ara  donosi procjenu i plan zaatite od po~ara.DaZakon o vatrogastvu  gradsko vijee osniva javnu vatrogasnu postrojbu kao javnu ustanovu.Da osigurava sredstva za redovnu djelatnost javne vatrogasne postrojbe. DaZakon o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma  gradsko vijee predla~e izbor i razrjeaenje predsjednika turisti ke zajednice,Da gradsko vijee imenuje predstavnika u nadzorni odbor turisti ke zajednice,Da gradsko vijee obavlja pripremne radnje za osnivanje turisti ke zajednice i sazivanje osniva ke skupatine.DaZakon o prijevozu u cestovnom prometu  donosi odluku o lokalnom linijskom prijevozu,Ne donosi odluku o auto taksi prijevozu.DaZakon o igrama na sreu  daje suglasnost o moguem obavljanju registrirane djelatnosti za prireivanje igara na sreu.NeZakon o otpadu  osigurava provoenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom.Da osigurava sredstva za financiranje izgradnje odlagaliata komunalnog otpada.Da gradsko vijee na temelju propisa du~no je donijeti plan sanacije otpadom one iaenog tla i neureenih odlagaliata.DaZakon o dr~avnoj izmjeri i katastru nekretnina  osniva i vodi katastar vodova, osniva i vodi evidenciju naselja, ulica i kunih brojeva, odreuje kune brojeve.NeZakon o naseljima  donosi odluku o imenovanju ulica i trgova.Da odreuje organ koji pribavlja plo e s imenima naselja, ulica i trgova i plo ice s brojevima zgrada, odreuje na in podmirivanja troakova pribavljanja i postavljanja plo a s imenima naselja, ulica i trgova, kao i plo ica s brojevima zgrada.DaZakon o sigurnosti prometa na cestama  donosi odluku o ureenju prometa na podru ju jedinice lokalne samouprave,Da predstavni ko tijelo na prijedlog policijske uprave organizira prometne jedinice mlade~i, NeZakon o zaatiti i o uvanju kulturnih dobara  mo~e donijeti odluku o proglaaenju kulturnog dobra. Da daje prethodno mialjenje o namjeni i na inu uporabe nepokretnog kulturnog dobra.Ne osigurava sredstva za zaatitu i o uvanje kulturnih dobara.DaZakon o udrugama (NN70/97) daje odobrenje za uporabu naziva jedinice lokalne samouprave, njezine izvedenice te njezin grb i zastavu,Da donosi mjerila za utvrivanje udruga od interesa za jedinku lokalne samouprave.DaZakon o popisima bira a  odreuje podru je za voenje popisa bira a, odreuje voenje posebnog sveska popisa bira a za pojedine dijelove grada odnosno naselja prema bira kim mjestima,Ne provjerava popis bira a prilikom raspisivanja izbora.Da predla~e lanove komisiju za popis bira a. DaZakon o referendumu  donosi odluku o raspisivanju lokalnog referenduma.Da imenuje lanove povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma.DaZakon o ugostiteljskoj djelatnosti  propisuje raspored, po etak i zavraetak radnog vremena u ugostiteljstvu na svom podru ju. Inspekcijske poslove u provedbi Zakona i drugih propisa donesenih na temelju Zakona obavlja turisti ka inspekcija.Da utvruje prostore na kojima se smiju pru~ati usluge u pokretnom ugostiteljskom objektu.DaZakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave  propisuje stopu poreza na potroanju.Da propisuje visinu poreza na kue za odmor,Da utvruje visinu poreza na reklame,Da propisuje visinu poreza na tvrtke.Da  propisuje visinu poreza na koriatenje javnih povraina,Da mo~e propisati prirez na porez na dohodak.DaZakon o prora unu  donosi prora un jedinice lokalne samouprave.DaZakon o zdravstvenoj zaatiti  predla~e potreban broj doktora medicine odnosno drugih zdravstvenih djelatnika koji utvruju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti graana umrlih izvan zdravstvene ustanove, imenuje ih ~upanijska skupatina.DaZakon o sudovima  predla~e suce porotnike opinskih, trgova kih i ~upanijskih sudova, a imenuje ih ~upanijska skupatina.NeUDIO 88% DA 12% NE Gradona elnika biraju graani na neposrednim izborima i to na razdoblje od etiri godine. Gradona elnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Benkovca zastupa Grad i nositelj je izvrane vlasti u Gradu Benkovcu, daje punomoi za zastupanje Grada, predla~e Gradskom vijeu donoaenje opih i drugih akata; obavlja nadzor nad zakonitoau rada upravnih tijela Grada Benkovca i daje im upute za rad, poduzima mjere za osiguranje u inkovitosti njihova rada daje im upute za rad, te obavlja druge poslove koji su mu stavljeni u nadle~nost zakonima, drugim propisima, Statutom ili drugim opim aktom. Gradona elnik ima dva zamjenika, koji svoju du~nost obavljaju profesionalno. Gradona elniku ne prestaje odgovornost za obavljanje poslova iz njegova djelokruga koje je povjerio zamjeniku. Zamjenici gradona elnika biraju se po istom postupku kao i gradona elnik. Profesionalno obavljanje funkcija gradona elnika i dogradona elnika znatno doprinosi u inkovitom rijeaavanju tekuih problema i kreativnosti u razvojnoj politici. Doprinosi i raairenoj percepciji Benkov ana o elnicima koji su uvijek  na licu mjesta . 1.6.5.2. Upravna vlast Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga JLS kao i poslova dr~avne uprave prenijetih na gradsku razinu, Grad Benkovac je ustrojio Ured gradona elnika i etiri upravna odjela. Pravilnik o unutarnjem redu gradske uprave Grada Benkovca (Slu~beni glasnik Grad Benkovca 7/10, 9/10, 10/10,) predvia 22 radna mjesta. Sva su popunjena. 1.6.2. Unutarnji ustroj Gradske uprave Benkovca R.br.Radno mjestoStru na spremaRadno iskustvoBroj izvraitelja Ured gradona elnika1.Referent za odnose s javnoau i protokolSrednja stru na sprema112. Administrativni tajnik Ureda Gradona elnikaSrednja stru na sprema113. Administrativni referent za poslove Gradskog vijea i Gradona elnikaSrednja stru na sprema114.Administrativni referent za poslove pisarnice i arhiveSrednja stru na sprema115.Sprema icaSrednja stru na sprema11Upravni odjel za gospodarstvo i druatvene djelatnosti6.Pro elnikMagistar struke ili stru ni specijalist517.Viai savjetnik za gospodarstvo i socijalnu skrbMagistar struke ili stru ni specijalist518.Viai savjetnik za druatvene djelatnostiMagistar struke ili stru ni specijalist51Upravni odjel za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj9. Pro elnikMagistar struke ili stru ni specijalist5110.Stru ni suradnik za komunalne posloveSveu iliani prvostupnik ili stru ni prvostupnik3111.Stru ni suradnik za prostorno ureenjeSveu iliani prvostupnik ili stru ni prvostupnik3112.Viai savjetnik za komunalne poslove i razvojMagistar struke ili stru ni specijalist5113.Viai referent za informacijski sustavSveu iliani prvostupnik ili stru ni prvostupnik1114.Referent - komunalni redarSrednja stru na sprema12Upravni odjel za prora un i financije15.Pro elnikMagistar struke ili stru ni specijalist5116.Ra unovodstveni referent -fin.knjigovoaSrednja stru na sprema1117.Ra unovodstveni referent za prora unske korisnikeSrednja stru na sprema1118.Ra unovodstveni referent  fakturant, blagajnikSrednja stru na sprema11Upravni odjel za ope, pravne i kadrovske poslove19.Pro elnikMagistar struke ili stru ni specijalist5120. Viai stru ni suradnik za imovinsko-pravne posloveMagistar struke ili stru ni specijalist1121. Viai savjetnik za pravne posloveMagistar struke ili stru ni specijalist41 Gradska uprava provodi odluke Gradskog vijea i Gradona elnika u skladu sa zakonom. Uveden je novi ustroj ali uprava joa nije dovoljno ekipirana s obzirom na obim i vrste poslova, iako je postojei kadar visoko educiran. Problem je, naravno, u trenutno ograni enim prora unskim mogunostima Grada Benkovca da zaposli dodatne slu~benike i stimulira postojee. Gradska uprava ne uspijeva u cjelosti ubrati naknade, doprinose i poreze za koje je nadle~na, uz napomenu da je za to samo dijelom odgovorna. Nedovoljna naplata naknada, doprinosa i poreza proizlazi i iz sporog i neu inkovitog voenja sudskih sporova i iz sporog ostvarivanja najavljene fiskalne decentralizacije na ato lokalna samouprava ne mo~e direktno utjecati. Poboljaanjem ove funkcije gradska uprava namakla bi sredstva i za novo zapoaljavanje. S druge strane, gradska uprava je vrlo aktivna u prijavljivanju razvojnih (uglavnom infrastrukturnih) projekata za financiranje. Grad Benkovac se redovno javlja na natje aje za sufinanciranje projekata iz sredstava EU. Do sada je bio uspjeaan u gotovo svim slu ajevima osim jednog, ato je izuzetan uspjeh. Veina projekata odnosi se na izgradnju ili dogradnju infrastrukture (u Tablici 1.6.3. navedeni su projekti i iznosi sredstava koje je Grad Benkovac ostvario kroz EU i ostale izvore sredstava). Posljednjih godina gradskoj upravi su sve zanimljiviji i tzv.  meki projekti, oni neposredno usmjereni na poboljaanje ~ivotnih uvjeta graana. Iz izvora EU financirani su (ili su natje aji joa uvijek u tijeku) slijedei projekti u kojima je Grad Benkovac sudjelovao kao nositelj projekta (NP) ili partner na projektu (PP): Tri prioritetna projekta u okviru "Jadranskog programa za susjedstvo"  INTERREG IIIA (Adriatic New Neighbourhood Programme INTERREG/CARDS/PHARE, PP)  rezultati natje aja nisu joa uvijek poznati Organizacija i rad dnevnog boravka za starije i nemone osobe (IPA IVC, PP) Proairenje infrastrukture u Poslovnoj zoni `opot  faza II (IPA IIIC 2010, NP)  iako je projektni prijedlog predlo~en za financiranje od strane nadle~nog tijela, zbog nemogunosti sufinanciranja od strane Grada Benkovca i prethodno financiranog projekta iz EU sredstava, a koji nije realiziran sukladno predvienom planu provedbe, od ovog projekta se odustalo Biti mlad  biti aktivan (PHARE 2006, PP) Proairenje infrastrukture u Poslovnoj zoni `opot  faza I (PHARE 2005, NP) Strateaki plan pru~anja socijalnih usluga u ruralnim naseljima na podru ju Grada Benkovca (za razdoblje 2008-2010) (CARDS 2003, PP) Zavraetak gradnje vodoopskrbnog cjevovoda, crpne stanice i vodospreme Lisi i (CARDS 2002, NP) Izrada projektne dokumentacije za izgradnju vodoopskrbnog sustava Benkovac  Liaane Ostrovi ke (CARDS 2002, NP) Razminiranje i pretra~ivanje minski sumnjivog podru ja u Nadinu, Smil iu, Tinju i Kaaiu (CARDS 2002, PP) Izrada projektne dokumentacije za izgradnju vodoopskrbnog sustava Pola kog bazena (CARDS 2002, PP)  Grad Benkovac je partner na projektu, ali bez financijskog u eaa Nabavka bibliobusa za Gradsku knji~nicu Zadar (CARDS 2002, PP) Prema dostupnim podacima ukupna vrijednost projekata u potpunosti financiranih ili sufinanciranih iz EU izvora iznosi 38.572.454,58 kn (s obzirom na viaegodianje razdoblje na koje se podaci odnose, kao prosje ni te aj uzet je 1 EUR = 7,3 kn). Od toga je 20.650.641,86 dobiveno iz razli itih EU izvora, dok je Grad Benkovac do sada iz gradskog prora una izdvojio ukupno 12.816.692,00 kn. Iz ostalih izvora Grad Benkovac je uspio prikupiti joa dodatnih 9.168.234,00 HRK. Iznos ukupno dobivenih sredstava iz svih izvora (osim prora una Grada) iznosi tako 29.818.875,86 HRK (4.084.777,51 EUR). Ukupna vrijednost svih projekata procjenjuje se na 47.740.688,58 HRK (6.539.820,35 EUR). Sve projektne prijedloge osim jednog, pripremili su djelatnici gradske uprave. To svjedo i o sposobnosti sagledavanja potreba, uo avanja odgovarajueg natje aja i vjeatini pripremanja slo~ene i obimne projektne dokumentacije. Svjedo i i o sposobnosti provedbe takvih projekata, tijekom koje se od treih zemalja korisnica zahtijeva odgovarajue voenje financija sukladno procedurama i pravilima za koriatenje sredstava EU. Osim EU izvora financiranja, Grad Benkovac je dio svojih aktivnosti financirao i iz drugih domaih i stranih izvora. Dio projekata financiran je iz sredstava UNDP, Svjetske banke i Europske investicijske banke (ukupno 9.168.234,00 HRK). Dinamika dotoka nov anih sredstava i dalje e ovisiti ovisi o dostupnim i otvorenim natje ajima, raspolo~ivim sredstvima davatelja bespovratnih sredstava, optereenju gradske uprave u pripremi, a pogotovo u provedbi projekata, te sredstvima u Prora unu uobi ajeno predvienim za sufinanciranje. Prora unska sredstva e pak ovisiti o dugoro nim i kratkoro nim kretanjima benkova kog i ~upanijskog gospodarstva te o makroekonomskim kretanjima. Prora unski prihodi Grada Benkovca u razdoblju 2006  2011, porasli su od 25.983.073 kn u 2001. na 37.384.650 kn u 2008 godini da bi u 2010. pali na 29.888.314 kn. Do 2013. godine planirano je okretanje trenda i porast prora unskih prihoda. Tablica 1.6.3. Projekti financirani iz EU i ostalih izvora (uklju ujui i prora un Grada Benkovca) Izvor: dokumentacija Grada Benkovca  U razdoblju u kojem se provodio Program ukupnog razvoja Grada Benkovca 2006  2011, tijekom 2010. i 2011. godine Grad Benkovac je za potrebe }upanijske razvojne strategije Zadarske ~upanije pripremio listu projekata koje planirana prijaviti na natje aje za financiranje, uglavnom iz EU izvora. Ukupna vrijednost ovih projekata je 53.600.000,00 EUR (radi se o velikim kapitalnim investicijama), a Grad Benkovac bi za njihovu provedbu trebao dugoro no osigurati oko 19.500.000,00 EUR. Popisano je ukupno 11 projekata pri emu je za 9 projekata Grad Benkovac predlo~en kao nositelj projekta. Preostala 2 projekta se trebaju provoditi na podru ju Grada Benkovca ali imaju druge nositelje. 1.6.5.3. Mjesna samouprava Od 2001. godine na ovamo o~ivjelo je nekoliko naselja, a programima obnove su izgraena i etiri nova. Grad Benkovac je stoga u ljeto 2009. godine izmijenio Statut, ali nije mijenjao broj mjesnih odbora. I dalje ih je 41: M.O.Benkovac, M.O. Benkova ko selo, M.O. Bjelina, M.O. Bukovi, M.O. Buli, M.O. Brgud, nema M.O. Bruaka, M.O. Dobra Voda, M.O. Donje Biljane, nema M.O. Donje Ceranje, M.O. Donji Karin, M.O. Donji Kaai, M.O. Donji Lepuri, M.O. Gornje Biljane, nema M.O. Gornje Ceranje, M.O. Islam Gr ki, M.O. Kolarina, M.O. Korlat, M.O. Ko~lovac, M.O. Kula Atlagia, M.O. Lisi i, M.O. Liaane Tinjske, M.O. Medvia, M.O. Miranje, M.O. Nadin, M.O. Peruai Donji, M.O. Peruai Benkova ki, M.O. Podlug, M.O. Podgrae, M.O. Popovii, M.O. Pristeg, M.O. Provi, M.O. Radoainovci, M.O. Raatevi, M.O. Rodaljice, M.O. Smil i, M.O. `opot, M.O. Tinj, M.O. Vukai, M.O. Zagrad, nema M.O. Zapu~ane. Nakon posljednjih izbora svibnja 2010. godine, mjesni odbori konstituirani su u 35 stvarno naseljenih naselja. U slabo naseljenim Brgudu, Dobroj Vodi, Gornjim Biljanima, Ko~lovcu, Podlugu i Zagradu nije bilo dovoljno kandidata za izborne liste, pa je izostalo i konstituiranje. lanove vijea mjesnog odbora biraju graani s podru ja mjesnog odbora koji imaju bira ko pravo na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, na vrijeme od etiri godine. Izbornu jedinicu za izbor lanova vijea mjesnog odbora ini cijelo podru je mjesnog odbora. Uz to, mjesne odbore odreda vode volonteri, a veina odbora nema potrebne prostorije. Unato  tome suradnja Grada Benkovca i mjesnih odbora je dobro usklaena i gotovo svakodnevna. Zaslu~uje visoku ocjenu. Tijela mjesnog odbora su Vijee mjesnog odbora i Predsjednik vijea mjesnog odbora. Stru ne i administrativne poslove za mjesne odbore obavljaju gradska tijela uprave. Vijee mjesnog odbora koristi sredstva koja su mu dodijeljena iz prora una Grada Benkovca, donosi plan malih komunalnih akcija i utvruje prioritete u njihovoj realizaciji. 1.6.5.4. Javna poduzea Grad Benkovac je niz godina imao Vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti. Obujam poslova pogona je rastao tako da je 1.4.2006. pogon prerastao u komunalno poduzee  Benkovi d.o.o. koje obavlja slijedee komunalne djelatnosti: skupljanje i odlaganje komunalnog otpada, odr~avanje istoe javnih povraina, odr~avanje javnih zelenih povraina, odr~avanje uredskih prostorija, odr~avanje aportskih igraliata, odr~avanje i upravljanjem tr~nicom na malo, odr~avanje i upravljanje sto nim sajmom, odr~avanje i upravljanje grobljima i gradnja grobnica, odr~avanje nerazvrstanih cesta. U Poduzeu su ustrojene slijedee unutarnje ustrojstvene jedinice: ured pogona, uprava groblja, odsjek za istou i komunalni otpad, odsjek za zelene povraine. Radom Poduzea upravlja direktor koji je odgovoran Gradskom vijeu za materijalno i financijsko poslovanje, te za zakonitost rada poduzea. Uz to, Grad Benkovac je vlasnik poduzea Radio Benkovac d.o.o. i prete~iti vlasnik (75,88%) trgova kog druatva Vodovod i odvodnja d.o.o. Benkovac. Grad je i osniva  Gradske knji~nice, dje jeg vrtia Bubamara, Javne vatrogasne postrojbe, Zavi ajnog muzeja, Centra za pomo i njegu Sv. Ante i Turisti ke zajednice Benkovac. Grad je i suosniva  Razvojne agencije Zadarske ~upanije i trgova kog druatva EKO d.o.o. za gospodarenje otpadom na ~upanijskoj razini koje je osnovano 2008 (meu suosniva ima su Zadarska ~upanija i Grad Zadar). Ova skrb optereuje gradski prora un ali je nu~na radi obavljanje gradskih funkcija. 1.7. Postojei razvojni dokumenti 1.7.1. Strateaki program ukupnog razvoja Grada Benkovca i Opine Liaane Ostrovi ke u razdoblju 2007  2011 Strateaki program ukupnog razvoja Grada Benkovca i Opine Liaane Ostrovi ke usvojen je listopada 2006. godine. Program je odredio razvojne poslove koje je trebala obaviti samo benkova ka gradska uprava, poslove koje je trebala obaviti samo liaanska opinska uprava i zajedni ke poslove na kojima je trebalo suraivati. Suradnja je uglavnom izostala, tako da je krajem 2011. godine Grad Benkovac pokrenuo izradu novog strateakog programa ukupnog razvoja koji se odnosi samo na podru je Grada. Kako iskustvo provedbe prethodnog programa u Liaanima nije od koristi prilikom izrade novog benkova kog programa, vrednovanje provedbe u razdoblju 2007-2011 svedeno je na razvojna postignua Grada Benkovca. Neovisni evaluator sustavno je vrednovao Strateaki program ukupnog razvoja Benkovca i Liaana Ostrovi kih primijenivai kriterije i na in vrednovanja zasnovane na predloaku ~ivotnog ciklusa javne politike i razvojnog programa. Rije  je o vrednovanju nakon isteka provedbenog razdoblja (ex post evaluacija) tijekom kojeg je evaluator usko suraivao s pro elnicama upravnih odjela Grada Benkovca. Raspravljeni su izravni rezultati provedbenih poslova (projekti i programi) i nazna eno koji se projekti ili programi joa provode, a koji nisu provedeni. Kriti ki je analizirani sustav provedbe i podjela odgovornosti, a posebno je nazna eno koje razvojne poslove treba preformulirati i uvrstiti u novi Program. `to se ti e prethodnog Programa prvo su procijenjeni prednosti i nedostaci: Tablica 1.7.1. Prednosti i nedostaci Strateakog programa ukupnog razvoja u razdoblju 2007  2011 PREDNOSTI NEDOSTACI Samo postojanje lokalnog strateakog razvojnog dokumentaZajedni ki strateaki razvojni program Grada Benkovca i Opine Liaane Ostrovi ke nije se pokazao dobrim prakti nim rjeaenjem. Suradnja na provedbi programa nije ostvarenaStrateaki program je poslu~io kod predlaganja projekata za financiranje iz meunarodnih izvora jer je zahtijevano da projekti proizlaze iz lokalnog strateakog dokumentaPodaci popisa stanovniatva se prikupljaju jednom u 10 godina i brzo zastarjevaju ato stvara poteakoe u izradi strateakih razvojnih programa Strateaki program i njegove analiti ke osnove poslu~ili su kao dobar izvor informacija za formulaciju Regionalog operativnog prlana (ROP-a) i }upanijske razvojne strategije Zadarske ~upanijeMeu prioritetnim razvojnim ciljevima bilo je i onih ije ostvarivanje nije u izravnoj upravnoj domeni Grada (razvojni cilj  Omoguen promet nekretnina na podru ju Benkovca , na primjer, trebalo je ostvariti sreivanjem katastra i ZK)Podaci iz Programa poslu~ili su u pripremi studija izvedivosti ulaganjaOstvarenje nekih ciljeva zna ajno je ovisilo o drugim akterima (~upanija, javna poduzea i sl.)U provedbi su uva~avani razvojni prioriteti koje su tijekom izrade Strateakog programa na participativni na in izrazili klju ni dionici Ustanovnljeni prioriteti nisu se mogli u potpunosti ostvariti zbog niza nastalih nepovoljnih okolnostiStrateaki program nije povezan s prora unskim procesom, iako se prora un sukladno zakonu priprema programskiU gradskoj upravi nema posebne organizacijske jedinice za razvojne projekte U drugom koraku ocijenjeno je ostvarenje pojedinih razvojnih ciljeva Strateakog programa. Kako je za njihovo ostvarenje bila zadu~ena prvenstveno Gradska uprava, ocjene su nu~no subjektivne: Tablica 1.7.2. Ocjena ostvarenja razvojnih ciljeva Grada Benkovca Razvojni cilj Samoprocjena postignua 1 nedovoljno 2 dovoljno 3 dobro 4 vrlo dobro 5 odli noOmoguen promet nekretnina na podru ju Benkovca (i Liaana Ostrovi kih)2Unaprijeena struktura benkova kog (i liaanskog) gospodarstva3Pokrenuta suvremena poljoprivredna proizvodnja2Pokrenut razvoj turizma4Izgraena osnovna infrastruktura3Gradska uprava Benkovca i (opinska uprava Liaana Ostrovi kih) osposobljena za upravljanje razvojem 4Stvoreni uvjeti za ostanak i povratak stru njaka2Poboljaana briga o mladima2Poboljaana briga o starima i nemonima4 Ove ocjene odnose se samo na ostvarenje ciljeva i izvraenje poslova i zadaa odreenih strateakim programom. Slika o razvoju benkova kog kraja time nije potpuna jer je bilo postignua koja nisu bila neposredno zadana programom pa izmi u ovakvom ocjenjivanju, a bilo je i ciljeva ije je ostvarenje ovisilo o izvanjskim faktorima na koje gradske uprava nije mogla utjecati u veoj mjeri. Poslovi i zadae u podru ju poljoprivrede bili su, na primjer, usredoto eni na osnivanje marketinakih zadruga kako bi se strateaki program ato bolje uklopio u ondaanje mjere ~upanijske poljoprivredne politike. Kako ona, barem u pogledu poljoprivrednog marketinga ni izbliza nije dala ~eljene rezultate, nisu u veoj mjeri uspijevale ni mjere koje je gradska uprava poduzimala radi osnivanja marketinakih zadruga na podru ju Grada. S druge strane, poslovi i zadae koji su u najveoj mjeri ovisili o samoj gradskoj upravi obavljeni su zadovoljavajue. Prosje na ocjena do koje se doalo samoocjenjivanjem obavljenih poslova i zadaa zadanih programom je tako dobar, ato ukazuje da se dosta postiglo, ali i da je ostalo prostora za unapreenje razvojnog djelovanja. Razvojni ciljevi su, uz to, nadmaaili mogunosti i njihovo ostvarenje je zahtijevalo puno viae vremena nego ato je Strateakim programom bilo odreeno. U postizanju odreenog broja ciljeva Gradska uprava nije bila u cijelosti odgovorna za razvojne poslove, tako da nije mogla u punoj mjeri izravno utjecati na obavljanje poslova pa tako ni na ostvarivanje postavljenih ciljeva. Uo eno je da, iako su odreeni planirani razvojni poslovi u velikoj mjeri izvraeni, sami ciljevi mo~da nikada nee biti postignuti u cjelosti, jer se radi o razvojnim potrebama na kojima treba raditi kontinuirano. S glediata neovisnog evaluatora prosje na ocjena dobar je prihvatljiva. Program se provodio u skladu s mogunostima i postojeim kapacitetima, pri emu je doaao do izra~aja nedovoljno sustavan upravlja ki pristup. Redovito i potpuno izvjeatavanje o postignutom je izostalo . Nedostajali su i pokazatelji uspjeanosti pa je izostalo mjerenje uspjeha programa i pojedinih poslova. Kako strateaki program nije sustavno koriaten u praenju provedbe razvojnih aktivnosti, nije u potpunosti mogue ocijeniti nenavedene projekte (projekte u koje se gradska uprava upuatala iako nisu bili u Strateakom programu) i njihov doprinos ostvarenju postavljenih razvojnih ciljeva. Izvrsnim se mo~e ocijeniti provoenje projekata za koje je Grad uspio osigurati sredstva, posebice ona iz EU izvora koji zahtijevaju iznimno slo~eno administriranje. U treem koraku dio Strateakog programa ukupnog razvoja koji se odnosio na Grad Benkovac u razdoblju 2007 2011., ocijenio je neovisni evluator. Zna aj, efikasnost, efektivnost, odr~ivost i korisnost Programa ocijenio je koristei standardne kriterije vrednovanja, a na kraju je dao i metodoloake preporuke za izradu strateakog razvojnog programa u razdoblju 2012 - 2016: Zna aj  procjena koliko su ciljevi programa prikladni i zna ajni u odnosu na probleme koje su trebali adresirati (ukloniti) i s obzirom na fizi ko i politi ko okru~enje u kojem se program provodio Ocjena zna aja: Formulirani razvojni ciljevi u potpunosti su utemeljeni u nalazima analize stanja i proizlaze iz rasprava voenih na radionicama s klju nim dionicima i djelatnicima Gradske uprave tijekom 2006. godine. Tijekom vrednovanja Programa krajem 2011. godine istaknuto je da pristup odreivanja prioriteta razvojnih ciljeva bio demokratski, ali da prioritetne ciljeve nije bilo mogue u potpunosti ostvariti zbog niza okolnosti koje su iskrsnule tijekom provedbe. Efikasnost  procjena uspjeanosti s obzirom na troakove, brzinu i na in upravljanja koji je doveo do rezultata; procjena kvalitete rezultata Ocjena efikasnosti: S obzirom da provedba razvojnih poslova iz strateakog dokumenta nije bila izravno povezana s procesom planiranja i izvraenja programskog prora una, efikasnost provedbe se ne mo~e procijeniti u cjelosti (upravljanje prora unom Grada Benkovca u razdolbju 2007 -2011. ocijenjeno je u poglavlju 1.8.). Efektivnost  procjena uspjeanosti odnosno doprinosa rezultata ciljevima programa i procjena pretpostavki i njihovog utjecaja na programska postignua  @ RTfp6´´´¦’´’´´´yqf[q[qhhh5ROJQJh'.h5ROJQJh5ROJQJhkeh5R5OJQJh^5OJQJ\^J&heh^5CJOJQJ\^JaJh4CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ heh^CJOJQJ^JaJh^CJ OJQJ^JaJ heh^CJ OJQJ^JaJ jhUmHnHu#  0p\ b B ^ $d ]a$gdjtnd ^`gdjtnd gdjtn$a$gdjtn $d a$gdjtn $d a$gdjtn "dfhjlnpzgd5Rgdu d ^gdjtn $d a$gdjtn$d ]a$gdjtnV.<>`& N\~ $|.\bdh&0:xzN@\npr & ( * . h5Rh^h'.h5ROJQJheyOJQJh5ROJQJhhh5ROJQJOpr( * , . 0 2 D F d !"!3@3J8L8;; $ & Fa$gdJ'$a$gd#$a$gd2`0b000>1@1f7h7d;f;,F.FFFJJKLLL#L$L7L8LQLRLeLfLyLzLLLLLLLLLLL MM0M1MTMUMMMMMNN\\<]>]d]f]h]j]]]]]hWDh^OJQJ^J&hWDh^6CJOJQJ]^JaJhafCJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ?;??BBEEFFF]f]j]]] $$Ifa$gdF_ $ & Fa$gdJ'$a$gd#]]]]]^^^,^.^x^^^^^^^FfW $$Ifa$gdF_ckd$$Ifl4F*y g(`'O '' (    44 la]]]]]]]^^^^^^*^,^.^v^x^^^^^^^^^^^^^^^^^^ ____*_,_6_8_D_F_H_b_d_v_x__________________``````(`*`,`\`^`l`n`|`~`````` hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^J hWDh^V^^^^__,_8_QEEEEEE $$Ifa$gdF_kdW$$Ifl֞*y smgE #$(O ''''''(44 la8_F_H_d_x____Ekd+$$Ifl֞*y smgE #$('O ''''''(44 la $$Ifa$gdF________`Ekd$$Ifl֞*y smgE #$('O ''''''(44 la $$Ifa$gdF_```*`,`^`n`~`Ekd$$Ifl֞*y smgE #$('O ''''''(44 la $$Ifa$gdF_~````````Ekd$$Ifl֞*y smgE #$(O ''''''(44 la $$Ifa$gdF_``````````````a a aaaa&a(a:a~H~J~T~V~`~b~l~n~x~z~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ LNlnʀ~&hWDh^6CJOJQJ]^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JC}}}},}0~2~D<<<$a$gd#kd$$Ifl֞*U E#&'''''2'#644 la $$Ifa$gdF_2~>~J~V~b~n~z~~~~~~~~~~~~~~JLNn$a$gd#Ff!Ff $$Ifa$gdF_npZ\^`bdfhjln· $$Ifa$gdF_$a$gd#~ Ƃ0\`lṅ·Їڇ܇  &(.068:DFLNTV\^`jlrtz|~ееееееееееееееееееееееееее hWDh^hWDh^OJQJ^JhafCJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hYdh^CJOJQJ^JaJD·Ї܇XLLLL $$Ifa$gdF_kd#$$Ifl\*K '&&&0 (p644 lap( }}}} $$Ifa$gdF_vkd%%$$Ifl\*K &&&&0p644 la (08}}}} $$Ifa$gdF_vkd%$$Ifl\*K &&&&0p644 la8:FNV^}}}} $$Ifa$gdF_vkdY&$$Ifl\*K &&&&0p644 la^`lt|}}}} $$Ifa$gdF_vkd&$$Ifl\*K &&&&0p644 la}}}} $$Ifa$gdF_vkd'$$Ifl\*K &&&&0p644 laˆĈʈ̈Έ؈ڈ$&,.46<>@LNXZdflnp,.ފ"$,.0@BJLTVXBDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JQĈ̈}}}} $$Ifa$gdF_vkd<($$Ifl\*K &&&&0p644 läΈڈ}}}} $$Ifa$gdF_vkd($$Ifl\*K &&&&0p644 la}}}} $$Ifa$gdF_vkd~)$$Ifl\*K &&&&0p644 la&.6>}}}} $$Ifa$gdF_vkd*$$Ifl\*K &&&&0p644 la>@NZfn}}}} $$Ifa$gdF_vkd*$$Ifl\*K &&&&0p644 lanpuuu $$Ifa$gdF_$a$gd#vkdS+$$Ifl\*K '&&&0p644 laNBBB $$Ifa$gdF_kd,$$IflF*J  t06    44 lap$.thhh $$Ifa$gdF_kd,$$IflF*J t06    44 la.0BLVthhh $$Ifa$gdF_kd-$$IflF*J t06    44 laVX<Dtlllll` $$Ifa$gdF_$a$gd#kdW.$$IflF*J t06    44 laDFHR^jr $$Ifa$gdF_=kd/$$Ifl*'**644 laDFHPR\^hjprȎʎ֎؎ "$.0:<>JLTVbdnp|~ƖȖҖԖޖ "h^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^J hWDh^Qkdt/$$Iflֈ*$ "g')''v''' <*644 lap<ʎ؎ $$Ifa$gdF_ $0PDDDDDD $$Ifa$gdF_kd21$$Ifl֞*$ "g'T'''v'''*644 la0<>LVdp~Dkd2$$Ifl֞*$ "g'T'''v'''*644 la $$Ifa$gdF_~ D<<<$a$gd#kd4$$Ifl֞*$ "g'T'''v'''*644 la $$Ifa$gdF_ ȖԖ=kdw5$$Ifl*'644 la $$Ifa$gdF_$a$gd# kd5$$Iflֈ*T RP'' 'v''v' <644 lap< $0>JV $$Ifa$gdF_"$.0<>HJTVXbdlnz|Ɨȗԗ֗ bd̢΢"$46FHbd£̣ΣУأڣh^CJOJQJ^JaJ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JQVXdn|PDDDDDD $$Ifa$gdF_kd7$$Ifl֞*LT RP'"'' 'v''v'644 laȗ֗Dkd19$$Ifl֞*LT RP'"'' 'v''v'644 la $$Ifa$gdF_ `bVD<<<$a$gd#kd:$$Ifl֞*LT RP'"'' 'v''v'644 la $$Ifa$gdF_VXbd΢$P$&`#$/If^`Pa$gdF_$$&`#$/Ifa$gdF_$a$gd# $6HF3333$$&`#$/Ifa$gdF_kd!<$$IfliF,!X@   t 6`0,"    44 lapHd$$&`#$/Ifa$gdF_ kd=$$Iflr@ ,!XT   t 6`20,"44 lap2£ΣУ5kdq>$$Iflr@ ,!XT  t 6`0,"44 la$$&`#$/Ifa$gdF_Уڣ5kdL?$$Iflr@ ,!XT  t 6`0,"44 la$$&`#$/Ifa$gdF_ڣ$&.0:<>NPRTZ\fhrtvΤФ֤ؤ &ɻ! *hh^5OJQJ\^J) *hh^5CJOJQJ\^JaJ *hh^OJQJ^J# *hh^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ:&0<>5kd'@$$Iflr@ ,!XT  t 6`0,"44 la$$&`#$/Ifa$gdF_>PT\htv5kdA$$Iflr@ ,!XT  t 6`0,"44 la$$&`#$/Ifa$gdF_v5kdA$$Iflr@ ,!XT  t 6`0,"44 la$$&`#$/Ifa$gdF_Фؤ5kdB$$Iflr@ ,!XT  t 6`0,"44 la$$&`#$/Ifa$gdF_ (2<$$&`#$/Ifa$gdF_&(02:<> ,.68DFVX`bd§̧Χڧܧ  &'-./<=BҦhWDh^OJQJ^Jh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^) *hh^5CJOJQJ\^JaJ! *hh^5OJQJ\^JA<> kdC$$Iflr@ ,!XT   t 6`20,"44 lap2>< =kdD$$Ifl,*#'<$<$644 la $$Ifa$gdF_$a$gd# .8FXbd§ΧܧFfeH $$Ifa$gdF_dkdTE$$Ifl4F*p #& ' ' <$6    44 la  DkdhJ$$Ifl֞*p T~# ''K'x''X'X<$644 la $$Ifa$gdF_ './=CIODkdK$$Ifl֞*p T~# ''K'x''X'X<$644 la $$Ifa$gdF_BCHINOUV\]cdeopstvwyz¨èͨΨШѨӨԨ֨רܨݨ &hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JIOV]deptwDkdJM$$Ifl֞*p T~# ''K'x''X'X<$644 la $$Ifa$gdF_wzDkdN$$Ifl֞*p T~# ''K'x''X'X<$644 la $$Ifa$gdF_¨èΨDkd,P$$Ifl,֞*p T~# ''K'x''X'X<$644 la $$Ifa$gdF_ΨѨԨרݨDkdQ$$Ifl֞*p T~# ''K'x''X'X<$644 la $$Ifa$gdF_  $$Ifa$gdF_%+3:PDDDDDD $$Ifa$gdF_kdS$$Ifl֞*p T~# ''K'x''X'X<$644 la$%*+239:@A *Bprtv0BVXZlp~*ĶĶĶĥĶĶqqqqqqqq(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh,S0CJOJQJ^JaJhafCJOJQJ^JaJ hWDhafCJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^&hWDh^5CJOJQJ\^JaJhWDh^5OJQJ\^J,:AB֭حPRdfr¼df| $ & Fa$gdJ'$a$gd#FfwV $$Ifa$gdF_ "NDvrtvfhPRfTVjl $ & Fa$gdJ' $^a$gd# $ & Fa$gdJ'$a$gd#*,24BXr !"¬ښm_hWDh^>*OJQJ^J#hWDh^>*CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^Jh^CJOJQJ^JaJ"h^CJOJQJ^JaJmHsH+hWDh^CJOJQJ^JaJmHnHu.jwXhs!CJOJQJU^JaJmHnHu(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^CJOJQJ^JaJ$l "#6=CKS[cksyFf_e $$Ifa$gdF_$a$gd#"#56<=BCJKRSZ[bcjkrsxyz{ ./2378<=ABFGƵƵƵƵ hWDh^OJQJ^JmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsHhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^Gyz{ /38=FfZoFf8l $$Ifa$gdF_Ffi=BGLST$2@N\jxzFfxFfuFf|r $$Ifa$gdF_GKLRS"$02>@LNZ\hjvz8:FHTVbhtv!"%&)*-/23 hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJV:HVdfhv"&*FfFf{ $$Ifa$gdF_*./345BHNOU[\cdeFfjFfHFf& $$Ifa$gdF_345ABGHMOTUZ\bcde'3<>HJTV`blnxz۸h^CJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^J hWDh^H%&'8:>JVbnz$a$gd#Ff $$Ifa$gdF_=1111 $$Ifa$gdF_kd$$Iflִ* @j#'$\!6    44 la ,.0RT`bnpz|FZ\`bfhxz 0<JV(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JN.01kdV$$Iflִ* @j#'$'''''''\!6    44 la $$Ifa$gdF_0Tbp| $$Ifa$gdF_=1111 $$Ifa$gdF_kd5$$Iflִ* @j#'$'''''''\!6    44 la1kd$$Iflִ* @j#'$'''''''\!6    44 la $$Ifa$gdF_FHRVXZ $$Ifa$gdNO$a$gd;g$a$gd#VXZ\nptv~ .04DFHJL\^bdn~(6BFHLZ\`ntvz|~(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^CJOJQJ^JaJV   "*4LRVX\^bz|~PRTXZ̺کںں.jhs!CJOJQJU^JaJmHnHu hF_h^CJOJQJ^JaJ"h^CJOJQJ^JaJmHsHh^CJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^CJOJQJ^JaJ3 Z\`bd"$&BDHJL  & ( * ^ ` d f h             ^ ` d f h             : < @ ξ hw"Qh^hw"Qh^5OJQJ\^J&hw"Qh^5CJOJQJ\^JaJhw"Qh^OJQJ^J hw"Qh^CJOJQJ^JaJH \b{{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 labd{{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 la{{ $$Ifa$gdNOxkd $$Ifl0*T~#** t0644 la${{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 la$&DJ{{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 laJL ( {{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 la( * ` f {{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 laf h   {{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 la    {{ $$Ifa$gdNOxkd!$$Ifl0*T~#** t0644 la   ` f {{{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 laf h    {{{ $$Ifa$gdNOxkd)$$Ifl0*T~#** t0644 la    {{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 la  < B {{ $$Ifa$gdNOxkd1$$Ifl0*T~#** t0644 la@ B D            TV"$.0:<>&(*<>Ƿ쩘 hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJhw"Qh^5OJQJ\^J&hw"Qh^5CJOJQJ\^JaJ hw"Qh^CJOJQJ^JaJ hw"Qh^hw"Qh^OJQJ^J4B D   {{ $$Ifa$gdNOxkd$$Ifl0*T~#** t0644 la    {{ $$Ifa$gdNOxkd9$$Ifl0*T~#** t0644 la      8:wwwwwwkkk $$Ifa$gdF_$a$gd#$a$gd;gxkd$$Ifl0*T~#** t0644 la uiii $$Ifa$gdF_kdA$$IflF*`'}''<06    44 la$0<uiii $$Ifa$gdF_kd$$IflF*`'}''<06    44 la<>uiii $$Ifa$gdF_kd$$IflF*`'}''<06    44 la(uiii $$Ifa$gdF_kdE$$IflF*`'}''<06    44 la(*>HRuiii $$Ifa$gdF_kd$$IflF*`'}''<06    44 la>FHPRTprz|LNVX`bdZ\dfnprZ\ﶥ hWDhafCJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ-jhWDh^0JBCJOJQJU^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ9RTr|uiii $$Ifa$gdF_kd$$IflF*`'}''<06    44 lauiii $$Ifa$gdF_kdI$$IflF*`'}''<06    44 laNXbuiii $$Ifa$gdF_kd$$IflF*`'}''<06    44 labduiii $$Ifa$gdF_kd$$IflF*`'}''<06    44 lauiii $$Ifa$gdF_kdM$$IflF*`'}''<06    44 la\fpuiii $$Ifa$gdF_kd$$IflF*`'}''<06    44 laprummmmmmmmmmm$a$gd#kd$$IflF*`'}''<06    44 la 24lnxz(*24<>@ײץzץץץzץץץzץץץze(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^hWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJhWDh^OJQJ^J,hWDh^hAo45CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ.jQhs!CJOJQJU^JaJmHnHu$2nz^kd$$IfF-';&|&0w6    2 24a $$Ifa$gdF_$a$gd#rfff $$Ifa$gdF_kd$$IfF-#""0w6    2 24a*4>rfff $$Ifa$gdF_kd$$IfF-#""0w6    2 24a>@rfff $$Ifa$gdF_kd`$$IfF-#""0w6    2 24a##$$8%V%X%b%d%n%p%r%|%~%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&&&޼޼ިhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^OJQJ^JmHsH<rfff $$Ifa$gdF_kd$$IfF-#""0w6    2 24arfff $$Ifa$gdF_kd$$IfF-#""0w6    2 24a  $$8%X%d%p%rjjjjj^^^ $$Ifa$gdF_$a$gd#kd$$IfF-#""0w6    2 24a p%r%~%%%thhh $$Ifa$gdF_kd\$$IflF*> TT t06    44 la%%%%%thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*> TT t06    44 la%%%%%thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*> TT t06    44 la%%%%&thhh $$Ifa$gdF_kd<$$IflF*> TT t06    44 la&&&$&.&thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*> TT t06    44 la&&&"&$&,&.&0&B&D&L&N&V&X&Z&\&d&f&n&p&r&2+++++,,,,,,,,,,<->-F-H-P-R-T-------------ﺬˊˊ&hWDh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ hWDhCJOJQJ^JaJhWDh^5OJQJ\^J hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ6.&0&D&N&X&thhh $$Ifa$gdF_kd|$$IflF*> TT t06    44 laX&Z&\&f&p&thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*> TT t06    44 lap&r&&'+++,,,,tlldlllXXX $$Ifa$gdF_$a$gd$a$gd#kd$$IflF*> TT t06    44 la ,,>-H-R-rfff $$Ifa$gdF_kd\$$IflF*jF@nn t06    44 laR-T----rfff $$Ifa$gdF_kd$$IflF*jF@nn t06    44 la-----thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*jF@nn t06    44 la---H.J.T.V.`.b.d...3 30323 5R577*:,::::;;>;@;T;V;^;`;b;h;;;;;;;;;;*<,<X<Z<\<۹쩹ۀ&hWDh^hvCJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsHhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J0--J.V.b.thhh $$Ifa$gdF_kdD$$IflF*jF@nn t06    44 lab.d...J2L2v:x::;@;V;tlllllll``` $$Ifa$gdF_$a$gd#kd$$IflF*jF@nn t06    44 la V;`;b;d;f;h;;;;;Skd$$Ifl4\* o#b  t0644 la $$Ifa$gdF_ ;;,<& $$Ifa$gdF_kdZ$$Ifl4֞* o{#b  t0644 la,<\<|<<<<< $$Ifa$gdF_\<z<|<<<<<<<<<<4=6=8=V=X=\=^=b=h=j===============>(>*>>>>>>>>>>>>>>(?ĽѯĽĽћĽ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH&hWDh^hvCJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJhw"Qh^OJQJ^J hw"Qh^CJOJQJ^JaJ4<<<( $$Ifa$gdF_kdr$$Ifl֞* o{#b  t0644 la<8=X=^=d=f=h= $$Ifa$gdF_ $$Ifa$gd\ch=j===( $$Ifa$gdF_kd~$$Ifl֞* o{#b  t0644 la====== $$Ifa$gdF_=>*>>( $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞* o{#b  t0644 la>>>>>> $$Ifa$gdF_>>*??( $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞* o{#b  t0644 la(?*?????????@@@@@b@d@@@@@@@@AAA@ABADAFAHALAPARATAxAzAAAABBBB B$B(B*B,B^B`BBBBBBBBBBBBB(C*CzD|D&hWDh^hvCJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JC?????@ $$Ifa$gdF_@@@d@( $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞* o{#b  t0644 lad@@@@@@ $$Ifa$gdF_@@@A( $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞* o{#b  t0644 laABAFAJALARA $$Ifa$gdF_RATAzAA( $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞* o{#b  t0644 laABB"B$B*B $$Ifa$gdF_*B,B`BB( $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞* o{#b  t0644 laBBBBBB $$Ifa$gdF_BB*C|D( $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞* o{#b  t0644 la|DDDDDDDDDDDDEEE8E:E@EBEHEJEPEREXEZE\EEEEE^FFFFFFFFFFFFGGG8Gؽئؘ؄ttttttthWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ-jhWDh^0JBCJOJQJU^JaJ&hWDh^hvCJOJQJ^JaJ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^Jh^OJQJ^J-|DDDDDD $$Ifa$gdF_DDDE( $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞* o{#b  t0644 laE:EBEJEREZE $$Ifa$gdF_ZE\EEE( $a$gd#kd$$Ifl֞* o{#b  t0644 laEE^FFFFFFFMkd$$Ifl4\*4W( #5x t0(44 la $$Ifa$gdF_$a$gd#FFFGG:G`G $$Ifa$gdF_8G:G^G`GbGGGGGGGGGGGGGGGGHH|H~HHHHHHHHHHHHHH2I4IXIZI^I`IdIfIhIjInIpIrIII"J$JBJDJFJHJJJLJPJTJVJtJvJJJJJJJJJķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķķhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^&hWDh^5CJOJQJ\^JaJhWDh^5OJQJ\^JH`GbGGG( $$Ifa$gdF_kd$$Ifl4֞*4WH &$( #58 t0(44 laGGGGGG $$Ifa$gdF_GGH~H) $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 la~HHHHHH $$Ifa$gdF_HHH4I) $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 la4IZI`IfIjIpI $$Ifa$gdF_pIrII$J) $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 la$JDJHJLJRJTJ $$Ifa$gdF_TJVJvJJ) $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 laJJJJJJ $$Ifa$gdF_JJJJJJK KKKKKKKKKKKKKKKKNLPLlLnLrLtLvLxLzL|LLLLLLLLLLLLMMMM M MMMMMMMMMMMMMMMMMMM^N`N~NNNNNNNNNNNO hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJQJJ KK) $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 laKKKKKK $$Ifa$gdF_KKKPL) $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 laPLnLtLxL|LL $$Ifa$gdF_LLLL) $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 laLLLMM M $$Ifa$gdF_ MMMM) $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 laMMMMMM $$Ifa$gdF_MMM`N) $$Ifa$gdF_kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 la`NNNNNN $$Ifa$gdF_NNOO)!!$a$gd#kd$$Ifl֞*4WH &$( #58 t0(44 laOOxjzjttbzdz`܃04NPRΈЈ>Bᚯo_o_o_X hWDh^hWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ-jhWDh^0JBCJOJQJU^JaJ)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph3f>hWDh^0JAB*CJOJQJ^JaJfHphq #hWDh^CJH*OJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJOUU^^ee^g`gqqv}}BH& $$Ifa$gdF_$a$gd# thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*er#;] t06    44 la   (*246dfpr|~ڍ܍&(* <>HJTVXޏhjrt|~ȐʐҐԐܐސPRZ\ hWDh^OJQJ^JmHsH hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JP   *4thhh $$Ifa$gdF_kd:$$IflF*er#;] t06    44 la46fr~thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*er#;] t06    44 la~܍thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*er#;] t06    44 la(thhh $$Ifa$gdF_kdD$$IflF*er#;] t06    44 la(* thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*er#;] t06    44 la>JVthhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*er#;] t06    44 laVXthhh $$Ifa$gdF_kdN$$IflF*er#;] t06    44 lathhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*er#;] t06    44 lajt~thhh $$Ifa$gdF_kd$$IflF*er#;] t06    44 la~ʐԐސrfff $$Ifa$gdF_kdX$$IflFF*er#;] t06    44 laސR\fthhh $$Ifa$gdF_kd $$IflF*er#;] t06    44 la\dfh*.02HJ&*:<PRbdtvŸğﻭs-jhWDh^0JBCJOJQJU^JaJ hafhafCJOJQJ^JaJ#jfhCJOJQJU^JaJhCJOJQJ^JaJ#jhCJOJQJU^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ-fh402 tlllllllllll$a$gd#kd$$IflF*er#;] t06    44 la  $$Ifa$gdF_$a$gd#<Rd2&&& $$Ifa$gdF_kd$$Ifl\*  I  t(044 lap(dvğԟCkd&$$Iflr* I t044 la $$Ifa$gdF_ğҟԟ   "<>RT^`hjtvxzȠʠԠ֠ҡ֡(,bdnpz|⹩hWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJB  Bkd$$Ifl4r* I t044 la $$Ifa$gdF_ ">T`jvNBBBBB $$Ifa$gdF_kd.$$Ifl4r* I t044 lavxzNBBBBB $$Ifa$gdF_kd=$$Ifl4r* I t044 laʠ֠NBBBBB $$Ifa$gdF_kdL$$Ifl4r*  I t044 lanbdNFFFF: $$Ifa$gdF_$a$gd#kd[$$Ifl4r*  I t044 ladp|&kdN$$Ifl\*L"MMM  t(0o#44 lap( $$Ifa$gdF_Ң8CkdT$$Iflr*|L"R6 MMM t0o#44 la $$Ifa$gdF_ТҢ68NP`bnp|~Уң  *,68BDFHrt~ȥͼ hWDhafCJOJQJ^JaJhafCJOJQJ^JaJ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JB8Pbp~Bkd1$$Ifl4r*|L"R6 MMM t0o#44 la $$Ifa$gdF_ңBkd$$Ifl4r*|L"R6 MMM t0o#44 la $$Ifa$gdF_ ,8Bkd$$Ifl4r*|L"R6 MMM t0o#44 la $$Ifa$gdF_8DFHtBkd$$Ifl4r*|L" R6 MMM t0o#44 la $$Ifa$gdF_NFFFFFFF$a$gd#kd$$Ifl4r*|L" R6 MMM t0o#44 la  ȥ̥ΥХ$a$gd#ȥʥvxhjtx*,vxzҪԪ֪.׿קד{{{{tggggtggggthWDh^OJQJ^J hWDh^/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph'hWDh^5B*OJQJ\^Jph.j%hs!CJOJQJU^JaJmHnHu.jPhs!CJOJQJU^JaJmHnHu hWDh^CJOJQJ^JaJ.jhs!CJOJQJU^JaJmHnHu#vzħƧȧhjvx $$Ifa$gdF_$a$gd# ,2&&& $$Ifa$gdF_kd2$$Ifl\*t 'R4J J J J   t(YYYYYYYYYYYY044 lap(YYYYYYYYYYYY,xzԪTH $$Ifa$gd kd3$$Ifl\*t 'R4J J J J  t044 la $$Ifa$gdF_Ԫ֪P<`TTTT $$Ifa$gdF_kdy4$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la.2NP:<>ڬܬdfh RT®ĮƮ@аҰ԰Z^ұԱLPIJVZδдҴ "ػڻܻ   "hafCJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJK<>ܬf`TTTTT $$Ifa$gdF_kd5$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 lafh T®`TTTH $$Ifa$gd $$Ifa$gdF_kd5$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la®ĮƮ`TTHT $$Ifa$gd $$Ifa$gdF_kdJ6$$Ifl$\*t 'R4J J J J t044 la>`T??E$d$If^a$gdF_ $$Ifa$gdF_kd6$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la>@Ұ԰ְ?kd7$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la $$Ifa$gdF_E$d$If^a$gdF_ְ\^ԱNP²IJXZд $$Ifa$gdF_E$d$If^a$gdF_дҴԴִڴ\^`XXXXXXXXX$a$gd#kd8$$Iflc\*t 'R4J J J J t044 la &(ڻܻ sxkd8$$Ifl0* f  t0644 la $$Ifa$gdF_$a$gd# "0{{ $$Ifa$gdF_xkdH9$$Ifl0* f  t0644 la".02LNZ\^68PRTfhnprz(*<>@BDFHJNPRdfxz~h^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJQ02N\{{ $$Ifa$gdF_xkd9$$Ifl0* f  t0644 la\^ 8Rss $$Ifa$gdF_$a$gd#xkdl:$$Ifl0* f  t0644 la RThp{{ $$Ifa$gdF_xkd:$$Ifl0*Mp### t0644 lapr{{ $$Ifa$gdF_xkd;$$Ifl0*Mp### t0644 la{{ $$Ifa$gdF_xkd<$$Ifl0*Mp### t0644 laXZT:<ss $$Ifa$gdF_$a$gd#xkd<$$Ifl0*Mp### t0644 la *>BFJPhkd=$$IflF*A Xp#   t06    44 la $$Ifa$gdF_PRfzthhhhhh $$Ifa$gdF_kd=$$IflF*A Xp#   t06    44 lathhhhhh $$Ifa$gdF_kdB>$$IflF*A Xp#   t06    44 la thhhhhh $$Ifa$gdF_kd>$$IflF*A Xp#   t06    44 la *,>@DFJLPRVXZln  n p       &hWDh^5CJOJQJ\^JaJhafCJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^C,@FLRXthhhhhh $$Ifa$gdF_kdv?$$IflF*A Xp#   t06    44 laXZnthhhhhh $$Ifa$gdF_kd@$$IflF*A Xp#   t06    44 lathhhhhh $$Ifa$gdF_kd@$$IflF*A Xp#   t06    44 latlllllllllll$a$gd#kdDA$$IflF*A Xp#   t06    44 la Z\<>^    $$Ifa$gdF_$a$gd# " . >@~fh02BD6:NRln\^02:<hj͵͵͵͵ͮhWDh^OJQJ^J hWDh^/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph'hWDh^5B*OJQJ\^Jphh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ? $$Ifa$gdF_@2&&& $$Ifa$gdF_kdA$$Ifl\*t 'R4J J J J   t(YYYYYYYYYYYY044 lap(YYYYYYYYYYYYh2DTkdB$$Ifl\*t 'R4J J J J  t044 la $$Ifa$gdF_ 8:PRnTkdC$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la $$Ifa$gdF_ n^2<j $$Ifa$gdF_  !x!""&"F"# #$$P4R4n4446︣vdQd9.hWDh^h[F$CJOJQJ^JaJmHsH$hWDh^0J<CJOJQJ^JaJ"h^CJOJQJ^JaJmHsH.hWDh^hCJOJQJ^JaJmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsHh^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ  `XXXXXXXXX$a$gd#kd(D$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la jljl !x!N")Z*/122$ & Fx5$7$8$9DH$^`a$gdJ'$ & F5$7$8$9DH$^`a$gdJ' $<xa$gd#$a$gd#6666677 7777"7$7(7*72747>7B7N7P7T7V7j7l7n7p7~7778889ܼ||||||||||||||k]kh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ:hWDh^B*CJOJQJ^JaJfHphq BhWDh^B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH>hWDh^0JCB*CJOJQJ^JaJfHphq FhWDh^0JCB*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH!28P;^;<H??@ZBBhCCDEEFG>HHII$ & Fdd[$\$a$gdJ'$ & Fdd[$\$a$gdJ'$ & F-DM a$gdJ'$dd[$\$a$gd#$a$gd#9996:;P;^;`;<<<<<<x>z>D?F?H???@@XBDѿіyfUyfUDDD h^h^CJOJQJ^JaJ hF_h^CJOJQJ^JaJ$jh0J%B*CJUaJph!hF_h^0J%B*CJaJphhjhU/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph333 hF h^CJOJQJ^JaJ"h^CJOJQJ^JaJmHsH(hF h^CJOJQJ^JaJmHsH1hWDh^B*CJOJQJ^JaJmHph333sHDHIIII2L3LL MMM2MN>O@OOOOOOPPPPPPPPPRڴwswbwOOwswbwڴ$hYh^0JCCJOJQJ^JaJ!h^h^0J%B*CJaJphh^jh^U1hWDh^B*CJOJQJ^JaJmHphsH7hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJmHph333sH hYh^CJOJQJ^JaJ(hYh^CJOJQJ^JaJmHsH h^h^CJOJQJ^JaJ(h^h^CJOJQJ^JaJmHsHIhJJJKL@LLM2M4MPRTU#XpXYp[\\\$ & F dd[$\$a$gdJ'$ & F-DM a$gdJ'$-DM a$gd#$dd[$\$a$gd#$ & Fdd[$\$a$gdJ'RR2R4R6RRRRRfShSjSTTTTTTTrTsTyTzT{T|TTTTTTTTTTeUfUgUUUUUVVVVVnWpWzWÿîÿîÿîޣzÿîÿîh^0JCCJOJQJ^JaJjh^h^U h2kh^ h^h^jhs!h^U!h^h^0J%B*CJaJphh^jh^U$hYh^0JCCJOJQJ^JaJ h^h^CJOJQJ^JaJ hYh^CJOJQJ^JaJ0zW|W~WWW XXXXX X!X"XnXoXXX'Y(Y2Y3Y4Y5Y6YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZ Züñüññh^h^0JCCJOJQJ^JaJ!h^h^0J%B*CJaJphjh^h^U h2kh^ h^h^jhs!h^U h^h^CJOJQJ^JaJ hYh^CJOJQJ^JaJjh^U3 Zj[l[p[\\\\(abddjjlllNns u"uluӾӔӔgRӔ=g)hl[5B*CJOJQJ\^JaJph333)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph333/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph333(hYh^CJOJQJ^JaJmHsH(h^h^CJOJQJ^JaJmHsH(hYh^CJOJQJ^JaJmHsH(h^h^CJOJQJ^JaJmHsH h^h^CJOJQJ^JaJjh^h^U hh^CJOJQJ^JaJ\^L`6ab cvcdndJefhgWhhjkll6mNnnopr$ & F dd[$\$a$gdJ'$dd[$\$a$gd#$ & F dd[$\$a$gdJ'rs\t u"uluwwvxzhz${{{|P$ & F dd[$\$a$gdJ'$ & Fdd[$\$a$gdJ'$ & F-DM a$gdJ'$dd[$\$a$gd#$ & F dd[$\$a$gdJ'lunuv vv vwwwPRTփ؃ڃ46۹{f{QQQ{f{(hh^CJOJQJ^JaJmHsH(hYh^CJOJQJ^JaJmHsH(h^h^CJOJQJ^JaJmHsH/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph333 h^h^CJOJQJ^JaJ hh^CJOJQJ^JaJ!hh^0J%B*CJaJphjh^h^U h2kh^ h^h^jhs!h^UPX:P*fd\"#$$a$gd# *`gd#$ & F dd[$\$a$gdJ'$dd[$\$a$gd#$ & F dd[$\$a$gdJ'$ & F -DM a$gdJ'df$&΍Ѝ"6tʵraL4r/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph333)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph333 h^h^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJjh^h^U h^h^jhs!h^U(hh^CJOJQJ^JaJmHsH(h^h^CJOJQJ^JaJmHsH1hWDh^B*CJOJQJ^JaJmHph333sH7hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJmHph333sHt "0268@BNPT$&2468JN\^bdfhFͶ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH"h^CJOJQJ^JaJmHsH,hWDh^56CJOJQJ\]^JaJ&h^56CJOJQJ\]^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ*F<|8x@ʮ2$ & F5$7$8$9DH$a$gdJ'$ & F5$7$8$9DH$a$gdJ'$ & F5$7$8$9DH$a$gdJ'$<5$7$8$9DH$a$gd# $<xa$gd#  & Fdgd#F8xʮV²8:ʷ̷Z\46z|¹Ĺ  ^`DFܻ޻"$xzмҼbd"$ɸɸɸɸ#hWDh^>*CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsHBhWDh^B*CJOJQJ^JaJfHmHphq sH<2Z\²ƶȶ@Bz@F$ & F7$8$H$a$gdJ' $7$8$H$a$gd#$a$gd# dgd#$ & F#5$7$8$9DH$a$gdJ' $ & F#a$gdJ'@Vf~o ﭘnZIZ hl[hl[CJOJQJ^JaJ&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ.hWDh^5CJOJQJ\^JaJmHsH"h^CJOJQJ^JaJmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hl[h^CJOJQJ^JaJh,S0CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ8`N.j$ & F<5$7$8$9DH$a$gdJ'$ & F5$7$8$9DH$a$gdJ'$ & F5$7$8$9DH$a$gdJ' $<xa$gd#  & Fdgd# $7$8$H$a$gd#$a$gd#zxo   $ & F5$7$8$9DH$a$gdJ' $x<a$gd#0$a$gd# *`gd#  & Fdgd#$a$gd# $ & Fa$gdJ'$ & F<5$7$8$9DH$a$gdJ'o   ( *  H   <"tP"".666t77ͶͶͶͶͶ|kO7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph h^6CJOJQJ]^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH&hWDh^6CJOJQJ]^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ-hWDh^@B*CJOJQJ^JaJph5hWDh^@B*CJOJQJ^JaJmHphsH-hWDh^@B*CJOJQJ^JaJph   *     H    <\*T"Tt0~$ & F5$7$8$9DH$a$gdJ'.X &P""""4#l####%D)* $ & Fa$gdJ' $ & Fa$gdJ'$a$gd#  & Fdgd# $<xa$gd#$ & F5$7$8$9DH$a$gdJ'*+,.T//x012~3p4r46666666666666 / & Fdgd#$a$gd# $h^ha$gd# $ & Fa$gdJ'666666666t7777$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_ / & Fdgd# 777777788v8x88999˳˳wawH3w)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph+h^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph hWDh^/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph7789L@,$$If^`a$gdyI $$Ifa$gdF_kdD$$Ifl5F*T#]      !!! t0#6    44 lap99997+ $$Ifa$gdF_kdE$$Ifl45F*T#`]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_9999::G:H:J:K:L:M:::::::::::::˲rUd>h>j>l>ɰtX>%1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH3h^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH7hWDh^5@B*OJQJRHZ\^JmHphsH?hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJmHphsH hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsHf==d>j>$$If^`a$gdF_$$If^`a$gdyI $$Ifa$gdF_j>l>>\?b?L@,,$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdLN$$Ifl5F*T#]    t0#6    44 lapl>>>Z?\?`?b?d?f??æt_X@#9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH7hWDh^5@B*OJQJRHZ\^JmHphsH?hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJmHphsH b?d?f???K?++$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdQO$$Ifl45F*T#`]   !!! t0#6    44 lap?????? @"@&@(@*@,@@@@@@@͸|c͸F-͸1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH???"@(@K?++$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kd^P$$Ifl45F*T# ]    t0#6    44 lap(@*@,@@@K?++$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdkQ$$Ifl45F*T# ]   !!! t0#6    44 lap@@@nAtAK?++$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdxR$$Ifl45F*T# ]    t0#6    44 lap@lAnArAtAvAAACCC C C4C6CCCCCCCDʮzbbE9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJphtAvAAC CK?++$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdS$$Ifl45F*T# ]   !!! t0#6    44 lap C C6CCCL@,,$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdT$$IflF*T#]    t0#6    44 lapCCC D&DK?++$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdU$$Ifl4F*T#`]   !!! t0#6    44 lapD D$D&D(D*DzD|DDDDDDE͸|c͸C'|7hWDh^5@B*OJQJRHZ\^JmHphsH?hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJmHphsH1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH &D(D*D|DDK?++$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdV$$Ifl4F*T# ]    t0#6    44 lapDDDEEK?++$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdW$$Ifl4F*T# ]   !!! t0#6    44 lapEEEEEEEFFFFFF`GbGfGhGjGGGG͸}͸͸}`G͸4}%hWDh^5H*OJQJRHZ\^J1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsHEEEFFL@,,$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdX$$IflF*T#]    t0#6    44 lapFFFbGhGK?++$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_kdY$$Ifl4F*T#`]   !!! t0#6    44 laphGjGGGpHK??+$$If^`a$gdyI $$Ifa$gdF_kdZ$$Ifl4F*T# ]    t0#6    44 lapGGGnHpHtHvHxHzH4I6I:IIbIdIIIIIIIJJJJJJ⯖zb⯖zFbzbzb7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH3h^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsHpHvHxHzH6I7+ $$Ifa$gdF_kd[$$Ifl4F*T#`]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_6IIdII7+ $$Ifa$gdF_kd\$$Ifl4F*T# ]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_IIIIJ7+ $$Ifa$gdF_kd]$$Ifl4F*T#`]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_JJJJvK7+ $$Ifa$gdF_kd_$$Ifl4F*T# ]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_JtKvKzK|K~KK'N(N*N+N,NBNCNNNNNNNNNNNNNNOʲʖʲ`?hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJmHphsH+h^@B*CJOJQJRHZ^JaJph7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJphvK|K~KK(N7+ $$Ifa$gdF_kd`$$Ifl4F*T# ]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_(N+N,NCNN7+ $$Ifa$gdF_kda$$Ifl4F*T# ]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_NNNNN7+ $$Ifa$gdF_kd+b$$Ifl4F*T#`]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_NNN OP7+ $$Ifa$gdF_kd8c$$Ifl4F*T# ]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_OP6P8PPPPPPPPQƬƓze^B*/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH3h^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH7hWDh^5@B*OJQJRHZ\^JmHphsH PPPPQ8, $$Ifa$gdF_kdEd$$IflF*T#]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_QQQQQQBRDRHRJRLRjRlRPSRSVSXSZS\STTjTlTpTrTtTvTT͸͸͸}͸͸g͸͸J9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH+h^@B*CJOJQJRHZ^JaJph7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsHQQQQDR7+ $$Ifa$gdF_kdJe$$Ifl4F*T#`]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_DRJRLRlRRS7+ $$Ifa$gdF_kdWf$$Ifl4F*T# ]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_RSXSZS\S7+ $$Ifa$gdF_kddg$$Ifl4F*T#`]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_\SlTrTtT#kdqh$$Ifl4F*T# ]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_$$If^`a$gdyItTvTTTT+kd~i$$Ifl4F*T# ]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_TTTTTTTHUJUUUUUUUȯzZ>ȯz&/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph7hWDh^5@B*OJQJRHZ\^JmHphsH?hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJmHphsH hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph1hWDh^@B*OJQJRHZ^JmHphsH9hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsH3h^@B*CJOJQJRHZ^JaJmHphsHTJUUUU+kdj$$Ifl4F*T#`]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_UUVVV+kdk$$Ifl4F*T# ]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_U VVVVVVVVVVVV`WbWfWhWjWWWBXDXHXJXLXXXJYLYPYRYTYYYYZZZʲʲʘ|`7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph7hWDh^5@B*CJOJQJRHZ\^JaJph3hWDh^5B*CJOJQJRHZ\^JaJph/hWDh^5@B*OJQJRHZ\^Jph hWDh^)hWDh^@B*OJQJRHZ^Jph1hWDh^@B*CJOJQJRHZ^JaJph%VVVVV+kdl$$Ifl4F*T# ]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_VVbWhWjW+kdm$$Ifl4F*T# ]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_jWWDXJXLX,kdn$$IflF*T#]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_LXXLYRYTY,kdo$$IflF*T#]    t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_TYYZZZ,kdp$$IflF*T#]   !!! t0#6    44 lap$$If^`a$gdF_ $$Ifa$gdF_ZZ:Z봦땈m]hWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWh^CJOJQJ^JaJ"h^CJOJQJ^JaJmHsH&hWDh^6CJOJQJ]^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH$:.... $$Ifa$gdF_kde$$IflBr*G+ [#&&&b&&7 !!2h$644 lap2@BFHLXLLLLLLL $$Ifa$gdF_kd$$Ifl\*X[#&c&&&7 !!(h$644 lap(>BDHJLNTVډމz|*,X\^bdfhln*.248:LNï hWDh^OJQJ^JmHsH&hWDh^5OJQJ\^JmHsH.hWDh^5CJOJQJ\^JaJmHsH hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^J>LNV܉މ|,Z\`bfhnFfFf!Ff $$Ifa$gdF_Ffn,.02FfA $$Ifa$gdF_ 24:NXLLLLLLL $$Ifa$gdF_kdA$$Ifl\*X[#&c&&&7 !!(h$644 lap(`dfjlnptvčƍ "$ŽĎ֎؎&*,0246<>Ƶ۝&hWDh^5OJQJ\^JmHsH.hWDh^5CJOJQJ\^JaJmHsH hWDh^OJQJ^JmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ6bdhjnpvƍ"$FfŹFf5 $$Ifa$gdF_FfĎ؎(*.046>vjjjjjjjejjFf $$Ifa$gdF_kdŻ$$IflF*X[#&.&&7 !h$6    44 lap NĐnptvz|Б02FfFfFf $$Ifa$gdF_LNĐlprvxz|ΑБ.0248:<>DFz|,.|ƵƵ۝&hWDh^5OJQJ\^JmHsH.hWDh^5CJOJQJ\^JaJmHsH hWDh^OJQJ^JmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ6268<>F|  .~Ff%FfFf! $$Ifa$gdF_ "(*”ƔȔʔ̔ҔԔ24`dfjlnpҕԕڕܕFJLPRTV^`–Ė "*,ln—ƗȗǷhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JH "*ĔƔʔ̔Ԕ4bdhjnpFf-FfFfEFf $$Ifa$gdF_pԕ֕ؕڕܕHLkd-$$Ifl\*X[#&c&&&7 !!(h$644 lap( $$Ifa$gdF_HJNPTV`Ė ",nėƗʗ̗ΗЗ$a$gd#FfFf=Ff $$Ifa$gdF_ȗʗ̗ΗЗbf0H&4ĩ 24<@HNVXZ~0"D$֭N̯Ʊۏ{{{{{{{{{&hWDh^6OJQJ]^JmH sH hWDh^6OJQJ]^J"h^CJOJQJ^JaJmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J/.&~D$L̯ίpr  gd"*gd"*E$ & F$d^`a$gdJ'$a$gd#x8:BjHLʿڿܿ $.068:<>@JLPҽ꬞xgxgxgxgxgxgxgxgxgxgxgxgxgx h<Kh^CJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH h"*h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph(PR\^np XHJfh,.FH`lɻ}i}ɻɻɻɻɻɻɻɻɻɻɻɻ&hWDh^6CJOJQJ]^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH.jhs!CJOJQJU^JaJmHnHu h"*h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH h<Kh^CJOJQJ^JaJ& XZ:fNx Lr $ & Fa$gdJ' $ & F a$gdJ'  & Fdgd#$a$gd#B`~.Nj0Jnhj$a$gd# $ & Fa$gdJ'JL.R>r,.FH&(* $ & Fa$gdJ' $ & Fa$gdJ'$a$gd#  & Fdgd#J.vxDF@ʵʵʵʧʖʂrrkVEV hWDh^OJQJ^JmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^hWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDhukCJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^CJOJQJ^JaJ&hWDh^6CJOJQJ]^JaJ h^6CJOJQJ]^JaJ*,tvLN $$Ifa$gdF_$a$gd# FiYY$ & F!$Ifa$gdJ'kdI$$Ifl4u0**p#F  t0644 lap  bdftvxz8:<jlǷqqqq-hWDh^56B*OJQJ\]^Jph5hWDh^56B*CJOJQJ\]^JaJph'hWDh^5B*OJQJ\^JphhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J, uu$ & F!$Ifa$gdJ'zkdJ$$IflO0**p#F t0644 la duu$ & F!$Ifa$gdJ'zkd@K$$IflO0**p#F t0644 ladfuu$ & F!$Ifa$gdJ'zkdK$$IflO0**p#F t0644 lauu$ & F!$Ifa$gdJ'zkdlL$$IflO0**p#F t0644 lavwg$ & F!$Ifa$gdJ' $$Ifa$gdF_{kdM$$Ifl4O0**p#`F t0644 lavxzwg$ & F!$Ifa$gdJ' $$Ifa$gdF_{kdM$$Ifl4O0**p# F t0644 la:<l{{{{{oooooo $$Ifa$gdF_$a$gd#{kd>N$$Ifl4O0**p# F t0644 la lp{k$ & F"$Ifa$gdJ'xkdN$$Ifl0*r# t0644 la $$Ifa$gdF_>jlnprPRTVX R  BDFHJʹʹʹʹʹʹʹʹʹʹhWDh^OJQJ^J)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^$hWDh^56OJQJ\]^J5hWDh^56B*CJOJQJ\]^JaJph6prwk $$Ifa$gdF_$ & F"$Ifa$gdJ'xkdnO$$Ifl0*r# t0644 laRVwk $$Ifa$gdF_$ & F"$Ifa$gdJ'xkdP$$Ifl0*r# t0644 laVXwk $$Ifa$gdF_$ & F"$Ifa$gdJ'xkdP$$Ifl0*r# t0644 lawk $$Ifa$gdF_$ & F"$Ifa$gdJ'xkd$Q$$Ifl0*r# t0644 lawk $$Ifa$gdF_$ & F"$Ifa$gdJ'xkdQ$$Ifl0*r# t0644 la wk $$Ifa$gdF_$ & F"$Ifa$gdJ'xkdHR$$Ifl0*r# t0644 la DHwk $$Ifa$gdF_$ & F"$Ifa$gdJ'xkdR$$Ifl0*r# t0644 laHJwk $$Ifa$gdF_$ & F"$Ifa$gdJ'xkdlS$$Ifl0*r# t0644 la<>68  $a$gd#xkdS$$Ifl0*r# t0644 la~$    J \ ""#8:N`b%d%..L0`0223333>*>?(?A&A\ArA(C8CII J޺ޣ޺ޏޏޏ޺&hWDh^6CJOJQJ]^JaJ-jhWDh^0JBCJOJQJU^JaJh^CJOJQJ^JaJU&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDhukCJOJQJ^JaJ2 ""##LN8:       ph4  $a$gd#Ocjena efektivnosti: Unato  nesustavnoj provedbi i praenju razvojnog dokumenta, Grad uredno provodi razvojne poslove radi ostvarenja postavljenih razvojnih ciljeva. Stoga se mo~e zaklju iti da je svaki provedeni projekt izravno doprinio ostvarenju postavljenih ciljeva. Pro elnice upravnih odjela, dale su prosje nu ocjenu 3, koja nakon neovisne provjere stupnja ostvarenja razvojnih aktivnosti mo~e biti i viaa. Veina poslova je obavljena ili se na njima trajno radi, a neostvaren ili donekle ostvaren ostao je samo manji broj razvojnih poslova. Odr~ivost  procjena s obzirom na mogunost nastavka programa u smjeru koristi koje su postignute njegovom provedbom Ocjena odr~ivosti: Odluka Grada Benkovca da pokrene izradu strateakog razvojnog dokumenta za razdoblje 2007  2011, i odluka o izradi novog programa za razdoblje 2012  2016, dokaz je ozbiljnosti i kontinuirane brige o razvoju svog grada. Neki od projekata su zapali u poteakoe ato se u vrijeme gospodarske krize moglo i o ekivati, ali to nije sprije ilo gradsku upravu da nastavi razvojno djelovati. Time je u dobroj mjeri zajam ena dugoro na odr~ivost upravljanja razvojem. Korisnost  procjena doprinosa programa ostvarenju potreba ciljanih skupina Ocjena korisnosti: Kako se nije sustavno pratilo zadovoljstvo krajnjih korisnika i klju nih dionika ostvarenjem razvojnih aktivnosti, nije bilo mogue ocijeniti u kojoj mjeri je provedba Strateakog programa odgovorila razvojnim potrebama graana. 1.7.2. Plan razvoja turizma destinacije Benkovac Rujna 2005. godine Institut za turizam Zagreb izradio je Plan razvoja turizma destinacije Benkovac. Destinacija je ocijenjena nerazvijenom ali i potencijalno privla nom zbog dovoljnog broja potencijalnih turisti kih atrakcija. Analiza potencijalne turisti ke potra~nje pokazala je da bi, nakon formiranja odgovarajueg turisti kog proizvoda i dobro osmialjene promid~be, Benkovac svake godine mogao o ekivati oko 120.000 posjetitelja iz u~e i aire gravitirajue zone, te 23.000 stanovnika Zadarske i `ibensko-kninske ~upanije. Benkova ku atrakcijsku osnovu, procijenjeno je u Planu, ine male turisti ke atrakcije koje mogu poslu~iti u oblikovanju vrlo raznovrsnog i privla nog turisti kog proizvoda. Benkova ki turisti ki proizvod bio bi tako komplementaran postojeoj obalnoj ponudi, a mo~e ga se graditi koristei barem deset atraktivnih cjelina. Klju ne su tri: tematsko arheoloaki park Asseria, itinerar Anti ki putovi baatine (Benkova ki miljokazi) i benkova ki kamenolomi. Turisti ki proizvod izgraen na tim atrakcijama generirao bi turisti ku potra~nju, a turisti ka potroanja bi se ostvarivala u privatnom sektoru koji bi pru~ao potrebne proizvode i usluge. Naglaaeno je da turizam treba donijeti Benkovcu gospodarsku korist ali i viau kvalitetu ~ivota i da, atoviae, treba postati katalizatorom gospodarskog razvoja cijelog podru ja grada. Turizam u Benkovcu mo~e potaknuti malo i srednje poduzetniatvo, smanjiti nezaposlenost i stimulirati sportsku i komunalnu infrastrukturu. Iz toga proizlazi i vizija destinacije prema kojoj je Benkovac do 2010. godine trebao postati prepoznatljivom izletni kom destinacijom sjeverne i srednje Dalmacije na sat vremena vo~nje od obale koja svoju prepoznatljivost gradi na anti koj/povijesnoj baatini, kvalitetno organiziranim tematskim itinerarima kao i na eksploataciji kamena. Strateaki ciljevi koje je u tom smislu trebalo postii su: " stvoriti organizacijske preduvjete za razvoj turizma " formirati proizvode destinacije Benkovac " uvesti destinaciju Benkovac na tr~iate " sustavno razvijati komplementarne sadr~aje/atrakcije poticanjem malog i srednjeg poduzetniatva " povezivati se u airi destinacijski sustav tematskim itinerarom arheoloakih nalaziata Plan navodi 20 idejnih projekata u koje se treba upustiti kako bi se ostvarili ovi ciljevi. Projekti obuhvaaju formiranje turisti kog proizvoda na klju nim atraktivnim mjestima (izleti, itenerari, prihvat turista na glavnim atraktivnim mjestima, smjeataj  12 idejnih projkata), promotivne djelatnosti (5 idejnih projekata) i stvaranje organizacijskih preduvjeta razvoja turizma (3 projekta). Naglaaeno je da dinamika njihovog ostvarenja ovisi o dinamici kojom nositelji turisti kog razvoja  gradska izvrana vlast i turisti ka zajednica u suradnji s ostalim relevantnim institucijama i zainteresirani poduzetnici mogu formirati klju ne turisti ke proizvode destinacije Benkovac. (Plan razvoja turizma& , str.80). Plan razvoja turizma destinacije Benkovac zavraava tako s idejnim projektima. Provedbeni plan za 2006. godinu nije izraen (provedbeni planovi nisu izraivani ni kasnije) niti su procijenjena sredstva koja je Grad Benkovac trebao osigurati u prora unu za 2006. godinu. Dvadeset idejnih projekata, prije svega oni koji se ti u ureenja klju nih atrakcija, podrazumijevali su i manja ili vea ulaganja kao ato su osiguranje minimalnih uvjeta za prijem i informiranje turista u odgovarajuem prostoru unutar Kaatela, izgradnja vidikovaca za promatranje kanjona Kli evica i doline Karianice, izgradnja parkiraliata, sanitarnih sadr~aja, mjesta okrijepe i pripremu za obilazak Asserie, povezivanje Asserie i mjesta Benkovca pjeaa kom prometnom alejom i trakom za bicikliste s posebnom opremom i td. Neki projekti ne podrazumijevaju samo neposredna nego i prethodna ulaganja u odreene sektore gospodarstva. Projekt vinskih cesta, na primjer, podrazumijeva otvaranje dovoljnog broj odgovarajue razmjeatenih vinarija. S druge strane, barem polovica projekata podrazumijeva dobru koordinaciju sudionika, odgovarajue prostorno planiranje i opse~ne pripreme. Primjeri su turisti ka valorizacija Benkova kog sajma, identifikacija trasa rimskih cesta i njihovih vidljivih ostataka, utvrivanje spomeni kih lokaliteta, podu avanje lokalnih nositelja ponude obilaska sela Bukovice i Ravnih kotara, te niz zahtjevnih marketinakih poslova. Jedan od va~nih prvih koraka u ostvarenju ovih vrlo ambicioznih idejnih projekata bio je osnivanje Turisti ke zajednice Grada Benkovca. Osnovana je ve 2005. godine i od tada djeluje s 2 zaposlena kojima se u ljetnoj sezoni na odreeno vrijeme pridru~e joa dvojica. Financira se iz uobi ajenih izvora (dio ubrane turisti ke takse), a za ostvarenje turisti kih projekata sredstva nalazi u gradskom prora unu, prora unu Ministarstva kulture i drugim, u kriznim vremenima ne baa izdaanim izvorima. Plan razvoja turizma destinacije Benkovac ostvaruje se stoga djelomi no i sporije nego ato je bilo predvieno. Cesta Bruaka - Medvia obilje~ena je s 10 anti kih miljokaza ime je nazna ena budua turisti ka mre~a anti kih cesta. Ovaj idejni projekt Plana razvoja turizma poklapa se sa Strateakim programom ukupnog razvoja u kojem je radi ostvarenja Cilja broj 4. Pokrenut razvitak turizma nalo~en Provedbeni posao 4.1 Razraditi projekt i potai izgradnju objekata prema projektu  Tragovima benkova kih miljokaza . Nadalje, sredstvima Ministarstva kulture ureen je Kaatel, proale godine je raspisan natje aj za DPU Asseria koji e obuhvatiti i potrebna arhitektonska rjeaenja, ozna ena je biciklisti ka staza Pakoatane  Benkovac  Asseria, jednom tjedno gosti hotela Solaris kraj `ibenika posjeuju kamenolome, benkova ke broaure mogu se vidjeti na meunarodnim sajmovima na kojima nastupaju Hrvatska turisti ka zajednica i turisti ka zajednica Zadarske ~upanije, benkova ke turisti ke atrakcije opisuju se i promi u u reporta~ama u Zadarskom listu, na Radio Benkovcu i u Gradskoj knji~nici, a suradnja Turisti ke zajednice i Grada je prema o ekivanju dobra. Prepreke br~em ostvarenju Plana razvoja turizma su o ito financijske ali i ope razvojne jer dio idejnih projekata ovisi o poduzetni kim ulaganjima koja su posljednjih godina svedena na minimum. Projekt vinske ceste eka vinare jer postojee 4 vinarije nisu dovoljne za uspostavljanje i promicanje itinerara, posjeivanje kamenoloma ovisi o kamenarima koji tek trebaju prihvatiti da i turizam mo~e biti dijelom kamenarske djelatnosti, potencijalni poduzetnici u selima Bukovice i Ravnih kotrara trebaju ulo~iti u smjeatajne i ugostiteljske objekte kako bi se mogao pokrenuti planirani itinerar i tako dalje. Primijeni li se isti postupak kao i prilikom ocjene Strateakog programa ukupnog razvoja Grada Benkovca i Opine Liaane Ostrovi ke, ciljevi Plana razvoja turizma mogu se ocijeniti zna ajnim jer se njihovim ostvarenjem prevladava po etno stanje i nezadovoljavajue niska razina turisti ke djelatnosti i jer je dobro zacrtan osnovni razvojni pravac. S druge strane, Plan se do sada ostvario u premaloj mjeri da bi ga se moglo smatrati efektivnim. Ne mo~e ga se ocijeniti ni efikasnim jer nema evidencije utroaenih sredstava pa se postignuti rezultati ne mogu mjeriti ulo~enim sredstvima kako bi se ustanovilo da li se s ulo~enim sredstvima moglo i viae. Plan razvoja turizma se, meutim, mo~e ocijeniti odr~ivim jer se nastavkom njegove, u osnovi dobro usmjerene provedbe postepeno mogu ostvariti zacrtani ciljevi. S obzirom na, za sada, ograni ene ali i obeavajue rezultate Grad treba i dalje podr~avati djelatnosti Turisti ke zajednice koja se pokazala glavnim provoditelja Plana razvoja turizma. 1.7.3. Prostorni planovi Prostorni planovi (u konkretnim slu ajevima, odgovarajui izvadci) obavezni su dio projektne dokumentacije i uvjet da izgradnja bude u skladu sa zakonom. Grad Benkovac vodi o tome ra una i ula~e prora unska sredstva u izradu prostornih planova na svim potrebnim razinama. Prostorni plan ureenja Grada Benkovca (PPUG) usvojen je joa 2003. godine, tako da su po etkom 2008. usvojene prve izmjene i dopune. Godine 2010. Gradsko vijee je odlu ilo da se PPUG izmijeni i dopuni joa jednom. Od donoaenja PPUG na ovamo donesen je i niz planova ni~eg reda: Tablica 1.7.3. Prostorni planovi na podru ju Grada Benkovca donoaeni u vrijeme i nakon izrade PPUG Benkovca Red. brojNaziv plana izraiva objava1Detaljni plan ureenja KUKALJ B.seloGiN Company d.o.o. zadarSl. glasnik Zadarske ~upanije 2/2002 2. Detaljni plan ureenja OGRADE - Smil iGiN Company d.o.o. ZadarSl. glasnik Zadarske ~upanije 2/20023.Detaljni plan ureenja GAJ  Miranje GiN Company d.o.o. ZadarSl. Glasnik Zadarske ~upanije 4/20024.Prostorni plan ureenja Grada Benkovca GiN Company d.o.o. Zadar Sl.glasnik zadarske ~upanije 1/20035.Detaljni plan ureenja Poslovno-industrijske zone `OPOTArching d.o.o. SplitSl. glasnik Grada Benkovca 4/20056.Detaljni plan ureenja Poslovno-industrijske Zone VELJANIArching d.o.o. SplitSl.glasnik Grada Benkovca 4/20057.Detaljni plan ureenja Poslovno-industrijske Zone RA`TEVI Arching d.o.o. Split Sl.glasnik Grada Benkovca 01/20078.Urbanisti ki plan ureenja grada Benkovca Urbanisti ki zavod grada ZagrebaSl.glasnik Grada Benkovca 01/20079.Detaljni plan ureenja BAINI BAJAMI u Benkovcu GiN Company d.o.o ZadarSl.glasnik Grada Benkovca 2/2006 10.Izmjene i dopune Detaljnog plana ureenja poslovno  industrijske zone Veljani Arching d.o.o. SplitSl.glasnik Grada Benkovca 2/200611.Izmjene i dopune Detaljnog plana ureenja KUKALJ B.selo GiN Company d.o.o. zadarSl. glasnik Grada Benkovca 2/2007 12. Izmjene i dopune Detaljnog plana ureenja OGRADE  Smil i GiN Company d.o.o. ZadarSl. glasnik Grada Benkovca 2/2007 13.Izmjene i dopune Detaljnog plana ureenja GAJ  Miranje GiN Company d.o.o. ZadarSl. glasnik Grada Benkovca 2/200714.Izmjene i dopune Detaljnog plana ureenja BUKOVI GAJ  Bukovi Gin Company d.o.o. Zadar Sl. glasnik Grada Benkovca 2/200715. Detaljni plan ureenja poslovne zone Benkova ko selo Ured ovlaatenog arhitekte Nebojaa Vejmelka dip.ing.arh.Sl. Glasnik Grada Benkovca 7/200716.Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Grada Benkovca GiN Company d.o.o. ZadarSl. Glasnik Grada Benkovca 02/2008 17. Izmjene i dopune Detaljnog plana ureenja poslovno industrijske zone `opotACES d.o.o. Zadar Sl. Glasnik Grada Benkovca 03/09 18. 19.Izmjene i dopune urbanisti kog plana ureenja grada Benkovca Urbanisti ki plan ureenja Asseria Podgrae Urbanisti ki zavod grada Zagreba Zavod za prostorno ureenje Zadarske ~upanije.Sl. Glasnik Grada Benkovca 04/10 Sl. Glasnik Grada Benkovca 02/11 U razdoblju od 2002. do 2007. doneaeno je 9 detaljnih, i jedan urbanisti ki plan ureenja (UPU Grada Benkovca). Do 2010. godine zaklju no, 6 DPU je izmijenjeno i dopunjeno. Godine 2010. dopunjen je i UPU Benkovca. Po etkom 2009. godine Gradsko vijee je pokrenulo izradu urbanisti kih planova ureenja (UPU) trgova ke zone  Kukalj u Benkova kom selu i podru ja Asseria-Podgrade (SL 2/2009), te izmjene i dopune postojeeg UPU Grada Benkovca. UPU Asseria-Podgrae usvojen je lipnja 2011, a Odluka o izradi Urbanisti kog plana ureenja trgova ke zone  Kukalj u Benkova kom Selu donesena je joa jednom u prosincu 2011. Tijekom 2011. godine Gradsko vijee je odlu ilo izraditi UPU proizvodne zone  Brdina kulica u Smil iu i izmijeniti i dopuniti DPU poslovno-industrijske zone `opot i DPU  Baini bajami u Benkovcu. DPU poslovno-industrijske zone `opot je tako upuen na izmjene i dopune po drugi puta. Tri od 9 detaljnih planova ureuju prostor predvienih poslovno industrijskih zona (`opot , Veljani i Raatevi), a jedan prostor poslovne zone (Benkova ko selo). Izradom ovih planova i kasnijih izmjena i dopuna u injeni su prvi koraci osnivanja gospodarskih zona na podru ju Grada Benkovca kako je i bilo predvieno Strateakim programom ukupnog razvoja (Razvojni cilj 2: Unaprijeena struktura benkova kog i liaanskog gospodarstva, Provedbeni posao 2.1. Pokrenuti poslovno-industrijske zone na podru ju Grada Benkovca). 1.8. Gradski prora un Ocjena upravljanja prora unom dio je vrednovanja provedbe Strateakog Programa ukupnog razvoja u razdoblju 2007-2011. Obuhvaa unapreenje planiranja, izvraavanja i ostvarivanja prora una u razdoblju 2006.-2010., plan prora una u 2011. i projekciju prora una u razdoblju 2012.-2013. Tablica 1.8.1. prikazuje prora un Grada Benkovca u razdoblju 2006.-2010., plan prora una za 2011. i projekciju za 2012. i 2013. godinu. Prora unski prihodi od poslovanja u 2009. i 2010. godini smanjivali su se zbog smanjivanja prihoda od poreza na dohodak i od pomoi. Planom prora unskih prihoda od poslovanja 2011. i projekcijama prora unskih prihoda od poslovanja za 2012. i 2013. predvien je rast i to isklju ivo zbog zna ajnih o ekivanih poveanja prihoda od pomoi. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u prora unu Grada Benkovca bili su zna ajni u cijelom analiziranom razdoblju. Rashodi poslovanja u gradskom prora unu se od 2008. stalno smanjuju, ali po ni~oj godianjoj stopi od one po kojoj su opadali prihodi od poslovanja u 2009. i 2010. godini. Subvencije i donacije su svojom promjenjljivom dinamikom tijekom promatranog razdoblja najviae utjecale na promjene rashoda poslovanja. U strukturi gradskog prora una kapitalni rashodi ine od etvrtine do skoro polovine prora unskih rashoda. Najvei dio kapitalnih rashoda odnosi se na izgradnju cesta i poslovnih objekata (Tablica 1.8.2.). Ocijenjeno je da planirajui prora unske prihode i rashode treba viae voditi ra una o pokazateljima na kojima se temelje procjene. To se naro ito odnosi na prihodnu stranu prora una u dijelu u kojem gradska uprava mo~e samostalno utjecati na poveanje prora unskih prihoda. To su mjere bolje naplate izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave. Preciznije planiranje prora unskih prihoda ograni eno je jer gradski prora un uglavnom ovisi o prihodima o kojima jedinice lokalne samouprave ne mogu autonomno donositi odluke, ve to radi sredianja dr~ava. Rije  je o prihodima od poreza na dohodak i sredstava od pomoi koji u strukturi prora unskih prihoda sudjeluju s viae od 50%. Dosadaanje promjene porezne stope ili osnovice poreza na dohodak koje je odreivala sredianja dr~ava u velikoj su mjeri utjecale na promjene visine gradskih prihoda od tog poreza. Zadnje promjene porezne politike koje se ti u poreza na dohodak (izmjene poreznih stopa i poreznih izuzea i olakaica u 2009. godini) smanjile su prihod od poreza na dohodak, a time i ukupne prora unske prihode. `to se ti e sredstava od pomoi, treba ih planirati u ostvarivom iznosu jer se joa uvijek ne o ekuje promjena i usmjerenje sredianje dr~ave prema transparentnom viaegodianjem prora unskom planiranju koje bi dalo jasne smjernice i kriterije jedinicama lokalne samouprave za planiranje sredstava od pomoi koji e vrijediti barem tri prora unske godine. Ocjenjuje se da se planiranje prora unskih rashoda Grada Benkovca djelomi no temelji na precijenjenim prora unskim prihodima. Planirani rashodi, prije svega oni kapitalni, stoga se ne ostvaruju kako je planirano. Tablica 1.8.1. Prora un Grada Benkovca u razdoblju 2006.-2010., plan prora una 2011. i projekcija za razdoblje 2012.-2013., u kunama Opis2006.2007.2008.2009.2010.Plan 2011.Projekcija 2012.Projekcija 2013.Prihodi od poslovanja  25.983.073  35.150.018  37.384.650  31.623.450  29.888.314  41.249.455  39.186.982  36.397.635 Porezni prihodi 12.381.635  15.281.775  15.167.222  14.943.497  13.361.001  10.840.000  10.298.000  10.758.100 Porez i prirez na dohodak 11.079.977  14.442.422  14.800.530  13.907.967  12.814.199  10.000.000  Porez na dobit 769.814  -  -  -  -  -  -  -  Porez na imovinu 205.664  639.152  193.153  810.457  358.500  550.000  Porezi na robe i usluge 154.543  169.144  172.539  225.073  188.302  280.000 Ostali prihodi od poreza 171.637  31.058  1.000  -  -  10.000 Pomoi 2.164.365  10.350.187  13.253.133  7.729.762  5.673.816  19.005.455  18.055.182  15.347.423  Tekue 808.600  3.527.503  7.037.109  3.304.540  1.737.384  Kapitalne 1.355.765  6.822.684  6.216.024  4.425.222  3.936.432 Prihodi od imovine 369.199  437.458  490.105  457.029  1.054.969  1.355.000  1.287.250  1.222.888 Prihodi od administrativnih pristojbi 10.525.392  8.916.351  8.420.745  8.422.435  9.742.644  9.931.000  9.434.450  8.962.729 Ostali prihodi 542.480  164.247  53.444  70.727  55.884  118.000  112.100  106.495 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 641.802  2.482.779  11.046.637  2.747.196  5.474.322  4.400.000  1.330.000  1.263.500 Prihodi od prod.neproiz.imovine (zemljiate) 550.257  553.282  11.038.712  2.389.516  1.074.054  4.100.000  1.045.000  992.750 Prihodi od prod.proiz.dug.imov. (stambeni objekti, poslovni prostori) 91.545  1.929.497  7.925  357.679  4.400.267  300.000  285.000  270.750 Rashodi poslovanja 20.354.013  22.967.697  27.343.981  26.708.058  26.522.171  23.093.463  21.324.773  20.767.039 Rashodi za zaposlene 6.074.380  6.276.688  7.472.745  8.833.621  7.641.459  8.636.820  8.542.176  8.433.056 Materijalni rashodi 7.371.298  8.010.197  10.422.494  10.451.421  9.116.156  9.244.031  8.784.329  8.485.626 Financijski rashodi 1.004.505  431.619  932.970  546.193  260.834  589.108  551.318  533.753 Subvencije 2.423.032  1.882.008  2.671.907  585.979  785.599  10.000  9.500  9.025 Naknade graanima i kuanst. 1.016.494  1.094.680  1.609.975  1.723.437  1.109.164  1.329.300  1.010.000  1.000.000 Donacije i ostali rashodi 2.464.302  5.272.505  4.233.889  4.567.407  7.608.960  3.284.204  2.427.450  2.305.579 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 6.703.145  11.769.389  14.218.316  24.518.168  8.754.269  20.743.940  15.992.325  11.510.715 Rashodi za nabavu neproiz.imov. (zemljiate) 192.699  1.438.853  664.030  641.569  220.711  844.200  150.000  100.000 Rashodi za nabavu proizv.dug.imovovinu (posl.obj.,ceste) 6.271.689  10.330.536  13.654.285  23.877.599  8.533.557  14.799.740  8.812.325  8.380.715 Rashodi za dod.ulag.na nefin.imovini (gra.obj.) 238.756  -  -  -  -  -  -  - Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 397.013  292.516  381.887  248.699  61.792  -  -  - Vlastiti izvori -  -  -  2.904.487  -  1.812.052  3.199.890  5.383.381 UKUPNI PRIHODI 26.624.876 37.632.797 48.431.286  34.370.645  35.362.636  45.649.455  40.516.982  37.661.135 UKUPNI RASHODI 27.454.172 35.029.195 41.944.183  51.475.925  35.338.233  43.837.403  37.317.098  32.277.754 MANJAK / VI`AK PRIHODA  - 829.296  2.603.195  6.487.103  -14.200.793  24.403  1.812.052  3.199.884  5.383.381 Izvor: Podaci iz Godianjeg izvjeataja o izvraenju prora una Grada Benkovca za 2006.-2010., plan prora una za 2011. i projekcija za 2012.-2013. godinu Grada Benkovca. Tablica 1.8.2. Struktura prora una Grada Benkovca u razdoblju 2006.-2010., plana prora una 2011. i projekcija za 2012.-2013., u % Opis2006.2007.2008.2009.2010.Plan 2011.Projekcija 2012.Projekcija2013.Prihodi od poslovanja 97,5993,4077,1992,0184,5290,3696,7296,65Porezni prihodi46,5040,6131,3243,4837,7823,7525,4228,57Porez i prirez na dohodak41,6238,3830,5640,4636,2421,91--Porez na dobit2,89-------Porez na imovinu0,771,700,402,361,011,20--Porezi na robe i usluge0,580,450,360,650,530,61--Ostali prihodi od poreza0,640,080,00--0,02--Pomoi8,1327,5027,3622,4916,0441,6344,5640,75 Tekue3,049,3714,539,614,91--- Kapitalne5,0918,1312,8312,8811,13---Prihodi od imovine1,391,161,011,332,982,973,183,25Prihodi od admin. pristojbi39,5323,6917,3924,5027,5521,7523,2923,80Ostali prihodi2,040,440,110,210,160,260,280,28Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2,41  6,60  22,81  7,99  15,48  9,64  3,28  3,35 Prihodi od prod.neproiz.imovine (zemljiate) 2,07  1,47  22,79  6,95  3,04  8,98  2,58  2,64 Prihodi od prod.proiz.dug.imovovine (stamb.objekti, poslovni prostori) 0,34  5,13  0,02  1,04  12,44  0,66  0,70  0,72 Rashodi poslovanja 74,14  65,57  65,19  51,88  75,05  52,68  57,14  64,34 Rashodi za zaposlene 22,13  17,92  17,82  17,16  21,62  19,70  22,89  26,13 Materijalni rashodi 26,85  22,87  24,85  20,30  25,80  21,09  23,54  26,29 Financijski rashodi 3,66  1,23  2,22  1,06  0,74  1,34  1,48  1,65 Subvencije 8,83  5,37  6,37  1,14  2,22  0,02  0,03  0,03 Naknade graanima i kuanstvima 3,70  3,13  3,84  3,35  3,14  3,03  2,71  3,10 Donacije i ostali rashodi 8,98  15,05  10,09  8,87  21,53  7,49  6,50  7,14 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 24,42  33,60  33,90  47,63  24,77  47,32  42,86  35,66 Rashodi za nabavu neproiz.imov. (zemljiate) 0,70  4,11  1,58  1,25  0,62  1,93  0,40  0,31 Rashodi za nabavu proizv.dug.imov.(posl.obj.,ceste) 22,84  29,49  32,55  46,39  24,15  33,76  23,61  25,96 Rashodi za dod.ulag.na nefin.imovini (gra.obj.) 0,87  -  -  -  -  -  -  - Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1,45  0,84  0,91  0,48  0,17  -  -  - Vlastiti izvori -  -  -  8,45  -  3,97  7,90  14,29 UKUPNI PRIHODI100,00100,00100,00100,00100,00100,00100,00100,00UKUPNI RASHODI100,00100,00100,00100,00100,00100,00100,00100,00MANJAK / VI`AK PRIHODA  -3,11 6,92  13,39 -41,32  0,07  3,97  7,90  14,29 Izvor: Izra un autora na temelju Godianjeg izvjeataja o izvraenju prora una Grada Benkovca za 2006.-2010., plan prora una za 2011. i projekcija za 2012.-2013. godinu Grada Benkovca. Grad Benkovac je uveo programski prora un joa 2003. godine kada je, prema naputcima Ministarstva financija, trebao zamijeniti prora un po pozicijama. U gradskom prora unu je, meutim, joa uvijek puno programa koji su po svojim obilje~jima samo zamijenili pojedine prora unske pozicije. Programska struktura prora una Grada Benkovca u razdoblju 2006.-2010. zna ajno se mijenjala iz godine u godinu, a mijenjat e se i dalje ostvare li se plan prora una 2011. i projekcije za 2012. i 2013. godinu. Rashodi prora una Grada Benkovca organizacijski (institucionalno) su strukturirani prema tijelima gradske uprave (predstavni ko i izvrano tijelo, mjesna samouprava, upravni odjeli i prora unski korisnici) koja su zadu~ena za izvraavanje pojedinih javnih funkcija (funkcijska klasifikacija). Prora unski rashodi razvrstani su u programe koji su izjedna eni s jednom aktivnoau ili su podijeljeni na dvije ili tri aktivnosti. Neki programi izravno su podijeljeni na projekte (do sedam), koji su dalje podijeljeni po ekonomskoj klasifikaciji rashoda. Broj programa u gradskom prora unu mijenjao se u analiziranom razdoblju iz godine u godinu u rasponu od 12 do 45. Broj programa u planu prora una za 2011. i projekciji prora una za 2012.-2013. ustalio se na 21 (Tablica 1.8.3.). To, meutim, ne zna i da je organizacijska (institucionalna) i funkcijska struktura prora unskih rashoda ujedna ena na razini cijelog prora una, niti da se iz nje mogu uo iti razvojni i strateaki prioriteti. `toviae, pojedinim ekonomskim kategorijama rashoda neopravdano je dan je zna aj funkcijskog rashoda, a rashodi nisu strukturirani na temelju istih kriterija va~nosti. U tako rasporeenim prora unskim rashodima ne mogu se vidjeti va~ni programi na koje e se potroaiti prora unska sredstva i koje su sve aktivnosti potrebne da se ti programi ostvare. Ne vidi se ni kako e se aktivnosti rasporediti, podijeliti i strukturirati po pojedinim projektima. Postojeim na inom planiranja troaenja prora unskih sredstava ote~ano je jednostavno i transparentno praenje izvraavanja prora una po programskim cjelinama, a neposredno se mogu pratiti samo odstupanja od plana. Nije mogue ni transparentno izvjeatavanje o ostvarivanju rezultata na temelju potroaenih javnih sredstava, a niti kvalitetna usporedba realiziranih programa s planiranim i stvarnim javnim potrebama u gradu (po funkcijama). Tablica 1.8.3. Programska struktura prora una Grada Benkovca u razdoblju 2006.-2010., plana prora una 2011. i projekcije za 2012.-2013. Opis2006.2007.2008.2009.2010.Plan 2011.Projekcija 2012.Projekcija 2013.Ukupan broj programa3112554540212121Izvor: Sistematizacija autora. U razdoblju provoenja Strateakog programa ukupnog razvoja u razdoblju 2006  2011 planiranje i praenje izvraenja prora una Grada Benkovca je unaprijeeno, ali je i dalje potrebna daljnja razrada programske strukture gradskog prora una. Unaprijeena programska struktura bit e osnovom boljeg praenja ostvarivanja rezultata na temelju troaenja prora unskih sredstava planiranih u gradskom prora unu. 1.9. SWOT analiza Gradske i ostale razvojno zna ajne institucije u Gradu Benkovcu podvrgnute su i SWOT analizi kako bi se ustanovile njihove snage (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Oportunities) i prijetnje (Threats). Analiza je uputila na podjednako izra~ene snage i slabosti. U okviru razvojnih snaga posebno se isti e aktivnost gradske uprave u iznala~enju odgovarajuih razvojnih rjeaenja. Gradona elnik je volonter u obnaaanju svoje funkcije, a vlast je kontinuirana i samim time i stabilna. Ovo znatno pospjeauje promialjanje i provoenje razvojne politike. Zakon o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi daju gradskom vijeu i gradona elniku dovoljno ovlasti za upravljanje razvojem grada. Uz to, hrvatsko zakonodavstvo o lokalnoj samoupravi, a poglavito za podru ja posebne dr~avne skrbi se ubrzano mijenja prepuatajui sve viae razvojnih instrumenata lokalnoj razini vlasti. Prilike koje gradska uprava mo~e koristiti su tako sve brojnije. S druge strane, postupci donoaenja mnogobrojnih zakona i podzakonskih akata koji trebaju uslijediti nakon donoaenja Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi su spori ato prijeti sporim uhodavanjem pa i blokadama Gradskog vijea, i Gradona elnika. Po etkom 2011. godine izraena je i }upanijska razvojna strategija Zadarske ~upanije ato mo~e pospjeaiti prijave za sredstva fondova EU namijenjene jedinicama lokalne samouprave. U Gradu Benkovcu mo~e se uo iti i relativno mali utjecaj Grada u upravljanju infrastrukturom. Rije  je prvenstveno o dr~avnim javnim poduzeima koji djeluju na podru ju Grada (Hrvatske aume, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HEP i Hrvatski Telekom). To zabrinjava ima li se u vidu da su ta poduzea imaju zna ajnu ulogu u razvoju Grada. Njihovi planovi donose se u ograni enoj suradnji s gradom i nisu nu~no usklaeni s lokalnim razvojnim opredjeljenjima i zahtjevima. Jedna od najveih prijetnji i ko nica razvoju su nerijeaeni posjedovni i vlasni ki odnosi, odnosno nea~urirane katastarske i zemljiane knjige. Uz to graevinska inspekcija djeluje samo s dr~avne razine, ato ju ini sporom i neprimjerenom lokalnim nadzornim poslovima. Tablica 1.9.1. Benkova ke institucije razvojnog upravljanja  snage, slabosti, prilike i prijetnje SNAGE SLABOSTIPRILIKEPRIJETNJEKontinuitet i stabilnost vlastiNedostatak kadra za pripremu projekata za financiranje iz EU fondovaFondovi RH namijenjeni jedinicama lokalne samoupraveGraevinska inspekcija samo na dr~avnoj raziniDobra suradnja s ~upanijomNedovoljan broj pripremljenih projekata s obzirom na raspolo~iva sredstvaFondovi EU namijenjeni jedinicama lokalne samouprave36 zakona obvezuje na donoaenje 82 akta Inventivnost i agilnost gradske upraveMali boj stanovnika razmjeaten u velikom broju naselja }upanijska razvojna strategija Nesreeni katastar i zemljiane knjigeZadovoljavajua pokrivenost prostornim planovimaNedovoljna usklaenost gospodarskog i prostornog planiranja Plinofikacija ~upanijeNedovoljno u inkoviti uredi dr~avne upraveOrganizacije civilnog druatvaNedostatno upravljanje prirodnim vrijednostimaPripremljeni planovi za gospodarenje otpadom Pre este promjene zakona Naglaaena prora unska ulaganja u razvojne projekteNedostatni instrumenti prikupljanja komunalne naknadeNefleksibilno planiranje dr~avnih poduzeaPomo uredima dr~avne upraveNeprimjerena dr~avna politika u podru jima posebne dr~avne skrbi Nedovoljno razvijeno poslovno okru~enje i slaba investicijska klimaZadovoljavajua obrazovanost djelatnika. Izuzetna uspjeanost u dobivanju sredstava iz EU I drugih fondova. Minski sumnjiva podru ja 2. Strateake odrednice razvoja Grada Benkovca u razdoblju 2012-2016 Upravljanje daljnjim razvojem Grada Benkovca strateaki je odreeno razvojnom vizijom, opim razvojnim ciljem i misijom gradske uprave. Kako ove tri odrednice moraju biti meusobno usklaene, u Benkovcu je odr~ana radionica, a za njom i niz sastanaka na kojima su razvojni dionici i djelatnici gradske uprave uo avali razvojne probleme, odreivali razvojne ciljeve i davali preporuke za daljnje voenje razvoja Benkovca. I vizija i misija i razvojni ciljevi izvedeni su, dakle, participativno i u dobroj mjeri odra~avaju razvojne stavove i prioritete Benkov ana zainteresiranih za upravljanje daljnjim razvojem svojega Grada. 2.1. Razvojna vizija Razvojna vizija oslikava Grad Benkovac u kakvom, jednog dana, ~elimo ~ivjeti. Slika je svakako po~eljna i mo~e i treba poslu~iti kao vodilja svima koji usmjeravaju razvoj benkova kog gospodarstva i druatvenih djelatnosti. Saberu li se mialjenja i prijedlozi razvojnih dionika i djelatnika gradske uprave, Benkovac e se razvijati prema slijedeoj viziji: Benkovac, grad ekonomskog prosperiteta temeljenog na suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, malom i srednjem poduzetniatvu, te posebnoj turisti koj ponudi. Grad ~iteljima ugodan za ~ivljenje, poduzetnicima prilika za ulaganje, a turistima privla an za posjeivanje. 2.2. Misija gradske uprave Misija gradske uprave okvirno pokazuje kako Gradsko vijee, Gradona elnik i djelatnici gradske uprave vide svoju ulogu u razvoju Grada Benkovca i, uope, kako vide svrhu svog djelovanja. Misija, dakle, ne odreuje administrativne i pravno tvorne poslove i zadae koje su gradskoj upravi zadane (ili prepuatene) zakonima i propisima, ve kako i s kojom svrhom u tom okviru treba upravljati razvojem grada. Saberu li se izra~ena o ekivanja razvojnih dionika i prijedlozi djelatnika gradske uprave, misija glasi: Misija gradske uprave Benkovca je efikasno, transparentno i kvalitetno izvraavanje upravnih i razvojnih funkcija i aktivnosti odreenih zakonom. Grad Benkovac osigurava infrastrukturu potrebnu za gospodarski razvoj i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, obogauje kulturnu ponudu i sportsko-rekreacijske sadr~aje i brine o predakolskom odgoju, obrazovanju i socijalno ugro~enim skupinama stanovniatva. Grad Benkovac stru no planira zahvate u prostoru, pazi na o uvanje okoliaa, odgovorno upravlja prora unskim sredstvima, poatuje eti ka pravila, uva~ava mialjenje i potrebe graana, pru~a im izvrsne usluge i osigurava ugodno mjesto za ~ivljenje. Ostvarujui ovu misiju gradona elnik Benkovca, Gradsko vijee i gradska uprava mogu Benkov anima i svima koji to ~ele postati atoata zabraniti ili dozvoliti. Zabrane i dozvole su instrumenti upravljanja razvojem koje grad mo~e koristiti neposredno jer sve one koji djeluju u svoju, ali ne i u javnu korist mo~e zaustaviti i tako izbjei atetu, a svima koji djeluju u svoju i u javnu korist, odobriti djelovanje. `to se ti e Benkov ana i njihove gradske svakodnevnice, zabrane i dozvole bi bile dovoljne kad bi u Gradu bilo dovoljno javno prihvatljivih i financijski samodostatnih razvojnih inicijativa koje je dovoljno samo dozvoliti i na elno podr~ati. Tome, na~alost, nije tako, jer Benkovac u dobroj mjeri dijeli sudbinu ostalih hrvatskih gradova i opina: novaca za inicijative nikad nema dovoljno, pa gradska uprava, nakon ato dozvoli djelovanje onima koji mogu sami, treba nai sredstva i pokrenuti i ostale. `to se ti e razvojnih ulaganja, zabrane i dozvole bi bile dovoljne kad bi na gradska vrata kucalo viae zainteresiranih poduzetnika nego ato grad mo~e prihvatiti. S razvojnom vizijom i razvojnim ciljevima na stolu gradska uprava bi znala ato je prihvatljivo i po~eljno i zatim neke odbila, neke prihvatila, a neke navela da izmijene prijedloge ulaganja onako kako to Benkovcu odgovara. Ni tome, na~alost, nije tako pa gradska uprava nakon ato odbije nepo~eljne, treba u initi sve ato mo~e da privu e one kojima je spremna dati prostor unutar postojeih i planiranih zona i dozvole potrebne za ulaganje i poslovanje unutar gradskih granica. Kako gradska uprava ne mo~e neposredno nalagati i nareivati graanima ato im je initi, na raspolaganju su samo posredni instrumenti i mjere kojima se na podru ju Benkovca pospjeauju ato bolji uvjeti ~ivota, rada i ulaganja. `to se ti e graana koji koriste gradsku infrastrukturu i gradski javni prostor, bolji uvjeti se u skladu s prihvaenom razvojnom vizijom posti~u izgradnjom objekata i unapreenjem ustanova javnog standarda, potporom boljem organiziranju graana te raznim poskupljenjima ili pojeftinjenjima koja e odteretiti ili opteretiti prora une benkova kih kuanstava. S ulaga ima je sli no. Grad je uglavnom ve odredio potreban prostor u poslovnim zonama a dijelom je izradio i infrastrukturu potrebnu za poslovanje. Grad, uz to, mo~e ubrzati administrativne postupke, a mo~e i odteretiti ulaga ku ra unicu onima koje ~eli u gradu, a opteretiti ju onima koje ne ~eli. Grad Benkovac mo~e, ato viae obavezan je, planirati cjelokupni prostor Grada i gradska uprava je do sada dovoljno puta pokazala da to zna i mo~e. Prostorni plan ureenja grada (PPUG), Urbanisti ki plan ureenja (UPU) grada Benkovca i brojni detaljni planovi ureenja (DPU) pokazuju se, meutim, nu~nim, ali ne i dovoljnim razvojnim instrumentima. Prostorni plan odreuje gdje se ato smije, a gdje ne smije graditi tako da mo~e biti dobrim uporiatem kad nekom treba zabraniti da zauzme neku parcelu ili kad mu to treba dozvoliti. Planski omeiti dio gradskog prostora za stanovanje ili za neku proizvodnju ne jam i, meutim, da e stanovi i/ili pogoni biti i izgraeni. U narednih nekoliko godina ne bi trebalo o ekivati ulaga e koji e sami pokucati na gradska vrata i izraziti ~elju da u Benkovcu neato proizvode. Gradska uprava ih treba privui (prednost, naravno, imaju ulaga i u proizvodnju) i to tako ato e, uz dobre prostorne planove, aktivirati i druge instrumente i po eti ih koristiti u skladu s navedenom razvojnom vizijom. Privui ulaga e zna i omoguiti im da u Benkovcu ulo~e br~e i uz manje troakove nego drugdje. Povoljne uvjete koje e imati kod nas treba i razglasiti. Grad Benkovac je posljednjih godina stekao odgovarajua iskustva i zna da mo~e odteretiti ra unicu ulaga a tako ato e u poslovnim zonama na gradskom zemljiatu izgraditi potrebnu infrastrukturu i zatim dugoro no iznajmljivati parcele (koriatenje prvih nekoliko godina mo~e biti i besplatno). Malim i srednjim ulaga ima to je u pravilu prihvatljivije od kupnje jer uz manja ulaganja po inju posao koji u slu aju neuspjeha mogu lakae obustaviti. Iznajmljivanje ureenih parcela prihvatljivije je i Benkovcu jer zemljiate ostaje gradsko. Problem je, naravno, u tome ato treba namaknuti sredstva za izgradnju infrastrukture, a i u tome ato u postojeim kriznim uvjetima poduzetnici ~ele kupiti, a ne iznajmiti teren kako bi mogli dii hipoteku na kredit za daljnju gradnju. Uz suglasnost Ministarstva financija, Grad Benkovac se mo~e zadu~iti do iznosa od 20% proalogodianjeg ostvarenog prora unskog prihoda, ali to u danaanjim uvjetima teako mo~e biti dovoljno za opremanje zona kakve su predviene prostornim planom. Treba, dakle, pronai druge izvore financiranja. Grad se mo~e odlu iti za javno-privatno partnerstvo i upustiti se u slo~eni i dugotrajni zakonski postupak odobravanja projekta, a mo~e posegnuti i za jeftinijim rjeaenjima koja se svode na prodaju gradskog zemljiata u poslovnoj zoni i oproste od raznih neporeznih davanja ato je u pravilu prihvatljivije veim ulaga ima. Planirana zona se tako mo~e ponuditi na prodaju, a komunalni doprinos se mo~e prebiti s ulaganjima u infrastrukturu tako da kupac-ulaga  ne plati doprinos u iznosu koji je ulo~io u infrastrukturu. Mo~e se opraatati i komunalna naknada ili pak njezin dio pa e korisnik zone plaati to manje ato zapoaljava viae Benkov ana. Cijena zemljiata se mo~e i smanjiti uz uvjet da investitor sam infrastrukturno opremi zonu (tako ato je, naravno, lakae izvedivo kad zonu kupuje jedan poduzetnik, a te~e kad se zona popunjava malim poduzetnicima koji postepeno kupuju manje parcele). Ulaga ima se mo~e ponuditi i puni konzalting ato zna i da e gradska uprava obaviti sve poslove oko dobivanja dozvola, povezati ulaga a s lokalnim pa i regionalnim poduzetnicima i sl. Benkovac, dakle, mo~e razmialjati o odricanju od dijela prora unskih prihoda i prodaji dijela zemljiata o ekujui da e ulaga i zaposliti lokalno stanovniatvo koje e plaati poreze (porez na dohodak, prije svega) i tako poveati prora unske prihode. S druge strane, odricanje od dijela prihoda zna i manje gradskog novca za izgradnju infrastrukture u zoni ime zona ostaje nedovoljno atraktivnom ulaga ima. Grad, naravno, nee odteretiti ra unicu (mo~e ju i opteretiti) onim ulaga ima koji namjeravaju graditi i proizvoditi suprotno navedenim razvojnim ciljevima i viziji. Mjere kojima Grad Benkovac mo~e posredno unapreivati lokalnu svakodnevnicu i privla iti ulaga e ovime nisu posve iscrpljene. Grad mo~e razmotriti lokalne poreze koje prikuplja od graana i poduzetnika, ocijeniti ato bi se postiglo promjenama i zatim neato poveati, a neato smanjiti. Ti porezi su: " porez na potroanju " porez na kue za odmor " porez na koriatenje javnih povraina " porez na tvrtku ili naziv " prirez porezu na dohodak Porez na koriatenje gradskih javnih povraina jedini je porez kojem grad mo~e utvrditi osnovicu i odrediti visinu bez ograni enja koje propisuje dr~ava. Grad mo~e mijenjati i ostale navedene poreze, ali je ograni en propisanim najmanjim i najveim stopama. Od 2006. godine prirez na porez na dohodak iznosi tako 5% i mogao bi ga poveavati do 12%. Porez na kue za odmor mo~e se razrezati u rasponu od 5 do 15 kn po m2, ali se stopa porezana potroanju ne mo~e poveati preko 3%. Grad Benkovac ima i neporezne izvore prihoda koje mo~e smanjivati ili poveavati i tako poboljaavati ili ote~avati uvjete graanima i ulaga ima. Uz komunalni doprinos i komunalnu naknadu tu su i zakup poslovnih prostora, zakup javnih povraina, spomeni ka renta, naknada za odr~avanje grobnih mjesta i prodaja nekretnina. Treba, naravno, imati na umu da prora un koji prema projekciji, od 45 mil kn. u 2011. mo~e pasti na 37 mil. u 2013. godini i recesija u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo ne ostavljaju gradskoj upravi Benkovca puno prostora za upravljanje razvojem na ovaj na in. Sni~avanja davanja i nameta odteretila bi i ulaga e i graane, ali ne zna ajno, a poveanja bi mo~da i zna ajno opteretila i jedne i druge, a ne bi zna ajno poveala gradski prora un. Da li e gradska uprava uspjeano upravljati razvojem Grada ovisit e tako o moguim poveanjima prora unskih prihoda iz vanjskih izvora i privla enju sredstava za gradske projekte koja i ne moraju biti u prora unu. Grad Benkovac ne mo~e proairiti svoje poreske ovlasti i upravne nadle~nosti ali je zato ovladao postupcima prijave razvojnih projekata domaim i stranim (prije svega Europskim) fondovima. To znanje i iskustvo gradska uprava mo~e prenijeti benkova kim udrugama i ustanovama druatvenih djelatnosti i po eti prijavljivati projekte zajedno s njima. Razvoj e se tako usmjeriti i pospjeaiti i bez veih izdvajanja iz prora una. `to se ti e ulaga a u Benkova ko gospodarstvo, pokuaaji da se nekog privu e nee uspjeti bez prora unskih izdvajanja. Gradska uprave je, meutim, ve odavna uvidjela da treba ovladati i gradskim marketingom to jest da treba znati uo iti po~eljne ulaga e, uspostaviti kontakte, kompetentno pregovarati i pru~iti sve administrativne usluge i pomo. U suradnji sa odgovarajuim domaim i stranim stru njacima gradska uprava i ovdje mo~e stei potrebno iskustvo i izrasti u upravlja a koji se zna postaviti i kao poduzetnik. Navedena misija podrazumijeva , dakle, da e se gradska uprava narednih godina nastaviti osposobljavati i opremati za razvojno djelovanje kao bi u punoj mjeri izrasla u pro-aktivnu upravu koja uspjeano usmjerava razvoj svojega grada. Ostvarivanje misije zahtijeva podjelu rada izmeu postojeih upravnih odjela ali i njihovu suradnju, te dobro odmjerene mjere i osigurane preduvjete. Poslova i zadaa unutar svake mjere e biti puno i u na elu ih treba podijeliti na jednokratne i stalne. Jednokratni poslovi su oni kojima se u kratkom roku posti~e neka promjena (seminar koji dodatno osposobljava gradsku upravu, izrada spiska Benkova kih gospodarstvenika, odreivanje pokazatelja za praenje provedbe Programa i sl.). Stalni su oni koji se zapo inju da bi trajali i postali redovnom aktivnoau gradske uprave (voenje prostorne i gospodarske politike, suradnja s udrugama civilnog druatva, unapreivanje komunalne infrastrukture i sl.). Gradska uprava ih ne mo~e obaviti odjednom pa ih treba poredati po hitnosti i obavljati tako da se prvo pristupi najhitnijima. Obavivai jedan posao gradska uprava e osloboditi dio svog kapaciteta i prijei na slijedei, ato zna i da e se spisak poslova i zadaa stalno mijenjati. Svake godine pred donoaenje prora una trebat e tako proizvesti novu verziju Strateakog programa razvoja Grada Benkovca. Vizija, misija i razvojni ciljevi ostajat e neizmijenjeni. Dio Programa o mjerama, poslovima i zadaama svaki put e biti umanjen za ono ato je obavljeno i uvean za ono ato je slijedee na redu. 2.3. Opi razvojni cilj u razdoblju 2012 - 2016 Navedena vizija okvirno odreuje opi razvojni cilj, a misija rijeaenost i kompetenciju gradske uprave da ga ostvari u razdoblju 2012-2016. Prilikom odreivanja opeg cilja treba, meutim, uzeti u obzir i ograni avajue faktore, prije svega airu gospodarsku krizu i mogunosti njenog prevladavanja, te trenutno stanje gospodarstva i druatvenih djelatnosti u Gradu Benkovcu. Opi cilj tako ocrtava stanje koje treba ostvariti do kraja 2016. godine ali i razvojni proces koji treba uspostaviti i odr~avati u godinama koje slijede. Opi razvojni cilj se uobi ajeno izra~ava u sadaanjem vremenu. Na taj na in se bolje predo ava ono ato treba dosei u budunosti: Godina 2016.: Pokrenut je i usmjeren odr~ivi razvoj benkova kog gospodarstva i druatvenih djelatnosti uz o uvanje i odr~ivo koriatenje resursa, a kvaliteta usluga stanovniatvu dosi~e zadovoljavajuu razinu.  3. Posebni razvojni ciljevi u razdoblju 2012-2016 i mjere za njihovo ostvarenje Posebni razvojni ciljevi kojima se raa lanjuje navedeni opi razvojni cilj izvedeni su iz analize i ocjene ostvarenja Strateakog programa ukupnog razvoja Grada Benkovca u razdoblju 2007-2011, analize stanja benkova kog gospodarstva i druatvenih djelatnosti, te na osnovi ocjena i prijedloga djelatnika gradske uprave. U punoj mjeri u obzir su uzeti i ciljevi formulirani na spomenutoj radionici odr~anoj koncem velja e 2012. godine. Razvojni dionici okupljeni na radionici uo ili su i raspravili razvojne probleme, a zatim formulirali posebne razvojne ciljeve to jest stanja i procese u kojima su problemi prevladani. Izdvojeno je slijedeih 10 razvojnih ciljeva: Poveanje gospodarskih aktivnosti Uravnote~eno tr~iate rada Smanjenje ilegalnog poduzetniatva Lokalna zajednica formulira razvojne projekte Izgraena druatvena infrastruktura Zadovoljavajua opremljenost zdravstva Funkcionalan odgojno-obrazovni sustav Dostatna komunalna infrastruktura Unaprijeeno razvojno planiranje Kvalitetniji ~ivot u kvalitetnom okoliau Ovako nabrojani ciljevi ocijenjeni su prema njihovoj va~nosti i integriranosti: Va~nost ciljeva ocjenjivana je tako da je za svaki cilj posebno, na skali od 1 do 10, procjenjivano da li se poslovima u koje se gradska uprava treba upustiti radi njegovog ostvarenja istovremeno ostvaruju i drugi ciljevi. Cilj ijim se ostvarenjem ostvaruju i drugi ciljevi va~an je gradskoj upravi jer su sredstva za njegovo ostvarenje to bolje iskoriatena ato su usput (i bez dodatnog napora i sredstava) barem dijelom ostvareni i neki drugi ciljevi Integriranost ciljeva ocjenjivana je tako da je za svaki cilj posebno, na skali od 1 do 10, procjenjivano koliko na njegovo ostvarenje utje e ostvarenje drugih ciljeva. Cilj koji se dijelom ostvaruje samim ostvarenjem drugih ciljeva (integriran je u njihovo ostvarenje) zna ajan je gradskoj upravi utoliko ato se djelomi no ostvaruje i onda kad se na njemu posebno ne radi. To, meutim, ne zna i da na njemu ne treba raditi. Integrirani cilj e se ostvarivati na taj na in samo ako se radi na ostvarenju onih ciljeva u koje je integriran. Ocjenjivanje va~nosti i integriranosti ciljeva dovelo je do slijedeih redoslijeda: Tablica 3.1. Va~nost i integriranost posebnih razvojnih ciljeva Posebni razvojni cilj Va~nost ciljaIntegriranost ciljaPoveanje gospodarskih aktivnosti5264Uravnote~eno tr~iate rada3553Smanjenje ilegalnog poduzetniatva4134Lokalna zajednica formulira projekte5342Izgraena druatvena infrastruktura5443Zadovoljavajue opremljeno zdravstvo2326Funkcionalan odgojno-obrazovni sustav6141Dostatna komunalna infrastruktura3333Unaprijeeno razvojno planiranje5347Kvalitetniji ~ivot u kvalitetnom okoliau2558 Najva~nijim je dakle ocijenjeno ostvarivanje funkcionalnog odgojno-obrazovnog sustava, a najintegriranijim poveanje gospodarskih aktivnosti. Taj rezultat je dalje razraen ra unanjem relacijskog indeksa va~nost/integriranost koji je kona no pokazao zna aj i meusobnu povezanost posebnih razvojnih ciljeva. `to je vrijednost relacijskog indeksa vea, cilj je va~niji i treba mu posvetiti viae pa~nje. Redoslijed dobiven na taj na in prikazan je u Tablici 3.2. Tablica 3.2. Rangiranje posebnih razvojnih ciljeva prema relacijskom indeksu RangPosebni razvojni ciljRelacijski indeks1.Funkcionalan odgojno-obrazovni sustav1.492.Lokalna zajednica formulira razvojne projekte1.263.Izgraena druatvena infrastruktura1.264.Smanjenje ilegalnog poduzetniatva1.215.Unaprijeeno razvojno planiranje1.136.Dostatna komunalna infrastruktura1.007.Zadovoljavajue opremljeno zdravstvo0.888.Poveanje gospodarskih aktivnosti0.819.Uravnote~eno tr~iate rada 0.6610.Kvalitetniji ~ivot u kvalitetnom okoliau 0.43 Ovako rangirani ciljevi razraivani su i dalje s obzirom na nadle~nosti gradske uprave za njihovo ostvarenje i razvojne instrumente s kojima raspola~e (vidi obrazlo~enje misije gradske uprave). Razmotreni su i poslovi i zadae u koje se treba upustiti kako bi se ciljevi ostvarili i uo eno da isti poslovi naj eae vode ka ostvarenju nekolicine ciljeva. Tako su izvedena tri posebna razvojna cilja koji objedinjavaju navedenih deset. Posebni razvojni ciljevi su, dakle, neposredno izvedeni iz opeg razvojnog cilja a posredno iz deset razvojnih ciljeva do kojih se doalo na participativni na in. Do kraja 2016. godine treba dakle ostvariti slijedea tri posebna razvojna cilja: Uspjeano gospodarstvo O uvanje i odr~ivo koriatenje resursa Visoka kvaliteta usluga stanovniatvu Ova tri posebna razvojna cilja jednako su va~na ali i povezana pa ih treba ostvarivati istovremeno. Treba, naime, uo iti da ostvarenjem uspjeanog gospodarstva, mo~emo, a i trebamo odr~ivo koristiti resurse jer emo neodr~ivim koriatenjem ve srednjoro no ugroziti gospodarski razvoj. Nadalje, podizanjem kvalitete usluga stanovniatvu izai emo u susret i ulaga ima jer e im pojednostavljeni, brzi postupci skratiti, a time i pojeftiniti ulaganja. S druge strane, neostvarivanjem cilja odr~ivog koriatenja resursa ugrozit emo ostvarenje cilja uspjeanog gospodarstva, neostvarenjem visoke kvalitete usluga ugrozit emo i gospodarstvo i resurse i tako dalje. Svi razvojni poslovi i zadae poduzeti radi ostvarenja ciljeva u zadanom roku, trebaju dakle biti usklaeni s drugima i usmjereni na ostvarenje sva tri posebna cilja. Opi cilj i iz njega izvedene posebne razvojne ciljeve ostvarivat e svi benkova ki razvojni dionici. Poduzetnici e ih ostvarivati u mjeri u kojoj e u njima vidjeti vlastite interese, te u mjeri u kojoj budu prepoznavali, uva~avali i slijedili javni razvojni interes. Nevladine udruge bi ih trebale ostvarivati u skladu sa svojim programima koji deklarativno slijede javni interes. Graani e ih ostvarivati u mjeri u kojoj budu prepoznavali situacije u kojima slijediti javni interes zna i udovoljavati i osobnom. Najva~niju ulogu imat e, naravno, gradska uprava Benkovca koja e provoditi mjere iz Strateakog programa i u javnom interesu utjecati na sve dionike. S jedne strane ulagat e sredstva u javne projekte i upravljati gradskom imovinom i tako neposredno ostvarivati razvojne ciljeve. S druge, usmjeravat e i dodjeljivati sredstva, odreivati namjenu prostora, zabranjivati radnje za koje ocijeni da su suprotne javnom interesu i tako obeshrabrivati ili poticati ostale dionike kako bi slijedei svoje interese, djelovali i u javnom. Gradska uprava se tako izdvaja kao jedini razvojni dionik koji ciljano djeluje na druge i time preuzima presudni dio odgovornosti za provedbu Strateakog razvojnog programa. Preustrojavanje gradske uprave izvraeno 2010. godine omoguuje i preciznije adresiranje provoditelja razvojnih poslova i zadaa. Od etiri ustrojena upravna odjela najviae posla imat e Upravni odjel za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i Upravni odjel za gospodarstvo i druatvene djelatnosti. Upravni odjel za ope, pravne i kadrovske poslove i Upravni odjel za prora un i financije imat e manje razvojnih poslova ali e morati opslu~ivati prva dva odjela u obavljanju njihovih. Adresirati ne treba samo provoditelje nego i programe i potprograme u Prora unu Grada Benkovca. Upravljanje razvojem koata ato zna i da svaki posao koji treba obaviti u sklopu provedbe neke od mjera kojom se ostvaruje jedan od posebnih ciljeva iz Strateakog programa, mora imati svoju, izdvojenu stavku u gradskom prora unu. Poslove i mjere treba prenijeti u prora un kao projekte odnosno aktivnosti koje su okupljene u potprograme a ovi u programe u prora unu. Kako se strateaki program odra~ava u prora unu prikazano je u Tablici 3.3.: Tablica 3.3. Povezivanje Strateakog programa ukupnog razvoja i gradskog prora una Strateaki program ukupnog razvoja Prora un Grada BenkovcaVizija Misija Opi ciljPosebni cilj:Uspjeano gospodarstvo Mjere za ja anje gospodarskih aktivnosti Mjera -posao/ zadaa -posao/zadaa - Mjera -posao/zadaa -posao/zadaa - Mjere za razvoj ruralnog turizma Mjera -posao/zadaa -posao/zadaa - Mjera -posao/zadaa -posao/zadaa Mjere za razvoj poljoprivrede Mjera -posao/zadaa -posao/zadaa - Mjera -posao/zadaa -posao/zadaa -Program br. 1. u Prora unu Potprogram 1.1. u Prora unu Aktivnost 1.1.1. projekt projekt Aktivnost 1.1.2. projekt projekt Potprogram 1.2. Aktivnost 1.2.1. projekt projekt Aktivnost 1.2.2. projekt projekt Potprogram 1.3. Aktivnost 1.3.1. projekt projekt Aktivnost 1.3.2. projekt projekt Posebni cilj: O uvanje i odr~ivo koriatenje resursaProgram br. 2. u Prora unu Posebni cilj: Visoka kvaliteta usluga stanovniatvuProgram br. 3. u Prora unu  Poslovi i zadae koje treba obaviti u sklopu pojedinih mjera moraju, dakle, imati nositelje i odgovarajuu stavku u prora unu. Kako mjera ima puno i ne mogu se sve provoditi istovremeno, ovdje je za svaku potrebno ozna iti i prioritet (ozna eni su s I, II, i III) i rok te izvor sredstava. Konkretni iznosi potrebni za obavljanje poslova i zadaa u sklopu pojedinih mjera (projekti i aktivnosti u gradskom prora unu) procjenjivat e se prilikom predlaganja prora una za razdoblje 2013-2015. 3.1. Mjere za ostvarenje posebnog razvojnog cilja Uspjeano gospodarstvo (Program 1. u Prora unu) Posebni razvojni cilj, Uspjeano gospodarstvo, treba ostvariti mjerama za ja anje gospodarskih aktivnosti, mjerama za razvoj ruralnog turizma i mjerama za razvoj poljoprivrede. Ove tri skupine mjera usmjerene su na ostvarenje posebnog cilja ali i vizije prema kojoj je Benkovac grad ekonomskog prosperiteta temeljenog na suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji, malom i srednjem poduzetniatvu, te posebnoj turisti koj ponudi. Mjere ostvarenja ovog posebnog razvojnog cilja bit e u Prora unu ozna ene kao Program 1., a kako se dijele na 3 skupine mjera, skupine e trebati razvrstati u Potprograme od 1.1. do 1.3.: Tablica 3.4. Skupine mjera za ostvarenje Posebnog razvojnog cilja Uspjeano gospodarstvo  Potprogrami Programa 1. u Prora unuMjere za ja anje gospodarskih aktivnosti Potprogram 1.1. Mjere za razvoj ruralnog turizmaPotprogram 1.2. Mjere za razvoj poljoprivredePotprogram 1.3.  Pojedine mjere iz skupina bit e odreene kao aktivnosti unutar Potprograma. Ukupni broj mjera za ostvarenje cilja Uspjeano gospodarstvo odgovarat e tako ukupnom broju aktivnosti unutar Programa br. 1 u Prora unu. Skupina mjera: Mjere za ja anje gospodarskih aktivnosti (Potprogram 1.1. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Nastaviti rjeaavati imovinsko-pravne odnose na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 1.1.1. Potprograma 1.1. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: I Do sada obavljeno: Mjera se prenosi iz Strateakog programa ukupnog razvoja u razdoblju 2007-2011. Rije  je o poslovima koji su zbog iznimne obimnosti i visokih troakova mogli biti obavljeni tek manjim dijelom. U injeno je mnogo ali katastarske opine joa uvijek nisu katastarski i vlasni ki posve sreene, upisi u katastar nisu usklaeni sa stvarnim stanjem, vlasni ke knjige ne prate stvarne promjene vlasniatva, a tri k.o. ih i nemaju. Izvraitelji: Upravni odjel za ope, pravne i kadrovske poslove koji treba nastaviti suradnju s Podru nim uredom za katastar Zadar  Ispostava Benkovac, Slu~bom za imovinsko-pravne poslove Ureda dr~avne uprave u Zadarskoj ~upaniji, Sektorom za katastarski sustav Dr~avne geodetske uprave u Zagrebu (DGU), te s Opinskim sudom u Benkovcu. Osposobljenost izvraitelja: Dosadaanje aktivnosti na unaprjeenju zemljianog i katastarskog sustava svjedo e o osposobljenosti gradske uprave da nastavi provoditi mjeru Daljnji poslovi/zadae: UO e odrediti red prvenstva po kojem e se sreivati pojedine katastarske opine. Pri tom e se voditi ra una o ostalim mjerama za razvoj poljoprivrede i ruralnog turizma i prema njima odrediti katastarske opine u kojima nesreeno imovinsko-pravno stanje neposredno prije i ostale razvojne mjere, prije svega provedbu Akcijskog plana privla enja investitora (Aktivnost 1.1.3. Potprograma 1.1. u Prora unu) te provedbu Programa okrupnjavanja zemljiata na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 1.3.1. Potprograma 1.3. u Prora unu). Te katastarske opine bit e prve na redu. Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za ja anje gospodarskih aktivnosti (Potprogram 1.1. Programa br. 1 u Prora unu) Mjera: Nastaviti izgraivati komunalnu infrastrukturu za potrebe poduzetnika u poslovnim zonama (Aktivnost 1.1.2. Potprograma 1.1. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: I Do sada obavljeno: Mjera se prenosi iz Strateakog programa ukupnog razvoja u razdoblju 2007-2011, a ti e se prije svega kona nog ureenja poslovnih zona. Od 60 ha poslovne zone `opot do sada je infrastrukturno opremljeno 30 ha. Izvraitelji: Upravni odjel za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj. Dio posla otpada i na Upravni odjel za gospodarstvo i druatvene djelatnosti. Osposobljenost izvraitelja: Gradska uprava Benkovca je opremanjem poslovne zone `opot pokazala organizacijsku sposobnost i sposobnost voenja infrastrukturnih projekata koja jam i da e daljnje opremanje zone `opot i poslovnih zona Veljane i Benkova ko Selo biti dobro provedeno Daljnji poslovi/zadae: Nastaviti izraivati projektnu dokumentaciju Nastaviti postupke ishoenja potrebnih dozvola Natjecati se za sredstva EU fondova i domaih izvora Izgradnja infrastrukture prema projektnoj dokumentaciji Mjera je usko povezana s mjerama za ostvarenje treeg razvojnog cilja Visoka kvaliteta usluga stanovniatvu (Potprogram 3.1. Programa br. 3 u Prora unu) Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za ja anje gospodarskih aktivnosti (Potprogram 1.1. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Izraditi, usvojiti i provesti Akcijski plan privla enja ulaga a u benkova ko gospodarstvo (Aktivnost 1.1.3. Potprograma 1.1. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: I Do sada obavljeno: Rije  je o novoj mjeri. Osnove Akcijskog plana privla enja ulaga a mogu se i trebaju izvesti iz postojeih razvojnih dokumenata prije svega Strateakog programa ukupnog razvoja Grada Benkovca. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti. Akcijski plan mora biti usklaen s postojeom prostorno-planerskom dokumentacijom pa UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti treba usko suraivati s UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj. Osposobljenost izvraitelja: Djelatnici gradske uprave mogu izraditi Akcijski plan uz pomo jednog do dvojice vanjskih konzultanata Daljnji poslovi/zadae: Akcijski plan privla enja ulaga a treba razraditi u skladu s vizijom i posebnim ciljevima Strateakog programa ukupnog razvoja Grada Benkovca ato zna i da treba privui potencijalne ulaga e u srednje poduzetniatvo u poslovnim zonama, ulaga e u zavrane faze prerade poljoprivrednih proizvoda i ulaga e u ruralni turizam. Ciljne skupine Akcijskog plana su prvenstveno investitori iz drugih dijelova Hrvatske i strani ulaga i. Akcijskim planom treba odrediti olakaice i poticaje koji su u nadle~nosti Grada Benkovca. Akcijski plan treba sadr~avati i alternativne, imovinski-pravno sreene lokacije po~eljnih ulaganja kako bi se ulaga ima olakaao izbor. Izraditi i stalno dopunjavati popis razvojnih projekata koji se redovito prosljeuje ~upanijskoj razvojnoj agenciji uklju ujui projekte koji se upisuju u nacionalne baze projekata (Vlada RH, SDURF, MRRFEU) Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za ja anje gospodarskih aktivnosti (Potprogram 1.1. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Poticati razvoj srednjeg i malog poduzetniatva temeljenog na resursnim mogunostima i potrebama tr~iata (Aktivnost 1.1.4. Potprograma 1.1. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradska uprava poti e razvoj srednjeg i malog poduzetniatva u okviru svojih mogunosti. Na zahtjev gradske uprave djelatnik }upanijske razvojne agencije ZADRA jednom tjedno je dolazio u Benkovac i pru~ao potrebne informacije poduzetnicima, Udru~enju obrtnika Benkovac ustupljen je prostor i financiran odlazak na sajmove, a poljoprivrednicima su davani i direktni poticaji. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Zbog naglaaenog prostorno-planskog aspekta treba uspostaviti usku suradnju s UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj. Osposobljenost izvraitelja: Djelatnici gradske uprave koji e izraivati Akcijski plan privla enja ulaga a mogu razraditi i provesti poticaje za razvoj malog i srednjeg poduzetniatva uz pomo jednog do dvojice vanjskih konzultanata. Daljnji poslovi/zadae: Mjera se odnosi na postojee male i srednje poduzetnike na podru ju Grada Benkovca i treba ju uskladiti s provedbom Akcijskog plana privla enja investitora (Mjera - Aktivnost 1.1.3. Potprograma 1.1. u Prora unu). Postojee poduzetnike treba potai na bolju organizaciju poslovanja, poveanje produktivnosti, uspjeaniji marketing i na ulaganja u proairenje poslovanja. To e se postii upuivanjem pa i djelomi nim financiranjem obrazovanja uz rad, upuivanjem na domaa i meunarodna gospodarska strukovna udru~enja, stalnom razmjenom informacija s domaim poduzetnicima i pozivanjem na ex ante participaciju u izradi prostornih planova. Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za ja anje gospodarskih aktivnosti (Potprogram 1.1. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Poticati razvoj i formiranje zadruga i klastera (Aktivnost 1.1.5. Potprograma 1.1. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Posljednjih godina zadrugarstvo je poticano na razne na ine s ograni enim uspjehom Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti. Osposobljenost izvraitelja: Djelatnici gradske uprave se ve godinama bave poticajima ovakve vrste, prikupili su dovoljno iskustva i dobro poznaju poljoprivredne proizvoa e i kamenare kao i stanje i razvojne trendove u poljoprivrednoj proizvodnji i kamenarstvu u regiji. Uz dodatnu edukaciju o suvremenim trendovima u zadrugarstvu EU mogli bi se brzo u potpunosti osposobiti za provoenje poticaja zadrugarstvu. Daljnji poslovi/zadae: Poticanje zadrugarstva i klastera prvenstveno treba usmjeriti na domae poduzetnike. S obzirom na prosje nu veli inu poljoprivrednih proizvoa a i proizvoa a u sektoru kamenarstva poticaji se trebaju usredoto iti na te dvije djelatnosti. Europska iskustva u preregistriranju poduzea u zadruge u vrijeme krize su ohrabrujua, pa gradska uprava treba suraivati s loae stojeim poduzeima, zajedni ki uo avati mogunosti i na ine opstanka ato mo~e uklju ivati i preregistriranje u neki od postojeih oblika zadrugarstva ili pak upuivanje u klaster. Mjera je usko povezana s prethodnom mjerom koja se bavi poticajima poduzetniatvu (Aktivnost 1.1.4. Potprograma 1.1. Programa 1. u Prora unu). Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za razvoj ruralnog turizma (Potprogram 1.2. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Potai proairenje kapaciteta i ponude Benkova kog sajma (Aktivnost 1.2.1. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Ovom mjerom provode se Strateaki program ukupnog razvoja iz 2006. i Plan razvoja turizma destinacije Benkovac iz 2005. godine. `to sve treba u initi objaanjeno je i razraeno u Planu razvoja turizma (str. 70) gdje je naglaaeno da sajam mora imati trgova ku i zabavnu funkciju. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i Turisti ka zajednica Benkovca u suradnji s UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj. Osposobljenost izvraitelja: Upravni odjel za gospodarstvo i Turisti ka zajednica su dosadaanjim poticanjem razvoja turizma pokazali da mogu provesti ovu mjeru. Prilikom konkretnih projekata kao ato je oblikovanje programa Benkova kog sajma trebat e se obratiti vanjskom stru njaku za turizam. Daljnji poslovi/zadae: Slijedom Plana razvoja turizma destinacije Benkovac mjeru se mo~e razraditi do razine poslova i zadaa: " zonirati podru je sajma kako bi se omeile zona samog sto nog sajma, zona gastronomije, zona trgovine, zona zabave za djecu, zona zabave za odrasle, te zona lokalnih autenti nih lokalnih proizvoda " oblikovati program sajma prema potrebama domaih i stranih skupina posjetilaca koje ovakav sajam mo~e privui " produljiti trajanje sajma na najmanje dva dana i produljiti njegovo radno vrijeme " trajno promicati sajam, a na sajmu promicati ostale turisti ke destinacije u Benkovcu Mjeru treba provoditi u skladu s ostalim mjerama razvoja ruralnog turizma Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za razvoj ruralnog turizma (Potprogram 1.2. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Potai i podr~avati izgradnju tematskog arheoloakog parka Asseria - Asseria Nuova (Aktivnost 1.2.2. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: I Do sada obavljeno: Arheoloaki park Asseria istaknut je u Planu razvoja turisti ke destinacije Benkovac kao najzna ajniji kulturno-turisti ki projekt destinacije i kao potencijalna atrakcija koju posjetitelji koji se nau u ovom podru ju nee propuatati. Usvojen je UPU pdoru ja Aserie Nove i ishoena je tehni ka pomo MRRFEU za pripremu projekta za prijavu EU fondovima. Izvraitelji: Mjera je slo~ena i ima viae nositelja. U gradskoj upravi Benkovca to su UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj, te Turisti ka zajednica, a u Zadru Turisti ka zajednica ~upanije. Ovi nositelji su upueni na usku suradnju s Arheoloakim muzejom u Zadru, nositeljem arheoloakih istra~ivanja i sa Zavodom za prostorno ureenje Zadarske ~upanije u kojem je izraen projektni prijedlog Asseria Nuova. Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj su dosadaanjom djelatnoau pokazali da mogu koordinirati provoenje ove mjere. Provoenje e meutim ovisiti o spremnosti nositelja van Grada Benkovca. Daljnji poslovi/zadae: Daljnja razrada projekta koji e biti predo en EU fondovima. Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za razvoj ruralnog turizma (Potprogram 1.2. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Poticati airenje djelatnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) na ugostiteljstvo i turisti ki smjeataj edukacijom i pru~anjem informacija o mogunostima financiranja projekata (Aktivnost 1.2.3. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradska uprava kontinuirano organizira i/ili financira edukaciju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj. Suradnja dvaju odjela je nu~na, jer UO za gospodarstvo treba koristiti iskustva prijava projekata EU fondovima prikupljena u UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj. Osposobljenost izvraitelja: Oba odjela su dosadaanjom komunikacijopm s OPG i uspjeanim prijavama projekata EU pokazala da mogu provoditi ovu mjeru Daljnji poslovi/zadae: Mjera obuhvaa postojee i potencijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva na podru ju Benkovca i treba ju uskladiti s poticajima ostalim poduzetnicima kojima trebaju informacije o mogunostima financiranja projekata te vjeatine i znanje potrebni za uspjeano prijavljivanje projekata. Prvi korak u provedbi mjere je popisivanje postojeih OPG i procjena njihove sposobnosti za prijavu projekata. Drugi korak je oblikovanje samih informacija i osiguranje njihove dostupnosti. Provoditelj mjere mora imati aktivni stav, obratiti se popisanim OPG i upuivati ih da osnovnu poljoprivrednu djelatnost trebaju proairiti turisti kom ponudom smjeataja i finalnih poljoprivrednih proizvoda. Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za razvoj ruralnog turizma (Potprogram 1.2. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Umre~iti benkova ke imbenike razvoja ruralnog turizma (Aktivnost 1.2.4. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: imbenici turisti kog razvoja Benkovca prate razvojne aktivnosti u turizmu i pri tome se u manjoj ili veoj mjeri obavjeatavaju. Koristi koje pri tom ostvaruju i prepoznaju ine dobru osnovu za umre~avanje. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti, Turisti ka zajednica, Zavi ajni muzej Grada Benkovca i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se opredijele za poljoprivrednu i turisti ku djelatnost. Nositelj umre~avanja treba biti Upravni odjel za gospodarstvo i druatvene djelatnosti. Osposobljenost izvraitelja: Upravni odjel za gospodarstvo i druatvene djelatnosti ve je ostvario zadovoljavajuu bilateralnu komunikaciju s imbenicima razvoja turizma i moi e provesti umre~avanje. Daljnji poslovi/zadae: Po etni poslovi su -dogovor o podjeli poslova na daljnjoj provedbi Plana razvoja turisti ke destinacije Benkovac i Strateakog programa ukupnog razvoja Benkovca -dogovor o meusobnom obavjeatavanju o u injenom i redovnim sastancima Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za razvoj ruralnog turizma (Potprogram 1.2. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Poticati poveanje smjeatajnih i ugostiteljskih kapaciteta (Aktivnost 1.2.5. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Ostvareni kontakti s nekoliko potencijalnih ulaga a u hotele Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj. Mjera ima naglaaeni prostorno-planerski vid, pa dva odjela trebaju usko suraivati. Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj do sada su uspjeano obavili i slo~enije poslove oko privla enja ulaga a i osiguranja prostorno-planerske dokumentacije, pa i potrebne infrastrukture. Ovu mjeru moi e provesti bez dodatnog osposobljavanja. Daljnji poslovi/zadae: Mjera treba biti usredoto ena na poveanje i obogaivanje smjeatajnih i ugostiteljskih kapaciteta u Benkovcu. Kako Benkovac nema hotel treba ocijeniti potrebe za hotelskim smjeatajem i na toj osnovi odrediti hotelski kapacitet, a zatim razmotriti rekonstrukciju starog hotela na postojeoj lokaciji i analiti ki ju usporediti s izgradnjom novog na jednoj od alternativnih lokacija. Na osnovi rezultata analize treba izraditi idejni projekt hotela i uvrstiti ga u Akcijski plan privla enja ulaga a u benkova ko gospodarstvo (Aktivnost 1.1.3. Potprograma 1.1. u Prora unu). Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za razvoj ruralnog turizma (Potprogram 1.2. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Razvijati vizualni identitet Benkovca i turisti ki ga promicati na domaem i stranim emitivnim tr~iatima (Aktivnost 1.2.6. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradska uprava dobro surauje s Turisti kom zajednicom na izdavanju i raspa avanju promid~benih materijala. Do sada izdani materijali zadovoljavaju izgledom i informativnoau i lako su dostupni. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i Turisti ka zajednica Benkovca. Treba uspostaviti suradnju s Turisti kom zajednicom Zadarske ~upanije. Osposobljenost izvraitelja: Gradska uprava i Turisti ka zajednica su dosadaanjom dobrom suradnjom i kompetentnom turisti kom promid~bom pokazale da mogu provesti ovu mjeru bez dodatnog osposobljavanja Daljnji poslovi/zadae: Mjera obuhvaa brendiranje destinacije i izdavanje i raspa avanje promotivnih pisanih i audiovizualnih materijala, sudjelovanje na sajmovima i neposrednu komunikaciju s ciljanim tour operatorima te s udrugama za proizvodnju iste hrane i s udrugama za ruralni turizam. Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za razvoj ruralnog turizma (Potprogram 1.2. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Poticati obnovu i razvoj tradicijskih obrta te oblikovanje, proizvodnju i prodaju izvornih suvenira (Aktivnost 1.2.7. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Uspostavljena suradnja Gradske uprave, Zavi ajnog muzeja i KUD Branimir na uvanju kulturno-povijesne baatine ime je osigurana osnova za obnavljanje tradicionalnih obrta i osmialjavanje suvenira Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti, Turisti ka zajednica Benkovca i Zavi ajni muzej. Treba nastaviti suradnju s KUD Branimir i uspostaviti suradnju s Turisti kom zajednicom Zadarske ~upanije. Osposobljenost izvraitelja: Gradska uprava dobro surauje s benkova kim poljoprivrednim proizvoa ima i kamenarima. U suradnji s Turisti kom zajednicom, UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti moi e provesti ovu mjeru bez dodatnog osposobljavanja Daljnji poslovi/zadae: Kako se nekadaanje potrebe za proizvodima tradicijskih obrta postepeno smanjuju, prete~ni dio proizvodnje treba prilagoditi turisti koj potra~nji i izraivati originalne suvenire. S obzirom na postojei koncept razvoja turizma odreen Planom razvoja turizma destinacije Benkovac po etni poslovi su: -izrada suvenira izvedenim iz alata i potrepatina starog seoskog domainstva -izrada suvenira manjeg obujma od kamena -izrada anti ki inspiriranih suvenira koji e se nuditi u Asseriji. Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za razvoj poljoprivrede (Potprogram 1.3. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Poticati okrupnjavanje zemljiata na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 1.3.1. Potprograma 1.3. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: I Do sada obavljeno: Grad Benkovac je u razdoblju 2008  2010 sudjelovao u projektu okrupnjavanja zamljiata koji je financirala Kraljevina `vedska. U tu svrhu je u Benkovcu bio otvoren ~upanijski ured Ministarstva poljoprivrede Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti, UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i UO za ope, pravne i kadrovske poslove koji trebaju nastaviti suradnju s Podru nim uredom za katastar Zadar  Ispostava Benkovac i Sektorom za katastarski sustav Dr~avne geodetske uprave u Zagrebu (DGU), te s Opinskim sudom u Benkovcu. Osposobljenost izvraitelja: Gradska uprava ima dovoljno iskustva i primjera iz prakse da u dijelu koji se ti e izrade samog Programa mogu provesti ovu mjeru bez dodatnog osposobljavanja. U postupcima okrupnjavanja presudnu ulogu imaju, meutim, institucije na dr~avnoj razini tako da e provedba Programa ovisiti o njihovoj spremnosti i u inkovitosti. Daljnji poslovi/zadae: Tri upravna odjela koji e provoditi mjeru vodit e ra una o ostalim mjerama za razvoj poljoprivrede i ruralnog turizma i prema njima odrediti katastarske opine u kojima usitnjenost parcela prije i ostale razvojne mjere, prije svega provedbu Akcijskog plana privla enja investitora (Aktivnost 1.1.3. Potprograma 1.1. u Prora unu). Te katastarske opine e u Programu okrupnjavanja imati prednost. U tu svrhu potrebno je procijeniti i udio u kojem e Grad sufinancirati projekt okrupnjavanja. Okrupnjivanje zemljiata preduvjet je br~eg i uspjeanijeg razvoja poljoprivrede pa ovu mjeru treba provoditi usporedno s mjerom sreivanja katastra i zemljianih knjiga (Aktivnost 1.1.1. Potprograma 1.1. u Prora unu). Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za razvoj poljoprivrede (Potprogram 1.3. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Poticati izgradnju sustava navodnjavanja poljoprivrednih povraina na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 1.3.2. Potprograma 1.3. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: I Do sada obavljeno: Navodnjavanje benkova kih poljoprivrednih povraina u presudnoj mjeri ovisi o provedbi ~upanijskog plana navodnjavanja izvedenog iz Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljiatem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV) iz 2005. godine. Navodnjava se ovisno o pojedincima koji su na ~upanijskoj razini predlo~ili svoje povraine i u slu ajevima kad su prijedlozi bili usvojeni, osiguravali do 80% financiranja iz dr~avnog prora una. Izvraitelj: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti unutar nadle~nosti koje u ovom projektu ima gradska uprava Benkovca Osposobljenost izvraitelja: S obzirom na iskustvo i poznavanje stanja UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti mo~e provoditi mjeru u okviru svoje nadle~nosti. Kako se izgradnjom sustava prvenstveno upravlja na ~upanijskoj i dr~avnoj razini razine provedba mjere e ovisiti o imbenicima na koje gradska uprava ne mo~e zna ajno utjecati. Daljnji poslovi/zadae: Procijeniti potrebe za navodnjavanjem, obratiti se poljoprivrednim proizvoa ima koji e na ~upanijskoj razini predlagati svoje povraine za navodnjavanje i ponuditi tehni ku pomo i savjetovanje. Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za razvoj poljoprivrede (Potprogram 1.3. Programa 1. u Prora unu) Mjera: Poticati razvoj konkurentne poljoprivrede temeljene na novim tehnologijama, marketingu i tr~iano prihvatljivom asortimanu (Aktivnost 1.3.3. Potprograma 1.3. Programa 1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradska uprava je dobavljala poljoprivrednicima sadni materijal, organizirala i financirala radionice, seminare i studijska putovanja u Istarsku ~upaniju i u Francusku. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti. S obzirom na iskustvo u prijavi projekata EU fondovima treba usko suraivati s UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj svaki u svojoj nadle~nosti mogu provesti mjeru bez dodatnog osposobljavanja Daljnji poslovi/zadae: Mjeru treba usredoto iti na proizvoa e koji su izrazili spremnost za uzgoj izvornih sorti i pasmina i za proizvodnju hrane na ekoloaki podoban na in koriatenjem suvremenih poljoprivrednih tehnologija. Rije  je proizvodnji na malim i srednjim seoskim gospodarstvima koja je, uz ostalo, namijenjena i turisti kom tr~iatu pa mjeru treba posebno usredoto iti na obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se uz poljoprivredu namjeravaju baviti i ruralnim turizmom. Poslovi i zadae koje ovdje treba obaviti gradska uprava Benkovca su pru~anje informacija o sredstvima EU fondova i obrazovanje za prijavu poljoprivrednih i turisti kih projekata, te informacija o obrazovanju za ekoloaki podobnu poljoprivrednu proizvodnju. Marketing koji ovdje treba potaknuti nadilazi mogunosti pojedinih poljoprivrednih proizvoa a tako da treba potaknuti njihovo udru~ivanje radi marketinga. Po etni poslovi su dakle revizija dosadaanjih poljoprivrednih marketinakih prijedloga i projekata na podru ju ~upanije, i analiza moguih i izbor najpogodnijeg oblika udru~ivanja (zadruga, udruga i td.). Nakon toga gradska uprava Benkovca treba potai poljoprivredne i turisti ko-poljoprivredne proizvoa e na udru~ivanje radi zajedni kog poljoprivrednog i turisti kog marketinga. Mjeru treba uskladiti s poticajima airenju djelatnosti OPG na ugostiteljstvo i turisti ki smjeataj (Aktivnost 1.2.3. Potprograma 1.2. u Prora unu) te s mjerom umre~avanja benkova kih imbenike razvoja ruralnog turizma (Aktivnost 1.2.4. Potprograma 1.2. u Prora unu). Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca 3.2. Mjere za ostvarenje posebnog razvojnog cilja O uvanje i odr~ivo koriatenja resursa (Program 2. u Prora unu) Posebni razvojni cilj, o uvanje i odr~ivo koriatenje resursa treba ostvariti mjerama za ja anje kapaciteta i u inkovitosti javnog sektora, mjerama za ja anje i umre~avanje organizacija civilnog druatva i mjerama za postizanje prepoznatljivosti i o uvanja kulturne i prirodne baatine. Mjere su usmjerene na ostvarenje posebnog cilja ali i vizije prema kojoj je Benkovac ~iteljima ugodan za ~ivljenje, a turistima privla an za posjeivanje. Kako e i ovdje za to uvijek trebati odreena sredstva, sve mjere bez ostatka treba prenijeti u gradski prora un. Mjere ostvarenja ovog posebnog razvojnog cilja nai e se u Programu 2. u Prora unu, a kako se dijele na 4 skupine mjera, skupine e trebati razvrstati u Potprograme od 2.1. do 2.4.: Tablica 3.5. Skupine mjera za ostvarenje Posebnog razvojnog cilja O uvanje i odr~ivo koriatenje resursa Potprogram Programa 2. u Prora unuMjere za ja anje kapaciteta i u inkovitosti javnog sektoraPotprogram 2.1. Mjere za ja anje i umre~avanje organizacija civilnog druatvaPotprogram 2.2. Mjere za postizanje prepoznatljivosti i o uvanja kulturne i prirodne baatine Potprogram 2.3. Mjere za sustavnu izradu, provoenje i provedbu prostornih planova Potprogram 2.4. Pojedine mjere iz skupina bit e odreene kao aktivnosti unutar Potprograma. Ukupni broj mjera za ostvarenje cilja O uvanje i odr~ivo koriatenje resursa odgovarat e tako ukupnom broju aktivnosti unutar Programa br. 2 u Prora unu. Skupina mjera: Mjere za ja anje kapaciteta i u inkovitosti javnog sektora (Potprogram 2.1. Programa 2. u Prora unu) Mjera: Podii kvalitetu usluga poduzetnicima (Aktivnost 2.1.1. Potprograma 2.1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradska uprava Benkovca stalno unapreuje kvalitetu usluga poduzetnicima. Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu slu~bu ustupljen je prostor u kojem su savjetnici za sto arstvo i hortikulturu savjetovali benkova ke poljoprivrednike. Grad je ustupio prostor i u skladu sa svojim mogunostima sufinancira obavljanje redovne djelatnosti Udru~enja obrtnika Benkovac. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti, UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i UO za ope, pravne i kadrovske poslove Osposobljenost izvraitelja: Gradska uprava je dosadaanjim naporima usmjerenim ka ato kvalitetnijim uslugama pokazala da mo~e provesti ovu mjeru bez dodatnog osposobljavanja Daljnji poslovi/zadae: Podesiti daljnje napore za podizanjem kvalitete usluga prema Akcijskom planu za privla enje ulaga a i uskladiti ih s poticajima razvoju konkurentne poljoprivrede, poticajima obnovi i razvoju tradicijskih obrta i izvornih suvenira i s poticajima airenju djelatnosti OPG) na ugostiteljstvo i turisti ki smjeataj. Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za ja anje kapaciteta i u inkovitosti javnog sektora (Potprogram 2.1. Programa 2. u Prora unu) Mjera: Oja ati koordinaciju svih slu~bi u lokalnoj zajednici i poboljaati suradnju s graanima (Aktivnost 2.1.2. Potprograma 2.1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradska uprava koordinira slu~be u lokalnoj zajednici i surauje s graanima. Provedbom ove mjere ta aktivnost e se intenzivirati. Izvraitelj: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj dovoljno su ekipirani i stru ni i mogu koordinirati javne slu~be u Benkovcu u dijelu poslova koji se ti u neposrednih usluga graanima. Daljnji poslovi/zadae: Provesti anketu meu graanima koji dolaze u gradsku upravu i javna poduzea u vlasniatvu grada po usluge i procijeniti mogua poboljaanja Predlo~iti i dogovoriti poboljaanja i kontrolirati provedbu dogovorenog. Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za ja anje kapaciteta i u inkovitosti javnog sektora (Potprogram 2.1. Programa 2. u Prora unu) Mjera: Oja ati kapacitet gradske uprave za izradu razvojnih projekata temeljenih na na elima odr~ivog razvoja (Aktivnost 2.1.3. Potprograma 2.1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: `est djelatnika gradske uprave se ve godinama kontinuirano obrazuje za izradu i prijavu razvojnih projekata raznim financijerima Izvraitelj: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj Osposobljenost izvraitelja: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj ve posti~e izvrsne rezultate u prijavi razvojnih projekata EU fondovima. Uz dodatno osposobljavanje ovladat e i postupcima prijave projekata temeljenih na na elima odr~ivog razvoja. Daljnji poslovi/zadae: Analizirati baze projekata formirane prilikom izrade }upanijskih razvojnih strategija u obalnim ~upanijama i izdvojiti projekte odr~ivog razvoja prikladne benkova kim uvjetima Analizirati lokalne i regionalne udruge koje promi u i provode projekte prema na elima odr~ivog razvoja, izdvojiti one koje financiraju domai i/ili strani financijeri i uspostaviti kontakt. Formulirati nekoliko projekata odr~ivog razvoja u suradnji s udrugama i prijaviti ih financijerima. Mjeru treba provoditi usporedno i koordinirano s mjerom poticanja, formiranja i umre~avanja organizacija civilnog druatva i razvijanja partnerstva u realizaciji projekata od gradskog interesa (Aktivnost 2.2.2. Potprograma 2.2. u Prora unu) Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za ja anje i umre~avanje organizacija civilnog druatva (Potprogram 2.2. Programa 2. u Prora unu) Mjera: Poticati formiranje i umre~avanje organizacija civilnog druatva i razvijati partnerstvo u realizaciji projekata od gradskog interesa (Aktivnost 2.2.2. Potprograma 2.2. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradska uprava ve godinama prati rad organizacija civilnog druatva a mnoge financira. Time je osigurano dobro polaziate za umre~avanje. Izvraitelji: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti ve komunicira s nekolicinom organizacija civilnog druatva na podru ju Benkovca i mo~e provesti mjeru bez dodatnog osposobljavanja. Daljnji poslovi/zadae: Okupiti predstavnike organizacija civilnog druatva s podru ja Benkovca predlo~iti umre~avanje i formirati skupinu koja e razraditi na in umre~avanja Mjeru treba provoditi usporedno i koordinirano s mjerom ja anja kapaciteta JLS za izradu razvojnih projekata temeljenih na na elima odr~ivog razvoja (Aktivnost 2.1.3. Potprograma 2.1. u Prora unu) Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za postizanje prepoznatljivosti i o uvanja kulturne i prirodne baatine (Potprogram 2.3. Programa 2. u Prora unu) Mjera: uvati i odr~ivo koristiti kulturno-povijesnu i prirodnu baatinu (Aktivnost 2.3.1. Potprograma 2.3. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradska uprava u suradnji sa Zavi ajnim muzejom, a posredno i s Turisti kom zajednicom nastoji sustavno brinuti o kulturno-povijesnoj i prirodnoj baatini i u tome u skladu s ograni enim sredstvima i uspijeva. Mjeru stoga treba provoditi kako bi se osigurao kontinuitet brige o baatini. Izvraitelji: Zavi ajni muzej u suradnji s UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Osposobljenost izvraitelja: Zavi ajni muzej koji od 2007. godine djeluje kao samostalna ustanova (osniva  je Grad Benkovac) ima bogato iskustvo koje se~e do osamdesetih godina proalog stoljea. Svojim djelovanjem posljednjih godina pokazuje da uz ve prokuaanu suradnju s gradskom upravom mo~e provesti mjeru. Daljnji poslovi/zadae: Analizirati i vrednovati dosadaanju brigu o kulturno  povijesnoj i prirodnoj baatini, izvui pouke i uskladiti daljnje djelovanje s provedbom mjere poticanja tradicijskih obrta i proizvodnje suvenira (Aktivnost 1.2.7. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu), mjere proairenja kapaciteta i ponude Benkova kog sajma (Aktivnost 1.2.1. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) i mjere poticanja tematskog arheoloakog parka Asseria - Asseria Nuova (Aktivnost 1.2.2. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za sustavnu izradu, provoenje i provedbu prostornih planova (Potprogram 2.4. Programa 2. u Prora unu) Mjera: Kontinuirano izraivati, mijenjati i dopunjavati prostornu dokumentaciju (Aktivnost 2.4.1. Potprograma 2.4. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradska uprava je i prije reorganizacije i uvoenja etiri upravna odjela izraivala prostorno plansku dokumentaciju u skladu sa zakonom nastojei slijediti razvojne potrebe. O tome svjedo i niz DPU i njihovih izmjena i dopuna. Ovom mjerom kontinuitet treba potvrditi i u vrstiti u novom ustroju upravnih odjela. Izvraitelji: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj u suradnji s UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za ope, pravne i kadrovske poslove Osposobljenost izvraitelja: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj okuplja djelatnike koji su se i u Jedinstvenom upravnom odjelu bavili ureenjem prostora Grada Benkovca. Iskustvo i rezultati koje su dosad postigli jam e da e moi provesti mjeru bez dodatnog osposobljavanja Daljnji poslovi/zadae: Ocijeniti pokrivenost podru ja Benkovca prostornim planovima slijedom ostalih razvojnih mjera iz Strateakog programa odrediti dijelove podru ja koji su prvi na redu za izradu/izmjene i dopune prostorne dokumentacije. Ex post vrednovati dosadaanji na in izrade i predlo~iti unapreenja. Mjeru treba provoditi koordinirano s provedbom mjere praenja i ocjene provedbe prostornih planova (Aktivnost 2.4.2. Potprograma 2.4. u Prora unu) i s provedbom mjere unapreenja sustava praenja kakvoe okoliaa (Aktivnost 2.4.3. Potprograma 2.4. u Prora unu). Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za sustavnu izradu, provoenje i provedbu prostornih planova (Potprogram 2.4. Programa 2. u Prora unu) Mjera: Pratiti i ocjenjivati provedbu prostornih planova (Aktivnost 2.4.2. Potprograma 2.4. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Djelatnici gradske uprave zadu~eni za prostorno ureenje prate provedbu prostornih planova dijelom formalno a dijelom neformalno i imaju dobar uvid u stanje u prostoru kojim se bave. Uvoenjem upravnih odjela takav na in praenja postaje nedovoljan i treba ga usustaviti. Izvraitelji: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj u suradnji s UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za ope, pravne i kadrovske poslove Osposobljenost izvraitelja: Iskustvo i uvid u stanje u prostoru koji imaju djelatnici gradske uprave zadu~eni za prostorno ureenje jam e da e moi provesti mjeru bez dodatnog osposobljavanja. U analizi razloga neprovoenja odnosno povreda prostornih planova trebat e kratkoro no anga~irati konzultanta, stru njaka za prostorno planiranje. Daljnji poslovi/zadae: Ocijeniti stupanj provedbe va~eih prostornih planova i analizirati razloge neprovoenja odnosno povreda planova. Mjeru treba provoditi koordinirano s provedbom mjere kontinuirane izrade, mijenjanja i dopunjavanja prostorne dokumentacije (Aktivnost 2.4.1. Potprograma 2.4. u Prora unu) i s provedbom mjere unapreenja sustava praenja kakvoe okoliaa (Aktivnost 2.4.3. Potprograma 2.4. u Prora unu). Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za sustavnu izradu, provoenje i provedbu prostornih planova (Potprogram 2.4. Programa 2. u Prora unu) Mjera: Unaprijediti sustav praenja kakvoe okoliaa (Aktivnost 2.4.3. Potprograma 2.4. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Djelatnici gradske uprave zadu~eni za prostorno ureenje i djelatnici zadu~eni za gospodarstvo stje u uvid u stanje okoliaa Grada Benkovca na osnovi parcijalnih informacija o pojedinim one iaenjima. Grad je od ovlaatenih ustanova naru io i u prethodnim godinama na nekoliko lokacija proveo praenje kakvoe zraka i mora.Ste eno iskustvo i poznavanje prostora Grada dobra su osnova za uspostavljanje sustava praenja okoliaa. Izvraitelji: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Osposobljenost izvraitelja: Iskustvo i uvid u stanje u prostoru koji imaju djelatnici UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti jam e da e moi provesti mjeru bez dodatnog osposobljavanja. Daljnji poslovi/zadae: Prikupiti izvjeaa o stanju u prostoru drugih JLS u ~upaniji i izvan nje. Izraditi Izvjeae o stanju u prostoru Grada Benkovca Mjeru treba provoditi koordinirano s provedbom mjere kontinuirane izrade, mijenjanja i dopunjavanja prostorne dokumentacije (Aktivnost 2.4.1. Potprograma 2.4. u Prora unu) i s provedbom mjere praenja i ocjenjivanja provedbe prostornih planova (Aktivnost 2.4.2. Potprograma 2.4. u Prora unu). Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca 3.3. Mjere za ostvarenje posebnog razvojnog cilja Visoka kvaliteta usluga stanovniatvu (Program 3. u Prora unu) Posebni razvojni cilj Visoka kvaliteta usluga stanovniatvu treba se ostvariti mjerama za poticanje realizacije infrastrukturnih projekata i usluga, mjerama za izgradnju druatvene infrastrukture, mjerama za ostvarivanje funkcionalnog odgojno-obrazovnog sustava i mjerama za uravnote~enje tr~iata rada. Mjere su usmjerene na ostvarenje posebnog cilja ali i vizije prema kojoj je Benkovac ~iteljima ugodan za ~ivljenje, poduzetnicima prilika za ulaganje, a turistima privla an za posjeivanje. I ove mjere treba bez ostatka prenijeti u gradski prora un. Mjere ostvarenja ovog posebnog razvojnog cilja nai e se u Programu 3. u Prora unu, a kako se dijele na 3 skupine mjera, skupine treba razvrstati u Potprograme od 3.1. do 3.3. Tablica 3.6. Skupine mjera za ostvarenje Posebnog razvojnog cilja Visoka kvaliteta usluga stanovniatvu Potprogram Programa 3. u Prora unuMjere za poticanje izrade i provedbe infrastrukturnih projekata i uslugaPotprogram 3.1. Mjere za izgradnju druatvene infrastrukturePotprogram 3.2. Mjere za uspostavu funkcionalnog odgojno-obrazovnog sustava i uravnote~enje tr~iata rada Potprogram 3.3.  Pojedine mjere iz skupina bit e odreene kao aktivnosti unutar Potprograma. Ukupni broj mjera za ostvarenje cilja Visoka kvaliteta usluga stanovniatvu odgovarat e tako ukupnom broju aktivnosti unutar Programa br. 3 u Prora unu. Skupina mjera: Mjere za poticanje izrade i provedbe infrastrukturnih projekata i usluga (Potprogram 3.1. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Unaprijediti sustav zbrinjavanja otpada na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 3.1.1. Potprograma 3.1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Komunalno poduzee  Benkovi d.o.o. u vlasniatvu Grada Benkovca skuplja i odla~e komunalni otpad. Selektira se samo PET ambala~a u za to odreenim spremnicima. Odreene su lokacije recikla~nih dvoriata Izvraitelji: Komunalno poduzee  Benkovi d.o.o u suradnji s UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i trgova kim druatvom EKO d.o.o. za gospodarenje otpadom na ~upanijskoj razini kojem je Grad Benkovac jedan od osniva a. Osposobljenost izvraitelja: Postojea organizacija i struktura zaposlenih u Komunalnom poduzeu  Benkovi nije dovoljna za postizanje pomaka u sustavu zbrinjavanja otpada. Potrebno je dodatno osposobljavanje i po etni konzalting nadzor koji e provesti ostali izvraitelji mjere. Daljnji poslovi/zadae: Uputiti zahtjev Fondu za zaatitu okoliaa i energetsku u inkovitost za financiranje projektiranja i izgradnje recikla~nih dvoriata Zapo eti izgradnju recikla~nih dvoriata Nabaviti potrebnu komunalnu opremu Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za poticanje izrade i provedbe infrastrukturnih projekata i usluga (Potprogram 3.1. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Razvijati sustav vodoopskrbe na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 3.1.2. Potprograma 3.1. u Prora unu) Prioritet: I Do sada obavljeno: Izgraen dio magistralnog vodovoda. Izraeno 85% projektne dokumentacije i ishoene potrebne dozvole Izraen troakovnik iaenja i sanacije javnih seoskih bunara. Izvraitelji: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti. Osposobljenost izvraitelja: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj je dosadaanjim rezultatima u pripremi i prijavi projekta pokazao da mo~e nastaviti provoditi ovu mjeru Daljnji poslovi/zadae: Izrada projektne dokumentacije i ishoenje dozvola. Natjecanje za sredstva domaih i stranih izvora za dovraenje magistralnog vodovoda i izgradnju mjesnih vodovodnih mre~a. Poticati individualno kopanje bunara Po eti istiti i sanirati javne seoske bunare. Nabavka dodatnog kamiona cisterne za dovoz vode naseljima van vodovodne mre~e Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za poticanje izrade i provedbe infrastrukturnih projekata i usluga (Potprogram 3.1. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Razvijati sustav odvodnje i pro iaavanja otpadnih voda na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 3.1.3. Potprograma 3.1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Vodovod i odvodnja d.o.o. u vlasniatvu Grada Benkovca brine o razdjelnom sustavu odvodnje s jednim centralnim ureajem za pro iaavanje otpadnih voda u naselju Benkovac (II stupanj pro iaavanja) za koji je izgraen kolektor. Oborinske vode odvode se bez pro iaavanja u Benkova ko polje. Od 2007. godine na ovamo ishoena je Potvrda glavnog projekta neizgraenog dijela kanalizacije u gradu Benkovcu. Projekt se dijeli u 7 faza od kojih je izgraena jedna. Izraen je i Idejni projekt i podnesen zahtjev za lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju ureaja za pro iaavanje u gradu Benkovcu. Ugovorena je rekonstrukcija u ijem sklopu je i izrada glavnog projekta. Rije  je dakle o mjeri kojom se nastavljaju ve otpo eti poslovi na unapreenju sustava odvodnje i pro iaavanja otpadnih voda. Izvraitelji: Vodovod i odvodnja d.o.o. u suradnji s UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj Osposobljenost izvraitelja: Izvraitelji imaju dovoljno iskustva i rezultata u razvoju sustava odvodnje i mogu nastaviti provoditi ovu mjeru bez dodatnog osposobljavanja. Daljnji poslovi/zadae: Nastaviti izgradnju preostalih 6 faza projekta neizgraenog dijela kanalizacije u Benkovcu Rekonstruirati i dograditi ureaj za pro iaavanje u Benkovcu Izraditi projektnu dokumentaciju za priklju ivanje naselja u okolici Benkovca na ureaj za pro iaavanje. Mjeru treba provoditi usporedno s izgradnjom vodoopskrbnog sustava Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za poticanje izrade i provedbe infrastrukturnih projekata i usluga (Potprogram 3.1. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Poticati razvoj javnog prijevoza koji e graanima olakaati dostupnost svih usluga (Aktivnost 3.1.4. Potprograma 3.1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Lokalni autobusni prijevoz u ljetnim mjesecima (kada nema akole) obavlja azmatrans Nova d.o.o. koji u estaloau i brojem linija ne zadovoljava potrebe stanovniatva. Grad za sad sufinancira odreene linije u ljetnom periodu. Napravljen je plan potreba za organizaciju prijevoza u ljetnim mjesecima i dostavljen }upaniji za sufinanciranje istog. U vrijeme kada traje akolska godina etiri prijevoznika obavljaju usluge javnog prijevoza i njime su uglavnom zadovoljene potrebe stanovnika Grada Benkovca. Grad sufinancira i prijevoz srednjoakolaca sa 15 % vrijednosti pokazne karte. Izvraitelji: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti. Osposobljenost izvraitelja: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti osposobljeni su za provedbu mjere. Daljnji poslovi/zadae: Sufinancirati prijevoz u ljetnim mjesecima za vrijeme akolskih praznika. Izvori za podmirenje troakova: Prora un Grada Benkovca Skupina mjera: Mjere za poticanje izrade i provedbe infrastrukturnih projekata i usluga (Potprogram 3.1. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Poticati razvoj cestovne infrastrukturu na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 3.1.5. Potprograma 3.1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Od 2007. godine na ovamo obnovljeno je i rekonstruirano 10 km dr~avne ceste od Donjeg Karina do ulaza u Benkovac, te 11,5 km dr~avne ceste od Benkovca do Biljana Donjih. Stanje dr~avnih cesta se takoer popravilo ali joa uvijek ne zadovoljava. Grad brine o lokalnim i nerazvrstanim cestama. Asfaltirano je 100 km lokalnih i nerazvrstanih cesta, a makadamske ceste se kontinuirano tamponiraju. Izvraitelji: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj u suradnji s Benkovi d.o.o. koje odr~ava nerazvrstane ceste Osposobljenost izvraitelja: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj i Benkovi d.o.o. osposobljeni su za provedbu mjere. Daljnji poslovi/zadae: Rekonstruirati dio dr~avne ceste 27 od Benkovca do `opota. Daljnje asfaltiranje nerazvrstanih i lokalnih cesta na podru ju Grada. Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za poticanje izrade i provedbe infrastrukturnih projekata i usluga (Potprogram 3.1. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Poticati koriatenje obnovljivih izvora energije i poveati energetsku u inkovitost na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 3.1.6. Potprograma 3.1. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Izmjenama i dopuna Prostornog plana odreene su lokacije za solarne energane. Naru ena izrada idejnog projekta za izgradnju solarne energane od 0,5 MW za potrebe Grada Benkovca. Izraena prostorno-planska dokumentacija za vjetroparkove. Izraen Vodi  za ulaga e u solarne izvore elektri ne energije. Izvraitelji: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj Osposobljenost izvraitelja: UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj ve posti~e izvrsne rezultate u prijavi razvojnih projekata EU fondovima. Uz dodatno osposobljavanje ovladat e i postupcima prijave projekata temeljenih na na elima odr~ivog razvoja, a posebno energetskih projekata. Daljnji poslovi/zadae: Zapo eti izgradnju solarne energane. Analizirati baze projekata formirane prilikom izrade }upanijskih razvojnih strategija u obalnim ~upanijama i izdvojiti projekte energetske u inkovitosti prikladne benkova kim uvjetima. Formulirati nekoliko projekata energetske u inkovitosti odr~ivog razvoja u suradnji s udrugama i prijaviti ih financijerima. Mjeru treba koordinirati s mjerom ja anja kapaciteta gradske uprave za izradu razvojnih projekata temeljenih na na elima odr~ivog razvoja (Aktivnost 2.1.3. Potprograma 2.1. u Prora unu) Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za izgradnju druatvene infrastrukture (Potprogram 3.2. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Rekonstruirati i opremiti Dom kulture u Benkovcu (Aktivnost 3.2.1. Potprograma 3.2. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Pokrenut postupak prijenosa vlasniatva nad zemljiatem Doma s Republike Hrvatske na Grad Benkovac. Izraena potrebna prostorno-planska dokumentacija. Ishoena lokacijska dozvola. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Upravni odjel za ope, pravne i kadrovske poslove Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i Upravni odjel za ope, pravne i kadrovske poslove imaju dovoljno iskustava u ovakvim poslovima tako da nije potrebno dodatno osposobljavanje. Daljnji poslovi/zadae: Ishoditi potvrdu glavnog projekta Pristupiti rekonstrukciji i opremanju Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za izgradnju druatvene infrastrukture (Potprogram 3.2. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Proairiti kapacitet aportsko-rekreativnih centara na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 3.2.2. Potprograma 3.2. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Grad Benkovac kontinuirano brine o aportu i rekreaciji, tako da se ovdje radi o nastavku i intenzifikaciji ve postojeih aktivnosti. Gotovo 80% naselja ima ureene terene za mali nogomet, a u `RC Baini bajami izgraena je atletska staza i tribine. Izraeni su detaljni planovi ureenja (DPU) za `portsko rekreacijski centar Baini bajami i sportske terene unutar budue poslovne zone Benkova ko selo. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj su dosadaanjim rezultatima na sli nim poslovima pokazali da su osposobljeni za provedbu mjere. Dodatno osposobljavanje nee biti potrebno. Daljnji poslovi/zadae: Izgradnja preostalih planiranih sportskih sadr~aja Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za izgradnju druatvene infrastrukture (Potprogram 3.2. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Urediti i dograditi Zavi ajni muzej Benkovca (Aktivnost 3.2.3. Potprograma 3.2. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Zavi ajni muzej od 2007. godine djeluje kao samostalna ustanova i kontinuirano se razvija. Stalno se radi na proairenju pa je izraen je projekt rekonstrukcije i ishoena lokacijska dozvola. Izvraitelji: Zavi ajni muzej i UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Osposobljenost izvraitelja: Svojim iskustvom i djelovanjem posljednjih godina Zavi ajni muzej pokazuje da uz ve prokuaanu suradnju s gradskom upravom mo~e provesti mjeru. Tijekom rekonstrukcije trebat e kratkoro no anga~irati odgovarajueg vanjskog stru njaka. Daljnji poslovi/zadae: Ishoditi potvrdu glavnog projekta Dovraiti rekonstrukciju Muzeja Mjeru treba koordinirati s mjerom poticanja, obnove i razvoja tradicijskih obrta i izvornih suvenira (Aktivnost 1.2.7. Potprograma 1.2. Programa 1. u Prora unu) Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za izgradnju druatvene infrastrukture (Potprogram 3.2. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Rekonstruirati i dograditi druatvene domove u naseljima na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 3.2.4. Potprograma 3.2. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Izgraen druatveni dom u naselju Podgrae Izraena projektna dokumentacija za domove u joa nekoliko naselja Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i UO za prostorno ureenje, stambeno-komunalne poslove i razvoj osposobljeni su za provedbu mjere. Dodatno osposobljavanje nee biti potrebno. Daljnji poslovi/zadae: Rijeaiti imovinsko pravne odnose na zemljiatu namijenjenom domovima za koje je izraena projektna dokumentacija Ishoditi potrebne dozvole i potvrde Pristupiti izgradnji Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za izgradnju druatvene infrastrukture (Potprogram 3.2. Programa 3.u Prora unu) Mjera: Sustavno podizati standard u podru ju brige o socijalno ugro~enim osobama u Gradu Benkovcu (Aktivnost 3.2.5. Potprograma 3.2. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Gradsko vijee je donijelo Odluku o socijalnoj skrbi i odredilo kriterije kojima e se voditi prilikom pru~anja socijalne skrbi. Osnovan Centar za socijalnu skrb Sv. Ante sa 17 djelatnika. Centar skrbi o gotovo 300 korisnika. Grad stalno sufinancira rad pu ke kuhinje i benkova kog CARITASA Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti osposobljen je za provedbu mjere. Daljnji poslovi/zadae: Opremiti dnevni boravak u Centru Sv. Ante Osnovati prihvatiliate za beskunike. Potaknuti produljenje programa Ministarstva socijalne politike i mladih i tako osigurati daljnju skrb za oko 200 ljudi. Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za izgradnju druatvene infrastrukture (Potprogram 3.2. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Osigurati uvjete za otvaranje dje jih igraonica na podru ju Grada Benkovca (Aktivnost 3.2.6. Potprograma 3.2. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Pokuaaji organiziranja programa predakole ili igraonice u naseljima izvan Benkovca ne uspijevaju zbog smanjenih financijskih mogunosti. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Dje ji vrti  Bubamara Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti i Dje ji vrti  Bubamara imaju dovoljno kadrova i organizacijski su spremni za provedbu mjere. Provedba e ovisiti o mogunostima financiranja. Daljnji poslovi/zadae: Zavraiti i opremiti vrti u zgradi POS. Osigurati financijska sredstva za opremanje i otvaranje drugih igraonica. Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za izgradnju druatvene infrastrukture (Potprogram 3.2. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Osigurati uvjete za kvalitetan ~ivot i rad osoba s invaliditetom, djece s poteakoama u razvoju i ranjivih skupina u Gradu Benkovcu (Aktivnost 3.2.7. Potprograma 3.2. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Grad Benkovac sufinancira rad vrtia  Latica u Zadru koji brine o djeci s posebnim potrebama i financira prijevoz benkova ke djece do vrtia. U O` Benkovac ve nekoliko godina postoji podru no odjeljenje O` Voatarnica koja obrazuje djecu s posebnim potrebama.Grad sufinancira obrazovanje osoba s posebnim potrebama i rekonstrukciju njihovih stanova kako bi im se osigurao pristup i koriatenje. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti osposobljen je za provedbu mjere. Daljnji poslovi/zadae: Nastaviti financiranje i sufinanciranje djelatnosti u vezi se osobama s posebnim potrebama. Projektirati i izgraditi instalacije kojima e javni objekti postati dostupni osobama s posebnim potrebama. Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za uspostavu funkcionalnog odgojno-obrazovnog sustava i uravnote~enje tr~iata rada (Potprogram 3.3. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Poticati otvaranje poljoprivrednog fakulteta u Benkovcu (Aktivnost 3.3.1. Potprograma 3.3. u Prora unu) Prioritet: II Do sada obavljeno: Dugogodianja nastojanja da se u Benkovcu osnuje ispostava zadarskog Studija mediteranske poljoprivrede i dalje ne uspijevaju. Grad Benkovac i Srednja akola Kneza Branimira Benkovac dogovorili su koriatenje jednog krila srednje akole za namjenu visokoakolske naobrazbe. Kako se studij osnivanje studija oteglo, prostor se po eo koristiti za potrebe srednje akole. Grad je dao u zakup 15 ha zemljiata u vlasniatvu RH na Baatici za pokusne table. Zasaena je vinova loza i jabuke pa studenti iz Zadra dolaze na terensku nastavu. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti obrazovnim profilom svojih djelatnika, dosadaanjim naporima usmjerenim na otvaranje ispostave zadarskog studija te do sada uspostavljenim kontaktima jam i provedbu mjere bez dodatnog osposobljavanja. Daljnji poslovi/zadae: Formulirati konkretan prijedlog otvaranja ispostave s definiranim smjerovima i predo iti ga Sveu iliatu u Zadru. Prilikom predlaganja programa studija trebat e se osloniti na odgovarajueg vanjskog stru njaka. Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca ii. Vanjski izvori Skupina mjera: Mjere za uspostavu funkcionalnog odgojno-obrazovnog sustava i uravnote~enje tr~iata rada (Potprogram 3.3. Programa 3. u Prora unu) Mjera: Poticati otvaranje novih i usklaivanje postojeih srednjoakolskih obrazovnih programa s potrebama benkova kog gospodarstva i javnog sektora (Aktivnost 3.3.2. Potprograma 3.3. u Prora unu) Prioritet: I Do sada obavljeno: Srednje akolstvo u Benkovcu po tehni koj opremljenosti, kadrovskoj strukturi i organizaciji ne zaostaje za ostalim srednjim akolama u Zadarskoj ~upaniji i Republici Hrvatskoj. Uz ekonomski i trgova ki smjer, tu je i program obrazovanja za ra unalne tehni are u strojarstvu, automehani are i instalatere centralnog grijanja i klimatizacije te program obrazovanja za kerami are, kamenoklesare, kovinotokare, alatni are, zidare i vodoinstalatere. Prije deset godina ponovno je otvorena i gimnazija. Organizirano je i obrazovanje odraslih za sve smjerove koji postoje u redovnom programu benkova ke srednje akole ali i zvanje za rudarske tehni are zbog potrebe benkova kih kamenara. Izvraitelji: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti u suradnji s srednjom akolom Knez Branimir Benkovac Osposobljenost izvraitelja: UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti ima uvid u potrebe, a srednja akola Knez Branimir u postojee mogunosti akolovanja i otvaranja novih smjerova. Uspostave li dobru suradnju UO i akola e moi provesti mjeru. Daljnji poslovi/zadae: Potpore stjecanju deficitarnih zvanja trebaju se odnositi na trenutno deficitarna zvanja i na zvanja koja mogu postati deficitarnima provedbom Strateakog programa razvoja grad Benkovca i Akcijskog plana privla enja ulaga a u benkova ke razvojno strateake djelatnosti. Analizirati trenutnu ponudu i potra~nju radne snage, uo iti deficitarna zanimanja, procijeniti potrebne stipendije i predlo~iti odgovarajui prora unski rashod Usporedno s potporama stjecanja deficitarnih zanimanja UO za gospodarstvo i druatvene djelatnosti treba uspostaviti suradnju sa srednjom akolom Knez Branimir, stalno obavjeatavati o stanju gospodarstva i ponudi i potra~nji radne snage i poticati na prilagoavanje postojeih programa te na uo avanje darovitih pojedinaca koje Grad treba poduprijeti stipendijom. Izvori za podmirenje troakova: i. Prora un Grada Benkovca 4. Provedba, praenje i vrednovanje 4.1. Provedba Strateakog programa ukupnog razvoja i gradski prora un Strateaki program ukupnog razvoja Grada Benkovca provodit e se obavljanjem poslova i zadaa gradske uprave i ostalih razvojnih dionika koje program obavezuje na suradnju. Kako e sredstava uvijek biti manje nego ato treba za obavljanje svih navedenih mjera, poslova i zadaa, u jesen 2012., a i svake slijedee godine trebat e odmjeriti one najprje e, odrediti koliko za njih treba novaca i potrebne svote uvrstiti u nacrt gradskog prora una za iduu godinu. Ukupna svota mo~e biti vea, pa i daleko vea od o ekivanih prora unskih prihoda pa e potrebe trebati uskladiti s mogunostima. Kriteriji koje treba uva~avati prilikom izbora mjera, poslova i zadaa odreeni su posebnim ciljevima Strateakog programa te prioritetima koji su u Programu navedeni uz svaku mjeru. Treba, razumije se, voditi ra una i o uputama za strateako planiranje Ministarstva financija i iskustvima ~upanijskih razvojnih strategija. U slu ajevima kad e i nakon primjene kriterija i poativanja prioriteta neato trebati odlo~iti za slijedeu godinu, gradona elnik i njegovi suradnici u gradskoj upravi preuzet e razvojnu odgovornost i predlo~iti provedbu onih mjera, poslova i zadaa koje budu smatrali najhitnijima ili pak najprimjerenijima postojeim ograni enim prora unskim mogunostima. Prora un e nakon toga usvajati Gradsko vijee i tako preuzeti politi ku odgovornost za provedbu programa u narednoj godini. Procjena sredstava koja su u prora unu Grada Benkovca namijenjena razvoju po inje procjenama sredstava potrebnih za pojedine poslove i zadae u okviru predvienih razvojnih mjera. Kako se mjere iz Strateakog programa u prora unu nazivaju aktivnostima, a poslovi i zadae projektima unutar pojedinih aktivnosti, procjena sredstava za svaki pojedini projekt mora imati slijedee elemente: -procjena sredstava potrebnih za Projekt u slijedee tri godine -pokazatelj rezultata provedbe Projekta -Aktivnost unutar koje se provodi projekt -pokazatelji u inaka Aktivnosti -Potprogram unutar kojeg se provodi Aktivnost -Program u Prora unu unutar kojeg se provode Potprogrami Ovakvih procjena bit e koliko i projekata i bit e polaziatem za sastavljanje nacrta Prora una. Zbrajanjem procijenjenih sredstava za projekte doi e se do procjene sredstava za pojedine aktivnosti, a njihovim zbrajanjem i do procjene sredstava za potprograme i dalje za programe. Posebnu pa~nju pri tome treba posvetiti pokazateljima, broj anim izrazima koji e neposredno upuivati da li se projekti i aktivnosti provode i koliko se u tome uspijeva. Pokazatelj mo~e biti neposredno prikupljeni podatak (iznos utroaenih sredstava, broj kupljenih komada neke opreme, broj parcela na kojima su rijeaeni imovinsko pravni odnosi i sl.) a mo~e biti i omjer (naj eae postotni udio) dvaju izabranih veli ina (iznos utroaenih sredstava / planirana sredstva, broj kupljenih komada opreme / planirani broj komada opreme i sl.). Za projekte e se pri tom ra unati pokazatelji rezultata (naj eae samo jedan po projektu) koji e neposredno pokazivati da li se projekt provodi. Aktivnosti e imati viae pokazatelja koji e upuivati da li projekti unutar aktivnosti imaju razvojne u inke to jest da li benkova ko gospodarstvo i/ili druatvene djelatnosti imaju od njih koristi. Ovo je va~no zbog toga ato projekt koji je obavljen kako je planirano mo~e imati povoljnu vrijednost pokazatelja a da to ne zna i da e i o ekivani gospodarski u inak cijele mjere biti povoljan. Ako je, na primjer, projektom bilo planirano srediti imovinsko pravne odnose u dijelu odreene katastarske opine i ako je to i u injeno, vrijednost pokazatelja rezultata projekta e svakako biti povoljna. Ako se meutim na kraju ispostavi da je zbog neo ekivanog ali prihvatljivog zahtijeva nekih ulaga a imovinsko-pravne odnose trebalo sreivati negdje drugdje, gospodarski u inak aktivnosti unutar koje je proveden projekt nee biti povoljan ili e biti jasno da je mogao biti i mnogo povoljniji. Vrijednosti pokazatelja mogu se ra unati mjese no, polugodianje ili godianje ovisno o projektu tako da e djelatnici gradske uprave zadu~eni za praenje i vrednovanje izvraenja dijela Prora una koji se odnosi na razvoj, ubrzo imati vremenske nizove vrijednosti pokazatelja koji e pokazati ne samo da li se projekti provode kao ato je zamialjeno ve i da li to ima o ekivane gospodarske i aire druatvene u inke. Djelatnici zadu~eni za pokazatelje bit e upueni na dva osnovna izvora podataka: -slu~beni statisti ki izvori (izdanja i mre~ne stranice Dr~avnog zavoda za statistiku, Zadarske ~upanije, Hrvatskog zavoda za zapoaljavanje, Hrvatske gospodarske komore, podaci Financijske agencije) -razni poslovni portali -vlastita evidencija Slu~beni statisti ki izvori i informacije s poslovnih portala poslu~it e uglavnom za usporeivanje gospodarstva i druatvenih djelatnosti Benkovca s okru~enjem. Vlastita evidencija omoguit e uvid u u injeno i treba joj posvetiti stalnu pa~nju. Koje sve podatke gradska uprava mora prikupljati ovisit e o izboru pokazatelja. Pri tom treba imati na umu da su pokazatelji korisni samo ako se njihove vrijednosti izra unavaju dulje vrijeme. Prikupljanje podataka treba, dakle, postati jednim od stalnih poslova. Prikupljene vrijednosti pokazatelja treba upisivati u tablice ili voditi na neki drugi na in, ali njihovim korisnicima mora biti jasno na osnovi koje mjere iz Strateakog programa je formulirana aktivnost i njeni projekti i kojem se posebnom cilju time ~eli doprinijeti. Korisnicima mora biti jasno i odakle su dobiveni podaci potrebni da bi se uobli ili pokazatelji ostvarenja aktivnosti i projekata unutar aktivnosti. Konkretne tablice koje e biti izraivane za potrebe nacrta gradskog prora una za 2013. godinu i odgovarajuih trogodianjih projekcija sadr~avat e aktivnosti i projekte izabrane iz ukupnog broja mjera i poslova i zadaa odreenih Strateakim programom ukupnog razvoja za razdoblje do 2016. godine. Oblik i sadr~aj tablica odredit e se nakon ato budu izabrane aktivnosti i projekti u 2012. godini. Tada e trebati odrediti i pokazatelje. Rije  je, dakle, o poslu koji treba uklopiti u uobi ajene poslove oko pripreme nacrta Prora una. 4.2. Praenje i vrednovanje u inaka razvojnih mjera Razvojne poslove i zadae odreene Strateakim programom obavljat e gradska uprava, a dijelom i ustanove i poduzea kojima Grad poma~e (sufinancira ih) ili u njima ima upravlja ka prava. Gradska uprava pri tom ima najveu odgovornost pa je upuena na stalno vrednovanje u injenog. Rije  je o vrednovanju tijekom provedbe (tzv. interim evaluacija) pri emu vrednovanje ostvarenja Strateakog programa treba povezivati s vrednovanjem ostvarenja gradskog prora una Grada Benkovca. Gradona elnik i pro elnice/ci etiri upravna odjela trebaju se redovno sastajati, ocjenjivati kako se ostvaruju mjere iz Programa koje su kao aktivnosti uale u Prora un, analizirati vrijednosti pokazatelja, razlu iti uspjeane i manje uspjeane mjere, ocijeniti koliko su (joa) nepostignuti razvojni ciljevi aktualni i treba li ih i dalje postavljati, propitivati da li su se u meuvremenu nametnule i neke nove razvojne potrebe, te da li su iskrsnuli poslovi koje treba obaviti, a nisu predvieni Programom. U pravilu, sastajati se treba jednom mjese no, nikako rjee od svaka dva mjeseca. U godianjem ciklusu odreenom donoaenjem i izvraenjem prora una najva~nija su dva evaluacijska sastanka: jedan krajem prvog kvartala na kojem e se ocijeniti da li su aktivnosti uvratene u prora un pokrenute kako treba, i jedan po etkom etvrtog kvartala kad treba po eti odreivati aktivnosti koje e ui u prora un za slijedeu godinu. Kako gradska uprava provodi Program i izvraava Prora un u vrednovanje svakako treba uklju iti i vanjskog stru njaka  evaluatora ili barem stru njaka koji nije izravno uklju en u provedbu programa. Takav stru njak treba biti u potpunosti obavijeaten o provedbi mjera kako bi na sastancima mogao neovisno vrednovati u injeno i predlagati ato i kako dalje. Suradnja gradske uprave i vanjskog stru njaka mora biti temeljena na uzajamnom povjerenju, a stru njak mora biti dobrodoaao i kad iznosi nepovoljne ocjene. Klju na pitanja vrednovanja koje na sastancima treba stalno nanovo postavljati su: `TO je trebalo u initi, TKO je to trebao u initi i KAKO je trebalo biti u injeno. Uspiju li utvrditi da je u injeno sve ato je i trebalo u initi, da je to u inio onaj kojem je taj posao bio namijenjen te da ga je u inio onako kako je bilo dogovoreno, gradona elniku, pro elnicima i vanjskom evaluatoru ostaje utvrditi i u inke koje su provedene mjere imale po razvoj benkova kog gospodarstva i druatvenih djelatnosti. Do izravnog odgovora je teako doi jer su razvojne djelatnosti slo~ene i meusobno uvjetovane pa je teako izdvojiti u inke koji bi se mogli pripisati samo jednoj provedenoj razvojnoj mjeri. Stoga treba stalno propitivati zna aj, efikasnost, efektivnost, odr~ivost i korisnost Strateakog programa, naravno u kontekstu utvrenih ciljeva: Zna aj  koliko su ciljevi Strateakog programa prikladni i zna ajni u odnosu na probleme koje su trebali adresirati i ukloniti i s obzirom na fizi ko i politi ko okru~enje u kojem se program provodi Efikasnost  koliko je Strateaki program uspjeaan s obzirom na troakove, brzinu i na in njegove provedbe Efektivnost  koliko je provedba Strateaki program doprinijela ostvarenju opeg i posebnih ciljeva programa Odr~ivost  da li je mogue (i potrebno) nastaviti provedbu Strateakog programa u dosadaanjem smjeru Korisnost  koliko Strateaki program utje e na ciljane skupine s obzirom na njihove potrebe Utvrditi da li je Strateaki program efikasan i, posljedi no, odr~iv, mogue je na osnovi prikupljenih podataka i iz njih izra unatih vrijednosti pokazatelja tako da se u tom dijelu vrednovanja evaluatori i ne moraju obratiti razvojnim dionicima van gradske uprave. Zna aj, efikasnost i korisnost Programa se meutim teako mogu ocijeniti ako se stalno ne ispituju i provjeravaju mialjenja i stavovi svih dionika na koje Program na ovaj ili onaj na in mo~e utjecati. Vrednovanje Programa stoga podrazumijeva transparentnost, obavjeatavanje javnosti o obavljenim poslovima te umre~avanje svih dionika zainteresiranih za razvoj svoga grada. U tom smislu gradska uprava treba povremeno ispitivati javno mnijenje kratkim anketnim upitnicima, a njeni djelatnici trebaju neprestano izravno usmeno provjeravati zadovoljstva graana, krajnjih korisnika Programa. Vrednovanje Strateakog programa tijekom njegove provedbe zna ajno e doprinijeti  svojatanju programa, to jest stavu provoditelja da se radi o njihovom razvojnom dokumentu koji treba provoditi ne samo zato da bi se odradio jedan od upravnih i/ili stru nih poslova iz Odluke o ustrojstvu i djelokrugu gradske uprave Grada Benkovca nego i za to ato uspjeana provedba donosi boljitke svima. 5. Koriatene knjige, studije, lanci i materijali Bajo, A., Jurlina Alibegovi, D. (2008): Javne financije lokalnih jedinica vlasti, `kolska knjiga, Zagreb Draeger, S., Horvat, }., Starc, N., Sumpor, M. (2003): Vodi  za izradu strateakih razvojnih programa na lokalnoj razini, Zagreb - Frankfurt oki, I., Raai Bakari, I., `iaina ki, J. (2012): Strateaki programi lokalnog razvoja - hrvatska iskustva, Ekonomski institut Zagreb i Jesenski i Turk, Zagreb Ex post vrednovanje Strateakog programa ukupnog razvoja Grada Benkovca i Opine Liaane Ostrovi ke 2007  2011 (2012), Ekonomski institut Zagreb, Zagreb. Kordej-De Villa, }., Stubbs, P., Sumpor, M. (urednici) (2009): Participativno upravljanje za odr~ivi razvoj, Ekonomski institut Zagreb Plan razvoja turizma destinacije Benkovac (2005): Institut za turizam Zagreb, Zagreb Strateaki program ukupnog razvoja Grada Benkovca i Opine Liaane Ostrovi ke 2007-2011, (2006) Benkovac - Liaane Ostrovi ke  Zagreb  Prirodni prirast predstavlja razliku broja roenog i umrlog stanovniatva.  S obzirom da podaci koje objavljuje Zavod za poslovna istra~ivanja obuhvaaju one tvrtke koje predaju financijska izvjeaa, iskazani su relativnim terminima i koriste se kao indikativni pokazatelji stanja i smjera razvoja poduzetniatva na Benkova kom podru ju.  Broje se samo subjekti koji predaju godianja financijska izvjeaca)  Ostvarenje Plana razvoja turizma analizirano je u poglavlju 1.7.2.  Koeficijent pokrivenosti uvoza izvozom dobiven je stavljanjem u omjer vrijednosti izvoza sa vrijednoau uvoza. Vrijednost koeficijenta vea od 1 ukazuje na viaak izvoza nad uvozom.  vidi prilo~enu studiju Ex post vrednovanje Strateakog programa ukupnog razvoja Grada Benkovca i Opine Liaane Ostrovi ke 2007  2011 (sije anj 2012), Zagreb: Ekonomski institut Zagreb.     PAGE 2 PAGE 30 PAGE 61 PAGE 77 PAGE 83 PAGE 137 9,9% 12,1% 32,1% 36,3% 58,0% 51,6% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% 2005. 2011. Primarni Sekundarni Tercijarni sektor ++==EEEE J JJJJJyqkdT$$Ifl*B&'  0'644 lap $$Ifa$gdF_$a$gd# JJJJJJJJKK,K.K:KK@KBKHKJKLKNK|K~KKKKKKKKK L LLLL"L&LTLVLvLzLLLLLLLLLLLLLL,M.MJMNM~MMMMMMMMMMMNNµµµµµӵڵµµµµµµµµµµµµµµµµµµµµµµµµhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^ hWDh^OJQJ^JmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsHGJJKK.KKkd%U$$Iflr*fB&<\ Tp 20'644 lap2>K@KBKDKFKHKJKNKEkdjV$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_NK~KKKKKK LL $$Ifa$gdF_LL$L&LVLxLzLLQEEEEEE $$Ifa$gdF_kd8W$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 laLLLLLLL.MEkdX$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_.MLMNMMMMMMEkdX$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_MMN&N(N\NNN $$Ifa$gdF_N$N&N(NZN\NNNNNNNNNNO"O>O@OJOLOOOOOOOOOOOO PP8P:P\P^PnPpP|P~PPPPPPPPPPPPPPPPPPPͼͼͼ͵ͼͼͼͼͼͼ͵ͼͼͼͼͼͼͼ͵h^h^OJQJ^J h^h^CJOJQJ^JaJ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^J hWDh^OJQJ^JmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH;NNNN O"O@OLOQEEEEEE $$Ifa$gdF_kdY$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 laLOOOOOOOPEkdpZ$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_PP:P^PpP~PPPEkd>[$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_PPPPPQ,QPQbQrQ$$ & Fdh<$@&Ifa$gdF_ $$Ifa$gdF_ PPPPQ*Q,QNQPQ`QbQpQrQtQxQzQQQQRR6R8RHRJRXRZR\R`RbRRRRRRSS*S,S8SSDSFSSSSTTTT6T8THTJTVTXTͼͼͼͼ͵ڤͼͼͼͼ͵͎ͼͼͼͼ͵ڤͼͼͼͼͼ*hh^6CJOJPJQJ]^JaJ hWDh^OJQJ^JmHsH hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^J(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH h^h^CJOJQJ^JaJ8rQtQzQQQR8RJRQEEEEEE $$Ifa$gdF_kd \$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 laJRZR\RbRRRE- & F0d$If^`0gdF_kd\$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_RRRRS,S:SSFSSSSTTQEEEEEE $$Ifa$gdF_kd]$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 laT8TJTXTZTbTTTEkdv^$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_XTZT`TbTpTrTtTvTTTTTTTTTTTTTTTT U U$U&URUTUVU\U`UUUUUUU VV&V(VTVVVXV^V`VVVVVW W"W$WNWPWRWXWZWƵƵƵƵƵƵƵƗƗ hWDh^OJQJ^JmHsHh<Kh^OJQJ^J h<Kh^CJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsHhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^;TTTT U&UTUVUEkdD_$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_VU^U`UUUUUUV(VVV $$Ifa$gdF_ VVXV`VVVVV WQEEEEEE $$Ifa$gdF_kd`$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la W$WPWRWZWWWWEkd`$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_ZWhWjWlWnWzW|WWWWWWWWWWWWWWXX0X2X\X^X`XfXlX|X~XXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYJYLYYYͼ뗊h^h^OJQJ^J h^h^CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJh<Kh^OJQJ^J h<Kh^CJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH6WWWX2X^X`XhXEkda$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_hXjXlXXXYLYYY $$Ifa$gdF_YYYYYYZZZ*Z,ZDZFZ|Z~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[[$[([0[2[4[X[Z[[[[[[[[[,\2\\\\\ƵƤƤƤƤƤƤƤƤƤƤƗƵh^h^OJQJ^J h^h^CJOJQJ^JaJ hWDh^OJQJ^JmHsH(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ;YYYZZ,ZFZ~ZQEEEEEE $$Ifa$gdF_kd|b$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la~ZZZZZZ2[4[EkdJc$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_4[Z[[[[[[[Ekdd$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 la $$Ifa$gdF_[[.\0\2\\\\\\\2]v]x]z]] $$Ifa$gdF_\\\\\0]2]t]z]]]]^^g:h`hh܁  "68XZnpz|~凌ۥ}/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJphhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ&hWDh^6CJOJQJ]^JaJh*2\CJOJQJ^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ*]]]p_r_ddhhQIIIIIII$a$gd#kdd$$Iflr*fB&<\ Tp0'644 lahiiTkVkssvv ̀΀Ѐ܁ "8 $$Ifa$gdF_$^`a$gd#$x^`xa$gd# $ Xa$gd#$a$gd#8Zp|~Ђ$Bfփ؃DlrڄFfjFff $$Ifa$gdF_΂Ђ"$@Bdfԃփ؃BDjlpr؄ڄބ "XZ~̻̻!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJphhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph'hWDh^5B*OJQJ\^Jph5 "Z΅҅<>@BfƆ2JhFfLp$x$If^xa$gdF_Ff'm $$Ifa$gdF_̅΅Ѕ҅:@BdfĆƆ02HJfh~Ї҇.0XZֈ؈(.0dfhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJphGh҇0Z؈*,.0f6`bdFfvFfqs $$Ifa$gdF_ 46^dfŠ(*PRrtċƋ:<DF`bЌҌ 24Z\Ѝ؍ڍBDlhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJphGdfŠ*RtƋ<FbҌFf| $$Ifa$gdF_$x$If^xa$gdF_Ffy 4\ҍԍ֍؍ڍDntŽ<FfOFf* $$Ifa$gdF_FflnrtŽ:<fhtv܏ޏ*,.xzƐȐ<>dfnpБґ$&RTbd|~hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph!hWDh^B*OJQJ^JphG<hvޏ,.zȐ>fpґ&TFfFft $$Ifa$gdF_Td~Ғܒ"$vȓ<dh 6F^hFfFf $$Ifa$gdF_ВҒڒܒ "$tvƓȓ:<bdfh 46DF\^fhЕҕ 02HJL֖ؖǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JHhҕ 2JLؖ.^l֗ڗ&(NtFf-Ff $$Ifa$gdF_,.\^jlԗ֗ؗڗ $&(LNrt˜ĘƘ,.02PRtvxʙ̙"$BDhjšĚޚǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJHt˜Ƙ.2Rvx̙$DjĚ 2ZFfwFfR $$Ifa$gdF_ 02XZʛ̛$&@BDjl8:bdjlʝ̝DFTVlnžȞʞTV|~ΟП֟؟hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^VZ̛&BDl:dl̝FVFfFf $$Ifa$gdF_VnžʞV~П؟DLjƠ@FfFf Ff $$Ifa$gdF_BDJLhjĠƠ>@DFdfءڡPRxzƢȢʢ̢46:<XZ`b~أڣ,.XZfhҤǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJHڡRzȢ̢6<Zbڣ.ZhԤFfUFf0 $$Ifa$gdF_ҤԤ  "$&rt¥24XZ~̦ΦЦ02Z\xzȧʧ24JLhjvxШҨԨ24FH^`ܩީ hWDh^ hWDh^CJOJQJ^JaJhWDh^OJQJ^JV $&t¥4ZΦЦ2\zʧFfFfz $$Ifa$gdF_4LjxҨԨ4H`ީ>JrȪު2FfFfĻ $$Ifa$gdF_<>HJprƪȪܪު02HJhjln«ī8:<XZbd¬Ĭ,.24PRtvxǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷǷhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJH2Jjnī:<ZdĬ.4RvxFf9Ff $$Ifa$gdF_Эҭ@Bfhln&(PTrtįƯʯ̯jrt~IJƲ 68B/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^&hWDh^5CJOJQJ\^JaJhWDh^5OJQJ\^J>ҭBhn(RTtƯ̯`bd$a$gd#FfFfd $$Ifa$gdF_dfjtƲ 8DP\htƳҳFfyFf~ $$Ifa$gdF_$x^`xa$gd#BDNPZ\fhrt~ijƳгҳܳ޳ RT^`jlvx̻̻!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJphhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph'hWDh^5B*OJQJ\^Jph5ҳ޳T`lxĴδҴִڴ޴FfoFft $$Ifa$gdF_´Ĵ̴δдҴԴִشڴܴ޴  "*,46>@HJLNPRTµĵƵȵʵ "*ƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵƵ!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJphhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^G",6@JNRTĵȵʵFf`Ffe $$Ifa$gdF_Ffj",046DNZfr~¶̶ضFfQFfVFf[ $$Ifa$gdF_*,.0246BDLNXZdfpr|~¶ʶ̶ֶض(*46@BLNPRTVXZ\hWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph!hWDh^B*OJQJ^JphG*6BNRVZ\ȷҷԷ $0<HT`FfGFfL $$Ifa$gdF_ƷȷзҷԷ  "$.0:<FHRT^`jlnƸȸиҸڸܸ޸.0ҠhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph3`lnȸҸܸ޸0tֹ8jκк(lλFf8Ff=FfB $$Ifa$gdF_0rtԹֹ68hj̺κк&(jl̻λ02bdƼȼʼVX̽ν02`bľ̻̻!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJphhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^'hWDh^5B*OJQJ\^Jph/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph5λ2dȼʼXν2bƾ b¿"RFf.Ff3 $$Ifa$gdF_ľƾ `b¿ "PR NP~>@ҾqdhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ'hWDh^5B*OJQJ\^Jph/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJphhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph!hWDh^B*OJQJ^Jph' P@pr <l,.V0FfFf$ $$Ifa$gdF_Ff)@npr  :<jl*,.TV.0`bRTLN~68hjhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJphG0bTN8j2dFfFf Ff  $$Ifa$gdF_02bd>@np46fhj*,Z\Ҡxdxdxdxdxd'hWDh^5B*OJQJ\^Jph/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJphhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph!hWDh^B*OJQJ^Jph'@p6hj,\LNNFfFf  $$Ifa$gdF_JLNLN~FHJ"$RTBDF"$Z\̻̻̻!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJphhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^'hWDh^5B*OJQJ\^Jph/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph5HJ$TDF$\<tvL~FfFfFf $$Ifa$gdF_\:<rtvJL|~PR,.dfҠxdxdxdx'hWDh^5B*OJQJ\^Jph/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJphhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJhWDh^OJQJ^J hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph'~R.f4dfFf'Ff$Ff! $$Ifa$gdF_24bdf ".0<>JLXZfhtv̸̸̸!hWDh^B*OJQJ^Jph)hWDh^B*CJOJQJ^JaJphhWDh^5OJQJ\^J&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ hWDh^/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph'hWDh^5B*OJQJ\^Jph3"0>LZhvLb(*$a$gd#Ff-Ff* $$Ifa$gdF_JL`b&(*&@BLNXZdfpr|~  "&(,.246̻̻̻hWDh^OJQJ^J(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH hWDh^CJOJQJ^JaJ hWDh^/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph'hWDh^5B*OJQJ\^Jph;$&8BNZfr~ "(.Ff0 $$Ifa$gdF_$L^L`a$gd#$a$gd#.46tv^ ` b d f . 0 < > P ` t $a$gd#Ff}3 $$Ifa$gdF_RT. 0 : > N P ^ ` r t v   0 2 @ B      @ B ٰٰٰٰ٢َvvvvobbbbbobhWDh^OJQJ^J hWDh^/hWDh^5B*CJOJQJ\^JaJph'hWDh^5B*OJQJ\^Jphh^CJOJQJ^JaJ&hWDh^5CJOJQJ\^JaJ)hWDh^5>*CJOJQJ\^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ)hWDh^B*CJOJQJ^JaJph%t v  2 B 2&&& $$Ifa$gdF_kdv5$$Ifl\*t 'R4J J J J   t(YYYYYYYYYYYY044 lap(YYYYYYYYYYYYB    B  @   Tkd|6$$Iflb\*t 'R4J J J J  t044 la $$Ifa$gdF_B D     > @      P R @ B > @ B | ~ 4 8 j l n @ D Z ^    8 <       ڸګګګګ븤ګګګګګګګګګګګګګګګ hWDh^hWDh^OJQJ^J hWDh^OJQJ^JmHsH hWDh*2\CJOJQJ^JaJ hWDh^CJOJQJ^JaJ(hWDh^CJOJQJ^JaJmHsH;   R `TTTT $$Ifa$gdF_kd%7$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la B @ `TTTT $$Ifa$gdF_kd7$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la@ B ~ 6 8 l `TTTTT $$Ifa$gdF_kd[8$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 lal n B D `TTTT $$Ifa$gdF_kd8$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la \ ^  `TTTTTT $$Ifa$gdF_kd9$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la  : <      `TTTTTTT $$Ifa$gdF_kd,:$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la     h j l   `XPPPPPPP$a$gd"$a$gd#kd:$$Ifl\*t 'R4J J J J t044 la   ` d   J Z j l  N X Z ^ ` d x z |   N P  (   :! *> v> z> > > r? ~? ? ? \@ j@ n@ @ 2D BD F F G G K L L M M M M M zN N P P Q Q >Q ZQ bQ tQ Q Q |R R R R U U U U Y Y D\ H\ J\ \ \ ] ] (^ ۿh.CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h3m+h^CJOJQJ^JaJ&h.Hh^5CJOJQJ\^JaJKX X Y Y \ \ H_ J_ g g m m w w w Nx Px x} z} |} }   $$Ifa$gdF_$a$gd"(^ *^ 8^ H^ _ @` ` ` ` ` ` ` d d e ,e 8e :e e e e e f hf g h h i *i ,i |i i j j k @l Ll Nl Zl \l |l l l l l l l m (m ,m m m m m m n n n o 8o Ho `o p p r r r r r r 6u Hu lu u v v Jv Vv Xv Zv ^v v v v v v v v v Tw h3m+h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJYTw jw w w w w w w w x y | | v} x} |} } } } }      " X   r v x  Z ^ 4  л{nahdgoh^OJQJ^Jhuh^OJQJ^J h:%h^h:%h^OJQJ^J'h:%h^5B*OJQJ\^Jphf/h:%h^5B*CJOJQJ\^JaJphf)h^5B*CJOJQJ\^JaJphf h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h3m+h^CJOJQJ^JaJ&   " $ & ( * , . 0 2 4 6 8 : < $a$gd"ekdZ<$$Ifl*#h% t0644 la< > @ B D F H J L N P R T V X   ` b 2 4 x L E$ & F(da$gdJ'$a$gd"  & 6 8 H J N P l n   ʈ X r > j  t Đ ڑ ޑ " $ f h l n r t v ۜۋ~~~z~~~zh^hNOh^OJQJ^J hNOh^CJOJQJ^JaJhKCJOJQJ^JaJhO]hKOJQJ^JhO]h^OJQJ^JhKOJQJ^JhQ,Fh^OJQJ^Jh^CJOJQJ^JaJhdgoh^OJQJ^Jh^OJQJ^J0 , p   > t v x " $ & ( * , . ܑ ޑ $$Ifa$gdNOE$ & F'da$gdJ'$a$gd"E$ & F(da$gdJ'ޑ " $ h n t h\ $$Ifa$gdNOkd<$$IflF*#h t06    44 la $$Ifa$gdNOt v rfZZ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkd~=$$IflF*#h t06    44 la    R T X Z ^ ` b    X Z ^ ` d f h    Z \ ` b f h j ƕ  0 Ю&h4Y3h^5CJOJQJ\^JaJhKCJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJh^ hNOh^CJOJQJ^JaJhNOh^OJQJ^JB   th\\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkd*>$$IflF*#h t06    44 la T Z ` th\\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkd>$$IflF*#h t06    44 la` b th\\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdz?$$IflF*#h t06    44 la  th\\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkd"@$$IflF*#h t06    44 la  Z ` f th\\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkd@$$IflF*#h t06    44 laf h th\\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdrA$$IflF*#h t06    44 la   th\\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdB$$IflF*#h t06    44 la \ b h th\\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdB$$IflF*#h t06    44 lah j l n   tllllll`` $$Ifa$gdNO$a$gd"kdjC$$IflF*#h t06    44 la 0 2 4 b   ޙ    V X ` b d h j Ě ƚ Κ К Қ ֚ ؚ   & ( * . 0 r t | ~ ƛ ț Л қ ԛ ؛ ڛ   & ( * . 0 x z Μ М ؜ ڜ ῲh^hNOh^OJQJ^J hNOh^CJOJQJ^JaJ hO]h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h4Y3h^CJOJQJ^JaJD   X b h\\ $$Ifa$gdNOkdD$$IflF*fN#<1 t06    44 la $$Ifa$gdNOb d j ƚ К rffZ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdD$$IflF*fN#<1 t06    44 laК Қ ؚ  ( rffZ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdfE$$IflF*fN#<1 t06    44 la( * 0 t ~ thh\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdF$$IflF*fN#<1 t06    44 la~ ț қ thh\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdF$$IflF*fN#<1 t06    44 laқ ԛ ڛ  ( thh\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdbG$$IflF*fN#<1 t06    44 la( * 0 z thh\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkd H$$IflF*fN#<1 t06    44 la М ڜ thh\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdH$$IflF*fN#<1 t06    44 laڜ ܜ  " thh\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdZI$$IflF*fN#<1 t06    44 laڜ ܜ   " $ * , ~ & < : V X b آ ƣ أ H J Ш    t x ̩ Ω  p    , 8 > ппппппппппппппКЉККК h\eh^CJOJQJ^JaJ h/nh^CJOJQJ^JaJ'h:%h^5B*OJQJ\^Jphf h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJhNOh^OJQJ^J hNOh^CJOJQJ^JaJh^6" $ , thh\ $$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOkdJ$$IflF*fN#<1 t06    44 la  Z  tllll\\\llE$ & F%da$gdJ'$a$gd"kdJ$$IflF*fN#<1 t06    44 la   ֻ ػ ڻ ܻ ޻ м $$Ifa$gdNO$a$gd"> L N $ ֶ μ м      0 4 6 P z | ν ܽ    ( B D ^ ` b d ̾ ξ 򮡮yhNOh^5OJQJ\^J&hNOh^5CJOJQJ\^JaJh^hNOh^OJQJ^J hNOh^CJOJQJ^JaJ h2h^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ h/nh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ/    2 4 {{{{ $$Ifa$gdNOxkdRK$$Ifl0*# t0644 la4 6 | н ܽ   ( D ` d {{f{{{f{{{E$ & F&d$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOxkdK$$Ifl0*# t0644 la d ξ  4 6 r ~ ƿ  8 r E$ & F&d$Ifa$gdNO $$Ifa$gdNOξ   2 6 p ~ ƿ  6 8 p r   < > L N \ `  * , : < J P R n  X Z &hNOh^5CJOJQJ\^JaJh^hNOh^OJQJ^J hNOh^CJOJQJ^JaJO  > N ^ `  , < L N P $$Ifa$gdNOP R {{{ $$Ifa$gdNOxkdvL$$Ifl0*# t0644 la Z {{{ $$Ifa$gdNOxkdM$$Ifl0*# t0644 la l n p r 6 8  $ ^ ss $$Ifa$gdNO$a$gd"xkdM$$Ifl0*# t0644 la z | ~     6 8 h  " f l P м~i)h:%h^B*CJOJQJ^JaJphl )h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h]Gh^5B* CJOJQJ\^JaJphP hh^CJOJQJ^JaJ&hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ"P b $ \ ^  ^ ` $ & D H J Ƶueuaaaah^hNOh^5OJQJ\^J&hNOh^5CJOJQJ\^JaJhNOh^OJQJ^J hNOh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ)h^5B*CJOJQJ\^JaJphf&h]Gh^6CJOJQJ]^JaJ h]Gh^CJOJQJ^JaJ& ` {xkd,N$$Ifl0*T#*+ t0644 la $$Ifa$gdNO {{ $$Ifa$gdNOxkdN$$Ifl0*T#*+ t0644 la & F H {{{ $$Ifa$gdNOxkdPO$$Ifl0*T#*+ t0644 laH J L       $a$gd"xkdO$$Ifl0*T#*+ t0644 laJ 4 6 ^ 2 P   , 0 P R ^ 򿮝x`K`K`K`)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hMh^5B*CJOJQJ\^JaJph&hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hoLEh^CJOJQJ^JaJ h+h^CJOJQJ^JaJ h]Gh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ hch^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ        " $ & ( * , . 0 2 P    4 6 $a$gd"     4 6 ^ ` j r & ( v N p x | V v R V X ye&hAh^5CJOJQJ\^JaJ)hbh^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ hoLEh^CJOJQJ^JaJ&hM;h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hMh^5B* CJOJQJ\^JaJphP'6 ^ L N P R V X  " v $a$gd"  " $ t v    . 﫚jUjA&hP@h^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h?ah^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hMh^5B*CJOJQJ\^JaJph h:%h^CJOJQJ^JaJ&hf&h^5CJOJQJ\^JaJ hoLEh^CJOJQJ^JaJ h]Gh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ    . 0 X  L N ~ h F H x z | $a$gd"$a$gd". 0 X  v F L N | ~ x z | ۸o^J^o^J^oJo&hmh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hmh^CJOJQJ^JaJ h>h^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)hmh^B*CJOJQJ^JaJph)hk$h^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ&hP@h^5CJOJQJ\^JaJ hP@h^CJOJQJ^JaJ    " B D ȻtcRR>&hf&h^5CJOJQJ\^JaJ hBh^CJOJQJ^JaJ hoLEh^CJOJQJ^JaJ h]Gh^CJOJQJ^JaJ h*2\5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hmh^5CJOJQJ\^JaJhmh^OJQJ^J hmh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ/hmh^5B* CJOJQJ\^JaJphP          " B 0 2 4 6 P R z   $a$gd" 8 T   0 4 6 P R z   ɴɟvbvbvN9)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph&hMh^5CJOJQJ\^JaJ&hP@h^5CJOJQJ\^JaJ hP@h^CJOJQJ^JaJ/h_6h^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hMh^5B*CJOJQJ\^JaJphh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ  j l n     T X ( * Z n p r ǹn]]nnL hN-h^CJOJQJ^JaJ h!h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hMh^5CJOJQJ\^JaJ hMh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ hW/h^CJOJQJ^JaJ)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph  X ( * Z p r    R T V f 8 $a$gd"$a$gd"      R T n p  : T V ͼᗆudSu hoLEh^CJOJQJ^JaJ h]Gh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hBh^CJOJQJ^JaJ hCh^CJOJQJ^JaJ&hP@h^5CJOJQJ\^JaJ hP@h^CJOJQJ^JaJ&hMh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ h>sTh^CJOJQJ^JaJV b d f 8 ~  ͵wcwcRcR>&h.h^5CJOJQJ\^JaJ hP@h^CJOJQJ^JaJ&hP@h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h`h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h.h^5B*CJOJQJ\^JaJphh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ&h|h^5CJOJQJ\^JaJ  Z r t H J z z | ~           $a$gd"$a$gd"   X Z n p r t  B D H J z     x z | ~ ʵصʤn]]nI&hP@h^5CJOJQJ\^JaJ h?Uh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ h!h^CJOJQJ^JaJ&h.h^5CJOJQJ\^JaJ h.h^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph~            p r      : ͼ͚͉ͫx͉dS;/h*Uh^5B*CJOJQJ\^JaJph hjh^CJOJQJ^JaJ&hjh^5CJOJQJ\^JaJ hoLEh^CJOJQJ^JaJ h]Gh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hBh^CJOJQJ^JaJ hCh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&hP@h^5CJOJQJ\^JaJ hP@h^CJOJQJ^JaJ  r    :   V X Z         $a$gd"$a$gd": T b z     V V X Z        ygygVVV h?Uh^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ hjh^CJOJQJ^JaJ&hjh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hjh^5B* CJOJQJ\^JaJphP!      > t       6 : F H J    2 4 6 L P R T |    j мм{f{fмUU h:k h^CJOJQJ^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h:k h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hh!`h^5B*CJOJQJ\^JaJph hbNh^CJOJQJ^JaJ&hjh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hjh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ! > p t v x z | ~    6 8 : J  4 6 R T |      * $a$gd"$a$gd"j z |            D V ^ ` b d p x     * @ мssss^M h|yh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph h{h^CJOJQJ^JaJ hh!`h^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph&h|yh^5CJOJQJ\^JaJ hjh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h.h^CJOJQJ^JaJ* @ B r t D    \ ! ! ! ! ! ! ! " " " "" $" D" " " " " " $a$gd"$a$gd"@ B p r B T  r x       * v          Z ` ! ! ! ! ! ! ! ! " " $" ͼͼͼͼͼͼͼͼͼͼͼͼͤۂnjh^&hjh^5CJOJQJ\^JaJ hjh^CJOJQJ^JaJ h|yh^CJOJQJ^JaJ/h:k h^5B* CJOJQJ\^JaJphP h.h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&h|yh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&$" D" V" " " " " " " " " " # # # # # $ $ $ "$ $$ &$ ($ P$ % % T% l% % % % & & ޼Фwwwмf޼UUUU h h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h:k h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hC+h^5B*CJOJQJ\^JaJph&hjh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ hjh^CJOJQJ^JaJ hbNh^CJOJQJ^JaJ!" # $ $ &$ ($ P$ ' ' 0' * * + - @- - - - - . 4. T. V. X. Z. \. ^. `. $a$gd"$a$gd"& & & "& $& && ' ' 0' ' ' ' ( ( ( ( ( ( t) ) ) ) ) ) ) ) * * * `* * * * * + + - м᧕ပo^ h{h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph&hC+h^5CJOJQJ\^JaJ hjh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h h^CJOJQJ^JaJ$- - @- - - - - - - . T. V. h. . . . . / / / ,/ ./ 0/ ͼͫۚq͚͚`L; hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hbNh^CJOJQJ^JaJh^&hjh^5CJOJQJ\^JaJ hjh^CJOJQJ^JaJ hC+h^CJOJQJ^JaJ h h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&hC+h^5CJOJQJ\^JaJ h{h^CJOJQJ^JaJ`. b. d. f. h. . . / / 0/ 0 &1 (1 *1 F1 H1 J1 r1 L2 N2 h2 4 4 4 5 6 p; r; $a$gd"$a$gd"0/ l/ 0 0 0 0 1 &1 (1 @1 D1 F1 H1 J1 r1 J2 L2 N2 h2 j2 n2 2 2 ҺrararL:L:#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph hx9hh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h > ? ? ? п{f{f{ЫпXC)h[ih^B*CJOJQJ^JaJphh@CJOJQJ^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hYt4h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h|h^5B*CJOJQJ\^JaJph&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hjh^CJOJQJ^JaJ? ? @ @ @ @ 0@ 4@ J@ R@ A A *B C C C E E E E E E F F >F PF ~F F F F F F F F F ʹʹʹʨʨʃraaa hjh^CJOJQJ^JaJ hbNh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph"? BA A *B C C C D E E E E E E F F F F F F F F F F F F F F $a$gd"$a$gd"F >F F F F F F `G G G G G H H H H J vJ L L M Q Q Q Q Q Q $a$gd"$a$gd"F `G ~G G G G G G G G G G H H H H H H I I I I ϺϺϺvaOaO>O hYt4h^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hVh^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h7h^5B*CJOJQJ\^JaJphI I I :J J vJ LK RK XK ZK \K bK |K K K K K L L M M M 4Q Q Q Q Q Q Q R $R ʹʃʃʃʃʃʨraPʨr hw'h^CJOJQJ^JaJ hVh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ h7h^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)hk$h^B*CJOJQJ^JaJphQ R R R R R R R R "R $R DR R R R R R S :T x Dx Lx x x x ͼͼ򼫆qYqYqY/h*]h^5B*CJOJQJ\^JaJph)h^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h.Zh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ hWh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ"k Xn Zn n q q Lq Nq jt (u *u ,u v v v v "w Tw tw vw xw w w (x *x ,x y Vy py ry y y y y y P} R} j} } } H~ J~ L~ ~ , ^ l n ȃ ygV hTh^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)hTh^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h4,h^5B* CJOJQJ\^JaJphP!x py ry y y y P} R} j} J~ L~ ~ , 6 ^ ` b d f h $a$gd"$a$gd"h j l n ʃ  0 & 8 : T Ȉ r D z Җ  $a$gd"$a$gd"   , 0 & l 8 : T ͼwccccN<#h^B*CJOJQJ^JaJph)h6mh^B*CJOJQJ^JaJph&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h4,h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hPh^5B*CJOJQJ\^JaJph h^5CJOJQJ\^JaJ&h8h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ  J L R ƈ Ȉ ԉ p r @ • Ε ҕ  . Җ       ϺϦᕦssb hx9hh^CJOJQJ^JaJ h Th^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ hUh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ hh^CJOJQJ^JaJ& j l x z Η З  & ( B D " ͵wbQQQQQQQQQ h:%h^CJOJQJ^JaJ)hLh^B* CJOJQJ^JaJphP)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hLh^5B* CJOJQJ\^JaJphP hPh^CJOJQJ^JaJ/h:%h^5B*CJOJQJ\^JaJph&hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ Ν  < Ҟ $$Ifa$gdNO$a$gd" " & Κ Z ^ ` D J L ` Ν   : < О Ҟ Ԟ H J j l n  ɴ򒅒qaq]]]h^hNOh^5OJQJ\^J&hNOh^5CJOJQJ\^JaJhNOh^OJQJ^J hNOh^CJOJQJ^JaJ hK Th^CJOJQJ^JaJ)h^5B*CJOJQJ\^JaJphf/h:%h^5B*CJOJQJ\^JaJphf h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ$Ҟ Ԟ J l {{ $$Ifa$gdNOxkdtP$$Ifl0*T#*+ t0644 lal n {{ $$Ifa$gdNOxkdQ$$Ifl0*T#*+ t0644 la Ƞ ʠ {{{ $$Ifa$gdNOxkdQ$$Ifl0*T#*+ t0644 la Ơ ʠ ̠ T V t v x  J L t " D ` b d p v ¤ Ĥ пНННx`K`)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hyLeh^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ hch^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJh^hNOh^OJQJ^J hNOh^CJOJQJ^JaJʠ ̠ V v {{ $$Ifa$gdNOxkd*R$$Ifl0*T#*+ t0644 lav x z  J N P R T V X Z \ ^ ` $a$gd"xkdR$$Ifl0*T#*+ t0644 la` b d f h j l n p r t ` b d v Ĥ $ & ( D F n V Z t $a$gd"$a$gd"Ĥ $ ( @ B D F n X Z t v x Ȩ ʨ ̨ Ш F H L Ŵţ٣Ŏ||k|VE hqh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph hYt4h^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph hx9hh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ/hQ h^5B* CJOJQJ\^JaJphPL N P ԩ ( ȫ   & 4 6 j p z ̬ ڭ  $ , \ ® ڮ   ( , dzdzǥo&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h |h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)hbh^B*CJOJQJ^JaJph+ ԩ ( ڭ          " $ & ( * , L $a$gd"$a$gd"L Į    , ޯ > @ B ^ `  ش $a$gd?6$a$gd"$a$gd", ޯ > @ X ^ `  | ~ vdvdO:dvd)hbh^B*CJOJQJ^JaJph)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph hx9hh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ/hQ h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h_h^5B*CJOJQJ\^JaJph   ش ƶ   F ķ     : îؠ{{{j{{{jVj>/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ)hbh^B*CJOJQJ^JaJph)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph ƶ          6     F H $a$gd": X F H b d f h ( * , d ҺsesS>eS)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ/hQ h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph)h^5B*CJOJQJ\^JaJphH J f h * , d T j l 6 8    ^ $a$gd"$a$gd"d R T 4 6 8 ^ j    ^   P R t ͼ᫼ͫͫu&h8h^5CJOJQJ\^JaJ hEkh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ hh^CJOJQJ^JaJ- R & ( * F H p  r t  : f $a$gdo$a$gd"$a$gd" & ( * @ D F H p    p r t zzhSh>h>h>h>)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph hx9hh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ/hBh^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hEkh^5B*CJOJQJ\^JaJph   : d f h : p @ b z κߩ߇vߩeeTTe huh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ hEkh^CJOJQJ^JaJ h$h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ hh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJphf h : l p r t v x z | ~ * $a$gd" * " 0 6  * H d   $ & ëۗۆxjxYxYxۗDxDxjx)huh^B*CJOJQJ^JaJph huh^CJOJQJ^JaJh@CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/hBh^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hq?h^5B*CJOJQJ\^JaJph h^5CJOJQJ\^JaJ&h8h^5CJOJQJ\^JaJ   * & V L N P T V   $a$gd"$a$gd"& V L P T V , > L N Z ^ r t      * , 켫޼ޚޚޚޚޚ޼nV/h'Sh^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h8h^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h jh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ!   ,     , . V ( * b j l $a$gd"$a$gd", . V d f & ( * b ͼp[[pFF)hbh^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph hqh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h8h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJb h j     L ϻtctcUcDD h:%h^CJOJQJ^JaJh@CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ hAh^CJOJQJ^JaJ hVh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&h8h^5CJOJQJ\^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ h8kh^CJOJQJ^JaJ     L ~  z | > $a$gd"$a$gd"  " $ N f  z |  п{gggSA#h^B*CJOJQJ^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/h'Sh^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h8h^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ z | < > x  B D ˶ˏ{jY{H7 hAh^CJOJQJ^JaJ hhh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ h8kh^CJOJQJ^JaJ&h8h^5CJOJQJ\^JaJ)hbh^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ hqh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph> @ x   F H J N P  $a$gd"$a$gd"D F H J N P  " 0 2 > B V X l n \ мᚫ᫉u]/h8h^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h8h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hAh^CJOJQJ^JaJ \  \ ^ x P R R T   J N $a$gd"$a$gd"\ r ~  z |  $ ^ x | 羭zvezezezWzE#h^B*CJOJQJ^JaJphhKCJOJQJ^JaJ h?6h^CJOJQJ^JaJh@h^CJOJQJ^JaJ&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h8h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h'Sh^5B* CJOJQJ\^JaJphP| L N R P R T ˶{jYH{7 h:%h^CJOJQJ^JaJ h8h^CJOJQJ^JaJ h8kh^CJOJQJ^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ&h8h^5CJOJQJ\^JaJ)hbh^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ hqh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph   . 4 D F l n  N b d h n p r   мКККЉuuu]/h:%h^5B*CJOJQJ\^JaJph&hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ h8h^CJOJQJ^JaJ&h8h^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ hyh^CJOJQJ^JaJ hhh^CJOJQJ^JaJN P R T V X Z  > @    H |      $$Ifa$gdNO$a$gd"    $ < > j l      d          2 6 D d x |     0 D      ҽҬydҽ)h2Bh^B*CJOJQJ^JaJph h2Bh^CJOJQJ^JaJ&h2Bh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ)h^5B*CJOJQJ\^JaJphf/h:%h^5B*CJOJQJ\^JaJphf)h^5B*CJOJQJ\^JaJph'   F H z |                @ B D      N  ïïÛÛÛÛyh h2Bh^CJOJQJ^JaJ h9h^CJOJQJ^JaJ hch^CJOJQJ^JaJh^hNOh^5OJQJ\^J&hNOh^5CJOJQJ\^JaJhNOh^OJQJ^J hNOh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ&    {{ $$Ifa$gdNOxkdNS$$Ifl0*T#*+ t0644 la  B {{ $$Ifa$gdNOxkdS$$Ifl0*T#*+ t0644 laB D   {{{ $$Ifa$gdNOxkdrT$$Ifl0*T#*+ t0644 la   $a$gd"xkdU$$Ifl0*T#*+ t0644 la          6   .    8 : b    H $a$gd"$a$gd" 6 J X Z \   , . ~   2 8 : b d п΅mUAA&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/h'Sh^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hP4h^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJd         &       b ~       R T  ®ᜇvaaL)hbh^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph hqh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJh-_CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hxLh^CJOJQJ^JaJ  H J         T V Z \     2 F T V X |      dzrrrraaPPPrr h:%h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ hxLh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph h1h^CJOJQJ^JaJ)h1h^B*CJOJQJ^JaJphH J        T V Z \                $a$gd"$a$gd" 2    ,       H           <    @ $a$gd"$a$gd" ( , f          H    îÖttctR>&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ/h'Sh^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hP4h^5B*CJOJQJ\^JaJph h^5CJOJQJ\^JaJ&h8h^5CJOJQJ\^JaJ   $ * , .     <    < b p     $ : ʵصʤn`ʤOnO hx9hh^CJOJQJ^JaJh@CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hReFh^CJOJQJ^JaJ&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ)h[ih^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph@      $ \ ! ! ! ! Z" " " " " $a$gd" ! J! l! ! ! ! ! ! "" X" Z" " " " " " # # п~fRAR hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/h'Sh^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hP4h^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ" " # 0) 2) L) * R* n+ p+ + X, , - 4. 6. :. <. z. . . . . . / / / / $a$gd"$a$gd"# # # # # 0$ Z$ p$ v$ ~$ $ $ $ .( .) 0) 2) L) ~) ) ) ) * * * R* n+ p+ + T, V, 4. 6. :. <. z. . пoЫЫЫЫ#h^B*CJOJQJ^JaJph)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph)h!h^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hoh^CJOJQJ^JaJ$. . . . / / "/ $/ H/ / / / / / / / 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 пппЮޚޅmmUAA&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/h'Sh^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hP4h^5B*CJOJQJ\^JaJph)h^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ/ 0 1 1 1 1 H1 5 5 5 6 6 7 "8 $8 T8 8 8 8 (9 Z9 \9 ^9 `9 b9 d9 f9 h9 $a$gd"$a$gd" 1 H1 1 1 1 2 5 5 5 5 5 5 f6 l6 n6 p6 6 6 6 7 7 8 8 ޼p[p[ޫJJ h_lh^CJOJQJ^JaJ)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ h+ h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ8 8 "8 $8 T8 8 8 8 8 (9 89 \9 f9 v9 9 9 9 9 9 9 (: J: b: |: : : : : ǹۨǨ۹r])h^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&h_lh^5CJOJQJ\^JaJh9 j9 l9 n9 p9 r9 t9 v9 9 |: ~: : : ; z; |; ; ; ; = > > > ? ? $@ A A $a$gd"$a$gd": : : : ; ; z; |; ; ; ; ; ; H= > > > 纩seQ<)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ h*h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ/h'Sh^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hP4h^5B*CJOJQJ\^JaJph> > l? ? ? ? ? ? ? ? ? $@ @ @ @ A A A >A @B DB FB HB B B B B C $C 8C ʵʤʓn]]]nʓʓnLL hx9hh^CJOJQJ^JaJ h_lh^CJOJQJ^JaJ&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ h*h^CJOJQJ^JaJ)h*h^B*CJOJQJ^JaJphh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJphA >A A BB DB FB HB B B B B B B B B B B B B B B B C C C $C D D D $a$gd"8C FC HC JC nC C C C D D D D D D D ^E `E vE zE |E ~E E H H п~fRRAR hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/h'Sh^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJD D D ^E `E |E ~E E G G H H H H H H K K 6K K L L M M hO jO nO pO $a$gd"$a$gd"H H H H H H NI K K K 6K M M M ^N |N hO jO nO pO O O P P P P 6P ZP lP nP P P ŷ즷췄ss아bQQ h:%h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hRh^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ hh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJpO O O P P P P P 6P P P P P ZQ Q Q Q Q Q R R 2S lS nS pS S S HT $a$gd"$a$gd"P P P P P P P P P ZQ Q Q Q Q Q Q R nS pS Ｋ{ggVgE hM~#h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/h22h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph h^5CJOJQJ\^JaJ&h8h^5CJOJQJ\^JaJ hP4h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJpS S S DT JT T T T @U U U U ,V .V V V V V V W W bW |W ~W W W W W W W W W ´죴쁣pbpQQQ h:%h^CJOJQJ^JaJh@CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hQh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ)hbh^B*CJOJQJ^JaJph)hRh^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJHT JT T U U ,V .V tV V V V W :W bW dW fW hW jW lW nW pW rW tW vW xW zW |W ~W $a$gd"$a$gd"~W W W W NX PX RX bX X `Y bY ~Y Y Y [ \ \ \ \ F] ] ] ] _ _ ` ` ` $a$gd"$a$gd"W W X 4X NX RX ^X bX X X X `Y bY xY |Y ~Y Y Y \ \ \ мФwccRcA hM~#h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/h22h^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hP4h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ\ \ F] J] ] ] ] ] R^ V^ ^ _ _ _ ` ` ` ` ` ` ` ` ` .a Ba ba a a a a a Ű쀢ooo^^MM h:%h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ hwnh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph)hRh^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ` ` ` ` ` a .a 0a 2a 4a 6a 8a :a a @a Ba ba a b b "b ~b b b b c c *c $a$gd"a a a a a b b b "b Jb Lb ~b b b b c c *c d п~fRAR hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/h22h^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hP4h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ*c d d d Be De |e Tg Vg g g h h Ni Pi Ri Vi Xi i i i i i i i j j j $a$gd"$a$gd"d d d d d d Be De |e Rg Tg Vg g h h Ni Ri Vi Xi i i i j j j 0j Tj ɸɣەsەbsTh@CJOJQJ^JaJ hZh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ)hRh^B*CJOJQJ^JaJph hRh^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJj j j j j j j 0j j j j j j k k k l l l Fl l m m :m m n Fn o $a$gd"$a$gd"Tj fj hj j j j j j j j j j j j k k l l l l l Fl m бmYYHY hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ/h22h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJhCJOJQJ^JaJ hP4h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJm m m :m m m n n Fn n n o o o o q @q Dq Fq Hq q q q q q r "r Fr ʵoooʀ^P^hCJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ hkh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ)hk$h^B*CJOJQJ^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph)hRh^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJo o o p q >q @q Dq Fq Hq q q q q q q q q q q q q q q q r r "r $a$gd"$a$gd"Fr Xr Zr vr xr zr |r r r r r r r ts s s s s s s t t t п~fQf==&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h22h^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hP4h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ"r |r r r r s s s t t Bt Fu v v v v w w :w w w x \x x y y y y $a$gd"$a$gd"t t Bt u u v v v w w :w w w w w x Hx Xx y y y y y y y y Bz `z z ͹ͨn]]nI]nn&h1h^6CJOJQJ]^JaJ h1h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ)hRh^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ&hkh^6CJOJQJ]^JaJh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJy y y z Bz Dz Fz Hz Jz Lz Nz Pz Rz Tz Vz Xz Zz \z ^z `z z z .{ 0{ 2{ B{ { :| <| $a$gd"z z z z z z z z z { .{ 2{ >{ B{ { { { :| <| >| V| X| Z| \| ^| | п{f{RRAR hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/h22h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hP4h^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ<| >| Z| \| ^| | } } } ~ @~ B~ z~   " r   L $a$gd"$a$gd"| | | | ,} H} } } } } ~ 4~ 6~ @~ B~ z~ ~ ~ ~ ~     " p r     L b ммooooм^ooo^м^ hM~#h^CJOJQJ^JaJ h1h^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)h1h^B*CJOJQJ^JaJph)hRh^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ$b ʁ  " > @ B D f ~ ҃ ᱠt_tG/h22h^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/hh^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hP4h^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ  ā Ɓ ȁ ʁ D    6 8 : b z | $a$gd"҃ ԃ   2 4 6 8 : b l ~ l v x | zlzl[l[G2)hRh^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ hSh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h 4h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ/h22h^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP| ( ˆ Ĉ Ί  . 0 2 4 6 8 : < > @ B D $a$gd"$a$gd" ( ~ ˆ Ĉ Ί . D ڋ  : R l n p | ͼ켫켚͉͉͉xdL/h_h^5B*CJOJQJ\^JaJph&h8h^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ hh^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hSh^CJOJQJ^JaJ&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJD d  l n p T V X t v v ‘ ܑ 4 l T V , . 0 2 4 $a$gd"$a$gd" ތ   T V X n r t v ΍  ( 2 4 r^^^P?P?P? h h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ/h22h^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP h@ h^CJOJQJ^JaJ/h_h^5B*CJOJQJ\^JaJph)h^5B*CJOJQJ\^JaJph r t v z ‘ ܑ 4 l ’ T V * , 0 4 8 : x ؖ z ԗ ֗ ڗ пЫtcccc hh^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ h_h^CJOJQJ^JaJ)hRh^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ h h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ&4 8 : x ؖ ږ ܖ ޖ    : 2 4 N D $a$gd"$a$gd"     . 0  8 : P R T V X Z v ~ ʼwbwbwbwbwN= hx9hh^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ)h^5B* CJOJQJ\^JaJphP/hS%h^5B* CJOJQJ\^JaJphP)h^5B*CJOJQJ\^JaJph/h_h^5B*CJOJQJ\^JaJphh^CJOJQJ^JaJ h:%h^CJOJQJ^JaJ&h|h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ Μ М V 0 2 4 N P R ޟ D Ġ Ҡ Ԡ ޠ ͼpppXC)h^6B*CJOJQJ]^JaJph/h?<>h^6B*CJOJQJ]^JaJph#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJ h^5CJOJQJ\^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h^$h^CJOJQJ^JaJ&hx9hh^5CJOJQJ\^JaJ . 0 J L P v b d f ި , . ͼ᧕sbQM@h]kh^OJQJ^Jh^ h*h^CJOJQJ^JaJ hx9hh^CJOJQJ^JaJ hM~#h^CJOJQJ^JaJ h"7h^CJOJQJ^JaJ#h^B*CJOJQJ^JaJph)h[ih^B*CJOJQJ^JaJph h^5CJOJQJ\^JaJ&hM~#h^5CJOJQJ\^JaJh^CJOJQJ^JaJ h^$h^CJOJQJ^JaJD 0 J L d f j , . 0 8 $a$gdq d ]gd+$a$gd"$a$gd". >  ܰ : b  X Z  " 0 n    2 f x `  " 4 N p $ & 2 4 < > N P R J L    0 P X d t z ᮝ hZh^CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ&h2h^5CJOJQJ\^JaJ h>sTh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ h#h^CJOJQJ^JaJ> ~ j l * V X X Z $a$gdq J L N L N L N j l @ B   $a$gdqI$EƀCba$gdq N Z \ j l $ Z b 8 < D ` ` v l @ X \ ^  . 0 2 4 п򮚮򮚉򮚮 h^5CJOJQJ\^JaJ&h%h^5CJOJQJ\^JaJ h%h^CJOJQJ^JaJ hZh^CJOJQJ^JaJ h-Yh^CJOJQJ^JaJ h>sTh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ3 P R ^ ` b d  4 D       0 , -gd#gdB d ]gd+$a$gdq   $ 4 6 F H V ^ b   6 N R x ` d    ᪝yhsh^OJQJ^Jhv3h^OJQJ^Jh^OJQJ^Jhh^OJQJ^Jh^ hQh^CJOJQJ^JaJ h%h^CJOJQJ^JaJ h>sTh^CJOJQJ^JaJh^CJOJQJ^JaJ hqQLh^CJOJQJ^JaJ*          . 0 2 ( , . 0 : ^ 8 ӼӓӂӓkZZӓSIBI huk6]hi4huk6] hi4huk hlOvhukCJOJQJ^JaJ-jhlOvhuk0JBCJOJQJU^JaJ h(f#hukCJOJQJ^JaJjhuk0JBU hShukCJOJQJ^JaJhukCJOJQJ^JaJ-jhShuk0JBCJOJQJU^JaJhuk h+hukCJOJQJ^JaJ-jh+huk0JBCJOJQJU^JaJ8 Z        " $ & ( * , 8 : > @ B F H T V \ ^ ` d f j r z ؼؼؼҮؼؼ#hukB*CJOJQJ^JaJphhwhhuk6CJ]aJh40JmHnHuhey0JmHnHu huk0Jjhuk0JUjhR-UhR-huk hE"$huk huk6]=  & ( * B D F ` b d h]hgdF_ &`gdF_gd#d f h j t v x z gd#        " * . 8 < F J Z ^ r v     h^hhuk#hukB*CJOJQJ^JaJph*        " , . : < H J \ ^ t v     d ]gd+gd#21h:pF_. A!"#$% 51h0:pF_A .!"#$% 21h:pF_. A!"#$% 51h0:p+A .!"#$% 21h:p+. A!"#$% 51h0:p^A .!"#$% 21h:p^. A!"#$% 51h0:p*2\A .!"#$% 21h:p^. A!"#$% 51h0:p^A .!"#$% 21h:p^. A!"#$% ng% &8ZuεPNG  IHDRu%9!sRGBPLTE  "%&+& 14<+36,,%'-2 .4 -1773399;;==1628:?6>3:.6;% #: %> !*+-&&'.38555;<<689,-. 6CLS\9BJ7@8Ndkt{B- E4.O-<-/;7;/333249IAAEA℄ȷ ce"IDATx^] |Tչj ,"$ O)X$(dLhPVJXjb@=VqQ Z. 0 (Жs63~|prwV߮fѵҵ%7.EIn趋I"I_EN[px\ϒsE=}n| ǜ~f‘1pW#-}m00gN&[=;` u~ C: o>E?ă߷OOlO&={4 cg+x`@cg1p#-A/®ig៿h?%"LVo%NhA/x~ Hk_@?pP:_}@r,C=3H?׶?k21g&~ʼn's->1؉yK.{}dcW~}g/yӋ.X.D ȆP:tI٥] GD z#vf}I^FxIWS9RR kϐ\56/$i< B??:`?E@ GLٰ!ZZwAO&2h`@ϟ =8Poχ!bD&c:G 1hFb/L^AͲ}yH5,|ȣ}}o$g\XgQ& V4JŔ[gr>GW _p؟$ DG/\W ߀FezpCRk}.Ak8Xmt㐟 Xuvh>?o;7MA ?\{Ώ5~DrMC<}uM'P4 [wOA齐no#͛uFM(/ZL>&PcB~7$CuzLYr&zʫ*R.MBPL9n=4-Vĵ'rz]8MxqvWi; ؒ$%U#uYhH2i-菈[zRZ %3H+RmúSHX904Qk7r<l׈eNw03},zz~SCXNV0w>քFiԹӨyB) "~06kz[~Dm{c[r Axȵq4d2]a[}g#Qs*:cOk(<нC@}7> 7̘<OLtHtmmXE\uHkᆓV4y#޷6hP~#GL"@ZqؒS pc%V—A#J*𰄽-AC_*}]v/m6WON-ɾF|(2Fmq&AԈr/C $WK[{@U'ؿ$Yn)+C7o@Oc1ˎ&?Fz3,8N0F / cBUafoDe[.;QIM=EJZ9㽘t:P/#nLV8Sm))J`^lOJЁƹZW j ,r%'6s1pwrI_N'+lޙI}"7C:lr Kޟ17VY:7(_;D k50ƫ,**xe1z^Vna^B"|`6ӽ.yAMĘGZ^c}Up:t=tOpڏ9S7oOȘ=?y*`֔gX[Qnx>&aTi+Ɋ+{MksiJW#)(@X2ȵvvȈ1qm]#3Q}M+I7l }T-y57E='F= ?!VpwcgS碘&A}'Q5ߠWi:ë#T#=Q{2 ~,ǐ#D(n+,r)4F n^CQEVc2ɥmĔc@heInuٵ@ndx4j!P!cf4Io[q!+r7L{h&"ܡ1 mhA)ĸr&I7MΠhD ؁4y-`&.JHwnl"O^T.O-|8~򆽺;>"X< !RPi \g^~eY6*zu/9 :;Xal ,#k#fgW?\@l_W}S!#Jf 7)3Co?_ N>x0`.J Hp CQO ʨBl݁ԑYR5HhgjfZRʄ ۫QCDt{u?v9jQt*/_x5*X6> t̞Q`kL JBV8qA>1Ę] =̙ 0J3"^Ϗ`DZⱉS%v]~;({glFc$r(Ql: @)B4e&dSPW ldjQ> Bv$B\V( -t&Ru| &8[= =0ǡ_EvE8w*l2%{5!ErTy95y$r8M&f+HASzQS*k5Ȗ&Dack$_V*Qg\DI PyC&O C?~T$%9&)lǽCèD| ÔN=-Q%^$Y5UUo<|Mhn|ƞf-0T7@Z ` x{RpU^@qF`̛yNCW.P%̕ *4ʇliW+P & ?KrKN?q}8sZA'T3N`j-'@W<6ɭQw͌N;=fޤ4@QRKà(LOxf t"e`%I=n⥢6WVS7{ʔǛ QeēK߻ :Fxm6TW)%Z9F~KAudOIywN0&M׋Ih@=ƪQ5B !YpӁNb۽B{eҿK3*u]-SO8ߐiT鰪#%Ҧ%w&93\ޭBc@@ >BT%F,Q\[Ӗ;&['IW|c*7#/*? pD_,:zɣ@R>Rj"VGҀ`'4MZjXO#f(Dk24Vx*IOj8`CXcԛȾ--ڳbe$hujÉ4.)gl8kmۜ,خSYS$+9!X$'%q p Er<7D{Y A݊ԛh_W~4v0]p}%OQeg)%$ 팛IhgMuP9U'qNjIT Ay jG ( h86V\j׎rO0][_(1/ՒpL1x=mj~g_`5;qGEe!띀I4fMEywaz}[: V LD (<3naw־k kMgVx:}[v:[j2xxHw0_J?^׉|^0ERKxȰ j(-LOv;䴬t5t$}ɁFN{FK\L$c_5ݵ{jz|B, vTN:fD?q6Zl- }M}nD ڵǷ)w Uu L^j(̌2~1# qT.zO[s1oVVR%4VտĠTBv_zi;85>wL1rƂ^nK4RUvJ}ZWcSmu-ȸ62F6RrAl<֔wTֵu`VWd[%4CZ/#ݝdK*8 lk+%qO1Nv$#V,EDO[V܂!Y ZV|N$gz"tzv:/˵g4 G:$s 9x2}s$5*kՎ&ۚ4*cua5@HݙqU”)]rd"5QyV-萫\mŒ_&xeCҖF_1c"4jt}R 0'Y;8AI-UcQCc{RQˍ KF!k))=U۶zfqcP%@ni&WMQQ};X?oyqMMd7G֪le+qP' A#]-iƊY_Nǭ]WAreܞ?yKmA&;ZN@A"V8,J-8Hii--9I."STq9zgO!h@^qխ]$ [\Xs\әd!#K'8{ϫiwL5 4pkl]V=kK;<;3J EOّQu=R>{v+ox$3dpj"b]6sM% e56ݷƮ2 /@!W`EiG:^]jk~#Vք@z=mv3i8Zpw1b3Ÿd/*G̡wE9&msU}cs,+*vRNEc$FT s,Fؽ+uܾ`o퇻.?wΜ^6H|f wdCXD^34f@t$gb >#ȏG\k=U^>k J9L*P@qdl0į ЂY!2 @U;Thtc]Ga:v8HNxT G_4 >@N9Zq#Q<$j3~ߕ 681_wP>nȀu( ] p^68=50%>&Gy4,BCFs`b 5 S$%gBDCum ~PG> N& T9y.2i 0vWM LΓׁ_D|~) 8xMlm.ɳ9f#<BmR Y]4oaSV-Ac­Qh%Ql.*rR!0C*^j'iIh!X__Kina(45da9]SϪ5#N j@ ~wT;4 eEP J(7Ϡo 7"(d^p28$srF,T5lh쉴D1ZSGAH?h[$k2(@)}osR]Q)k=DЧNOQbKC Tư>$ ?U~N4.mAKQdm d]\>7NIJ -YXFH{Ox;E [7W_/]8_z"g>XHw.rAoΜ_3L?f,_KMq2|ݺ` h<"'߾9q9AK 2ΡIy [`"?u« @Ώ"*N<>ʸ)GOWfwpZcZ4gI.l¤s{h1!hd<hIENDB`$$If!vh5O 55 #vO #v#v :V l4(+,5O 55 9/ / / /  / a$$If!vh5O 555555#vO #v#v:V l4 F(+,5O 559/ / / /  / apFkd$$Ifl4֞*y smgE #$( 'O '''''' F(44 lapF$$If!vh5O 555555#vO #v#v:V l(,5O 559/ / / /  a$$If!vh5O 555555#vO #v#v:V l(,5O 559/ / / /  a$$If!vh5O 555555#vO #v#v:V l(,5O 559/ / / /  a$$If!vh5O 555555#vO #v#v:V l(,5O 559/ / / /  a$$If!vh5O 555555#vO #v#v:V l(,5O 559/ / / /  a$$If!vh5O 555555#vO #v#v:V l(,5O 559/ /  / ag$$If!vh5O 555555#vO #v#v:V l F(,5O 559/ /  / apFkdA $$Ifl֞*y smgE #$(O '''''' F(44 lapF$$If!vh5Z555#vZ#v:V l (0Y6,,5Z59ap($$If!vh5Z555#vZ#v:V l0Y6,5Z59/ a$$If!vh5Z555#vZ#v:V l0Y6,5Z599/ a$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l F#6,,555555259/ / / / / / / / apFkd4$$Ifl֞*U E#'&&&&&2& F#644 lapF$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l#6,,555555259/  / / a$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l#6,,555555259/ /  a$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l#6,,555555259/ /  a$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l#6,,555555259/ /  a$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l#6,,555555259/ /  a$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l#6,,555555259/ /  a$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l#6,,555555259/ /  a$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l#6,,555555259/ /  a!$$If!vh555z5v5{55E#v#v#vz#vv#v{#v#vE:V l#6,,555555259/ /  / /  / a$$If!v h555555555 5 #v#v#v :V l d0%6, 5}5 9 apdkd$$Ifl * J *j !$'}''''''''' d0%6((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v#v :V l0%6, 5}5 9 akd $$Ifl * J *j !$'}'''''''''0%6((((44 la>$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V l (p6,,5509/ / / / / / ap($$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/ /  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/ /  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/ /  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/ /  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/ /  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/ /  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/ /  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/ /  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,5509/  a$$If!vh5!5550#v!#v#v#v0:V lp6,,5509/ / / a$$If!vh555#v#v:V l  t0655ap$$If!vh555#v#v:V l t06,55/ / a$$If!vh555#v#v:V l t06,55/ a$$If!vh555#v#v:V l t06,55/ am$$If!vh5#v:V l*6,5*9/ / a$$If!vh55E55E5E5#v#vE#v#vE#v:V l <*6,5)55v559/  / / / /  / / / / ap<o$$If!vh555E55E5E5#v#v#vE#v#vE#v:V l*6,5T555v559/ / / / / / / / / / / / ao$$If!vh555E55E5E5#v#v#vE#v#vE#v:V l*6,5T555v559/ / / / / / / / / / / / aa$$If!vh555E55E5E5#v#v#vE#v#vE#v:V l*6,5T555v559/ /  / / / /  / / / /  / am$$If!vh5#v:V l6,59/ / a$$If!vh5*5E55E55#v*#vE#v#vE#v#v:V l <6,55 5v55v59/  / / / /  / / / / ap<}$$If!vh5"55E55E55#v"#v#vE#v#vE#v#v:V l6,5"55 5v55v59/ / / / / / / / / / / / a}$$If!vh5"55E55E55#v"#v#vE#v#vE#v#v:V l6,5"55 5v55v59/ / / / / / / / / / / / ao$$If!vh5"55E55E55#v"#v#vE#v#vE#v#v:V l6,5"55 5v55v59/ /  / / / /  / / / /  / a$$If!vh5X5@ 5#vX#v@ #v:V li  t 6`0,"5X5@ 5pP$$If!vh5X5T55 5#vX#vT#v#v #v:V l  t 6`20,"5X5T55 5p2$$If!vh5X5T55 5#vX#vT#v#v #v:V l t 6`0,"5X5T55 5$$If!vh5X5T55 5#vX#vT#v#v #v:V l t 6`0,"5X5T55 5$$If!vh5X5T55 5#vX#vT#v#v #v:V l t 6`0,"5X5T55 5$$If!vh5X5T55 5#vX#vT#v#v #v:V l t 6`0,"5X5T55 5$$If!vh5X5T55 5#vX#vT#v#v #v:V l t 6`0,"5X5T55 5$$If!vh5X5T55 5#vX#vT#v#v #v:V l t 6`0,"5X5T55 5P$$If!vh5X5T55 5#vX#vT#v#v #v:V l  t 6`20,"5X5T55 5p2m$$If!vh5$#v$:V l,<$6,5<$9/ / a $$If!vh5F 5 5 #vF #v #v :V l4<$6+,,5 5 5 9/ / / / / / / / / a$$If!vh5F 55]5g55j5j#vF #v#v]#vg#v#vj:V l4 F<$6+,,5 55K5x55X9/ / / / /  / / / / / apFkd_F$$Ifl4֞*p T~# ''K'x''X'X F<$644 lapFo$$If!vh5F 55]5g55j5j#vF #v#v]#vg#v#vj:V l<$6,5 55K5x55X9/ / / / / / / / / / / / ao$$If!vh5F 55]5g55j5j#vF #v#v]#vg#v#vj:V l<$6,5 55K5x55X9/ / / / / / / / / / / / ao$$If!vh5F 55]5g55j5j#vF #v#v]#vg#v#vj:V l<$6,5 55K5x55X9/ / / / / / / / / / / / ao$$If!vh5F 55]5g55j5j#vF #v#v]#vg#v#vj:V l<$6,5 55K5x55X9/ / / / / / / / / / / / ao$$If!vh5F 55]5g55j5j#vF #v#v]#vg#v#vj:V l,<$6,5 55K5x55X9/ / / / / / / / / / / / ao$$If!vh5F 55]5g55j5j#vF #v#v]#vg#v#vj:V l<$6,5 55K5x55X9/ / / / / / / / / / / / aS$$If!vh5F 55]5g55j5j#vF #v#v]#vg#v#vj:V l<$6,5 55K5x55X9/ /  / / /  / / / / / a$$If!vh5F 55]5g55j5j#vF #v#v]#vg#v#vj:V l; F<$6,5 55K5x55X9/ / /  / / / /  / / / /  / apFkdcT$$Ifl;֞*p T~# ''K'x''X'X F<$644 lapF; Dd E"4""V  S 2A?Picture 1" l̲ާ.׷^E1m X @=e l̲ާ.׷^E1X1lUؘ43 x]GM&Yec]fAO6Ilіi76(X"^)^ WX(H%4UɕWLޜ'f ߙygyfΜMRK)=zKtINܓ#STKGdIIiµBf i+F?weP heG&zMm&VƷ#草zh3'Vx=5k֗K.r|3ri􁑒vAkHn7QmOm` 1^C}dwzܷ?!\]&|4gp|c+ߊ`BxNғk0/(h?wd]AKlkuk~?Lg{]W XZ?r_pyn=6wץϟN'X~$M_uiOݳ捩7OiO=ɵc o?CZ#hJ0䥇6([::swkzWQM6>v:Uc =b^Pf?h&0N!@Px y~'>L˟ܷD-VMdW_>͂2ַ!Oy?hC;vMO3o|^8y_vFU<)7PҫCo3`XI,vtʚ!JC~@7Q֦,kc+YzجDW;S{\)l>DkS{m`. DmVyOo^ȅGﷰOZg؄?b%?~-3\l(|emس\B1~Ͳgڂ)E=3MFuǁW=KwBMB;$_K\KԟKσ||W+|9 ywwI^.Ѿ} y~g<[Wzo2ߜ2_?<4և{X3VGg3HѢjr&Nao`̥qߝ>HMKW^(_޸6 qWxKzs#7"n$U*ry'_#9sXOw3' ^r{'~k~nu g \oˋ;#xu(ݥEV!ޟPu, ޚE7ſg_fO'Cکtѓ=b^gpޓC:x9,m̵yS۪Gks}Ikj {]O/e 1gn{kz8oK[N.S[xbSɱ rCxkxtz3419H>0_u$1ۻQSKe~DC_mQ*1JW>WWuzHU57@= oEARAI!Vͺ:色Φ3;ɒhZZT]/}TA`;2/dyAk)"۩Y< wjb)j᣼-`궐> nڤNkxwQkY޶nu;jO kW jt}w<\1* *(Pa^+!aZWQo}5|iQrߥ[BʗAnܵoזRZom%r(_nybm}b 3:Z Zy?㪯`\B3V'vcǮ\'.-8q$$If!vh5 5J5J5J55n5n5#v #vJ#v#vn#v:V l  tP0(D,5 5J55n5apPkdc$$Iflִ* JF"$' JJJnn  tP0(D    44 lapP'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akdg$$Ifl4 * JFf$$(`JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akdk$$Ifl4 * JFf$$( JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akd1n$$Ifl4 * JFf$$( JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akdSq$$Ifl4 * JFf$$( JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akdut$$Ifl4 * JFf$$(`JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akdw$$Ifl4 * JFf$$( JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akdz$$Ifl4 * JFf$$( JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akd}$$Ifl4 * JFf$$( JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akd$$Ifl4 * JFf$$(`JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akd$$Ifl4 * JFf$$( JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akdA$$Ifl4 * JFf$$( JJJn t0($$$$44 la'$$If!v h555J5J5J55n55 #v#v#vJ#v#vn#v#v :V l4 t0(+, 555J55n55 /  akdc$$Ifl4 * JFf$$( JJJn t0($$$$44 la$$If!vh55+5*5*5*5*5*5*#v#v+#v*:V l!6,5$55\9/ /  / a$$If!vh55+5*5*5*5*5*5*#v#v+#v*:V l!6,5$55\9/ / / /  a$$If!vh55+5*5*5*5*5*5*#v#v+#v*:V l!6,5$55\9/ / / /  a$$If!vh55+5*5*5*5*5*5*#v#v+#v*:V l!6,5$55\9/ / / /  aDd !=V  S 2A?Picture 2"d/mg A&u2@7 @=8/mg A&u2RS>x }ϻװ:$P@Q-b RB8UJ~AEIq%Kc^k5C56XƎ˘8R!{oooms}oYB;Bbi•BhCC޿>y-cmMPMiǏv~|;Ni >>Kr.ҠtL9}@z(`u'b34Ǩ?LG ÷hM>iii%ӱ$>z(|V{4tcƠbۨ;ұT)6FyvÉѼ /|+QܓjbBoв0aiX_ [z~ip{4md&>GmoA=E#wCi.~)ΏΙ`Q0OI{oY6ϓΓqgQɩ]0\*>=Oϥo4^rʟKŧR%T|z./9?`s)\?wKvt~}vݡ.9C.9xɩ}j.9/%v?z$z@!MG2cx<\f%0Ww<_ ^l;;ߝdK[f*M@/*p7PЬ wh>W#,Ⲽi XM۱ku%~A h64vc"0 h. K\c/>/G~K  4WՁrjvD_D~ Kwi Mhk/R;vS|$?q]/4Wkezt ĵ둶h;vK|\G@\[2Vpmn> 07ׁ) ގ}, `.˷u3 J۱7G˷"нu_C J۱E˷#6͝ghn۱߈>B~=qݍ=Hwh;cY1<]#ݟk{iAxzދh+\K q=8H{>z$ 8'zԎ9n.x H/hhk($,E.ts˞۱<1.xZy=^@H|̥֞Vj+~g_9/_si$KVSԋk esI>}hԋ hwc~5\mO;%9ʡfAw|G\c?)5X_sM$$xNqr}uj5dOGNew:~w}5#ƚKEzqG~\<%Y39YK>\l.ɿ j#&gnzqߞcyV%Yܫ^\+_c?ds'F{\Ž1ŵ91%.D3*K&% }u51[dqlzq] c-.⺁Zws7pmIcm1(ҶvxcPǀ`?ZA#PT[e[nׁyw\(Α ~I[9[Ӽc|y݃N_r8˝KcI^[Q1}q,KXAgI, w9ԺOX|Vp1H4˜#'p |0LE;H{Mp[ C5W;${C!A?wzՒ:%#>e:]- W?ԽǗ{ `ijՠ'ﳲIu u!o.*[ ~ry<ߎG9l::gJe)BfKT^NZyM{.%gRW@m4lcxc<5K}VOL)iܢq 9j5(~8di->}H]lgNrgԏUCzPmaovCh]-֛*}^vi_b_UKյ jkAH+[&P)Y97}u}}*Z/j&^k֣7{ b] 3f$g: nN,@KXICm[}8;=S5T;/zީTw*};#d/~z7TIw+}RN9ެ>$˲ue/Ʃ\4^@Oj :ej!5%[+Y1 m-͑|ڔĊOb 0nRn"㽧~̡ޣyHd0rQͥ񷒧Ư1YU(n{lڷ9@߉E?{6ǹ'zY?AsjC=q?i.(_7|5k=zmh+17s܎({o3-ܺ_,߅ڛOSށiz܁ɼ^9Ҟ}ٳ@qv>Jl}W54Nɶd~n.Y_yG<r%/1Gb^\i=U4QV9zz͉A} O~2H:[++|SmyS^*^Q5>rHڦv#i7ji5Zin)ǗAqyѿ8nz8.tt (nz4{&|$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5*5*#v*:V l t065*a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a$$If!vh5}55#v}#v:V l06,5}55<9a Dd 4""V  S 2A?Picture 3" ,k$4߬<4YL  @= ,k$4߬<4YLh4,7Lؘ4 x՛]l\GuBB6AvjGvpC8[[BQ@"6Q$4-yJ!*J[T! /">/6UU_JABA{foڱa9gΜ9sn(pHhO%&I>}BwpA27(h an}[B u[" j\Z 3oٍmaƴ +jA0zq%֥*;&o&Cm-IƳ+V.a@6&4֣ X3W"lZ#Ç f=c"Y@68dXX?K&oyLzk@7sljm~K[i7g'BpL _ b֮Ede_TaE"'@N!^*~/14L(277hv/zRgB(j{r;8J'ߩ_bd7~q_m k8?|T4T'W݌/NlCzxZھx[!Vgo14}w|6|Tx#OX_7{7; _Z=g<.jwuZ=mz7ݣu(5;ɪM3-N갦ް@dӇ]y>,d DŽ4/%_sӋ5A7kV=翧_I{S|*gQ~枿/g)>s'~EoYCZ Wܬ9 S܍K?ԙ$rF\l 2O3m!V}A̚mz-gHq3ۑ澵|@(+BYY .zTrQY^bnY/L~"Z#%$7_ɾ3 v6̦Yg899s3 `}l?MSc.f;gggu'1w"""z~WR|EEJGR|枿/g)>s'̍o4Z [S)_X$3|t{~z66&zU/5&V,lZv_So ݝ~7y@ 4 ih6A jݍ6nؼ7ޭRpV=߫433S9/^aJ3Wy 0^(c܇9n/W ,.ߴooj^ͰbE}OcJzujs //Ʒ3ul?̸1Kb5 =˜vϨ3wFֻ1zP>&$zRz*,kˉ˒u?D_{`?9k'K[6}}-ȭkeH VUr ?7?@8;6˯$O~z[hrv!k[+݂oL8)Ϧ2MR%|і?ȼc/743ʖw'pZͳ;%C=%xkjyWy`8<9=3Ԙ͑1,~G|g Em9~CV[dY@liJZ3óq{6,_S-&({%wʛE K誥v3h;x} h ʇ\FkH PC#+t eJ;vWGvpiq۩eX]?):Z;Jב{7w^ ٝ=9?<{oB[ =W"_ڧ:rs7jr.rŹ!e9kϪo?pu@oۭ] ˖UdOڗaLOE4J[Y%Zgo:u}t :|O^O#IcA]f)b?Fi*Ho6p.m!XCU-y'@>ٞ#;]-H6ne׸Uk΀v&@~\{YҸlm8p+a}GB9>yp%y< ɘz99^)6Jׯ 9f!q2g9/6s[DcKt kuX=s ?ǝ.ng{$w99UlǘK]9^BG?w^5G;ӯeVY{\3HuxeŰ['/nx'Fxi{u.Ơ//9KSvɡ}K.9/O%kSvɡ=k-=_IiUuU${;i_Kl2;3BwҐ2j`$PeS0aB\K_>q-` 4U#OwA+p} Y}Kd57y2B{Z2LƽFŵ]&ў$`\]׸$+3{UDڍI_LƵ xH/niy8}r}Bl1O1^bEFb|a>c?cqIk?x[_1U|,C`׫h =62:oW$GU@\eEs8+c\l\q\ h ^K8N)@\93ux[_1Y߀N%YqBS] Sx[_1}1.{5~p􏑥MǸLNwSgP+/3hw0q1}+YR.wqt}2^1pIpI>F1.qGc3ymze`+㕏j׸$+^\:rz5W>Z{ٸ$žŵM&Gq5.+[^\쏭역ԝpZ_ {ٸ$ƾŵۃ}'5.׸$ytqgGാѳdrcl 8=G#dy~,.c\Kr3Sԋ5OE ݓ"d}>&?4[e'ѭhic\?E /!^D_B^F+OǸC^pInE]Nrt{.Zp}u6_R\!D+Ѻ1_!o $o@~zz5ڀ|;mr6&\q@%~䷨~ݏHuf@uQo\ Avyt(.c8}hd(G,voKelϮ.Psial J|[He'cU\u3~ߣkbocvcy+sOes-yFnXXg?YߛbmSP4QkƷB f+C33w밊ثLf 5/^Ֆb|t1O#=ŸcbP߀0Bl/\b=b鎑%[XJ|(Hǒx,z O,يDzP<\kYXex>V6O,ي{cU'lc}6b;9G^{+U>ןRRø@ ܮ3PlC-Cf+6F>OXOìXN2[i&ş[ u[>%K2[i.Fbh^web]S4C>>SIlҩ~%9YQXf+-ָ3O'*b>ϭbڸkҟg\7 OBaJq[ؒe҉o/dԖR1#%;!855G*blhIefzoAB;Q&(Yt\9Mȥ=wדMZ0EUM(ot_v˹I|:܆kyf<O2>ךZ$ú/j 3!0h^M ÊK\M~crfWh,6;ٛb z]lbVU53z&Vӱd+1ս zeX|9|z2O,يź:շhcmKbn!7±6£ZD=zeX)Rl(Z.^۾PYFlY>WJ܁>n}w|;9u>zMJX?eAJ- Bgx!=H g>c Uh~LОhm#AuMz$w'ރg wtA Ev&iJ,u?M:`&f[rnC܁zw?ߞѺ;X>g5 H}Logj~?;cdkK|7 /+:wW~}*󫾣,_$~g`UrQqss!>X{Xl kNJQu]hX ZQF5W#GGR+wa|lc|G2NvmhډކwB+"뫱La,J=4י|qY{{%}CgGe W/ɶ.Ed/k>ƧqsI l`.ZKa{#57T~H zOc10Xa4ohcqǸ$wq4_usq},?\CÀ|+b,JhUT5qql{ dcIu^mjXΎtGֱsBy[Cm= #f#:t.]L;Pt /h^+|3Q-@кS?-Oa>3Lp~s.ork-oM_Z^9u`%#}>FSxb} &{EX\OUlMO]ڧ+A!ΰUJrf skA&Eݨ,>mqCw[}@P>ܼςkԠTfYDd E"4V  S 2A?Picture 6"!=8#l.A @=!=8#l.A`LlUؘ4Qx{ŕǻ^a6Bd@aaE$0 ,مNPVIN*kRC7*( <&Z$3Vd60\%8C9t;!EAf8wps38W:lMy7esg8AsUϸOx@J*<Ћ?aS(v22QlB ]cUDWVdFܩY+riZWmN9\'99؈m1bbq8_%4˙xWft"'[">QMkPMokd<ʛm=Xrub7W\cX@wg!!ƹEJl75\eE9:X6)uh?MǥM˕k۴,ЙQ_3;rď6-6sFUJMqMpius9 kȬdֵwzנ7tvzě:݃,@0l&Lۖjw-5˞rJxߓٶdTo3kot.WRYEu)[) Mڬuo7S誵j/]6aȱuG!97Cu{o52bjŪ#n&el}4W/à۴Nj9ZMӵW>ϻP No}6s,#_9 AX;V/k~XQOcWb)9rNh}jn5s5goͮ%j윈|)/D3KYU8Guښ/E 4\5Z>h-XU3ňۂW5Va5&5/±M/HcԔ_8Jc?G[cng!>vel43)[9:Cu9z 'Y?'>|V':YOIơZk$L51gLgL~=SxM/HcԔ_8Ϙ?cDv~g~/±7x_8W/>wLޓ"SD $w0^iΥ`.\GsV{jHW#4iVKNQ?3[v|_:Z;h2܍i-Rd -iksk-XC2D3k-kZcF/v_Z9p5kK9V|DmFhWlGLrDr==j8JiycAw`߁5)p SS~?(a'#pQOPܶ|%;`ѻm7)CTo'۝;=q݂FYLs c'y3yG𗑅.nHXŌDkĸ"]\w1ż!."*fb[_BKX_ vq}T)*ĸy3..% >awdbn@qzuH_XEkzĸ+'ŵ] DzI*7b\k{!%\l vqq=H^Xq #ۃ]\[\7p9 {2V12"=r(N9v!ߕpZx&1.aqvq=ewFsYq^IJ7#,Ƹ1%,C.Xez=ױ0ָː]\ǰr^c\'`I,3R^e1u61.aq vqr.#\c\aq )EuW-^R^e1ƥDvRݨq6ísh+\k۵BZV!e>`z.ׂ6Menb<(2~k燺+t{e1<< ܑ~t <]G~xuU1/E\cO \~,xOr_CquWG\ajOqHt[b wO{ \~x6qg1.}q _G0pw>~!G'\}BqvQexŁ_o]/b W'p pw &bk{a \7a!7ncߏ ߌGkȍDؑ!(#qcn܍&\cCq}}_&Vd<5q o5u67oJCqv7]pOrT?9#2yb O cKx\3}ބlFߚW10ָ7357 ׮ɸcKxvq^GߐU͸jX^.$x-$db% ?5Uj bVG\KX^`Rx%zS0ָW_Zsگ@C_K1E\X^}k_@_pYp38Lz*O̺7n1M!+^O\[ٓ-ў1xs% O49=♰φσwo 9s=w%\? 1"Ky"pp/=!Ƹ__'Ux_u{ c\#.}~;_sP1! \!qw!Ƹq ?~۝'ݛd1w".wҿNwi{ǟJN l%|;{~&\zKCp-}y_O·2?x i!q\q17'qYD c;[圆f2 ˔L?&Hh]5zg ~D97t0{z{DԴn;܏JD+[7pkk܂+(v,;Kwɜrkĩ-+.r׌HK\c5sޖ'ks᫼U(hϹq-k[6ү k\Wټҭn˵sy"t=}-ȟys2Ӝ ۑiwWKgVc}fALGC/z5u|XFe3_M<}yfD 97C\9W:~@I_|r\G(>$C\9LyY(c9W=~܆79vn˵xZsɗ;is纝嚉sɗ;_坫o5\um޹ڄ\ /w> t`_wqɓi?߹03%s5V?]c3g\{W {=gV\er˙w!gYPz]/9sLpv̗_9s=r=@.K7Ruպ54_~zgՅ}sKB;qmoD$c$˵7z'sI|zPrһI~ڕս(|r%\}sɗ+Ur&{[˫wM(|M/W+;>][[RO^(ʗO^\lۄ /z'o۽YȜ"FYrDgvq3nEU\e=PiI>Y?'3tr}[84Gӵx^|;7>l.c(_9y֯=*8yoz9ĀU8?:T*nAv`L@L&n7\z}Ok3mYOWR*3}4|-! -"lvt?89}fS3{Ҝdgt2vG%X5^{kBK".=ũ}{˾`c@c\:qr4#3bގ^vFf#.1S).aqNa9-c-Ƹ [MIx}P]fcd}HDml6γbTJ;,zrr$X= mi ?Dw |W3 [P[cuf {a+uHϡY3]} >='0'cI?;bt3;c:>b[QMfη=TvΫ10p>$kpƒZksv3L= sm^ؿ 93bZb~[_\Zo"IDuѿս]kz]c: ňTխ.CJЊ;-! Dd E"4V  S 2A?Picture 7"w ]? ipS % @=K ]? ipJlUؘ4 xklb;4,`6ETR@.I!<ӆ<@QRS)HUCuM*rUZrCQՐ/J!Tsnfhj>ss9sgvvPbGsOejqku.㞾Ϲ+PM[zyc74Ay:,ȞöfHwVwD_mF?9񑬲EHia1Oև}f0+{yX3߆o۷ T@P3>ě4|TLG|g^Rob1bk&*oWuZb`셎i(04Cnkp^OǼBT79$g?=PSe [ʇi˩/>zyx\x5ܱp Jn4t7czO a:mӅUv:e9Oer[Bjo3<żix[97:.{ۉC\|ZtG[l?h}j%ٜ[ |[5CƗFį{"P63a')l:3j|B՝?~:Ϳш|ibeU` g~>Y }rWGxɟc2sr}U#1ƾ|gL/_kcr-̓۹Y֋婕c4_w|㣚|YRO1MJ4Tᯰ"V\)7rx}۟_WSm[}3Ut>IXmo@/VAq+)O+lКY 7? @'=`N$\mk~sCk25FtO9߈n_ƌ06fCȇd3g3°~Љ~] cab.`sԂk\|9D1E4X *}^/ v&^ ס0kzW itߗ9XWLO(s`1>+G/\q`1>ŖiGFoe(t#[}Cl9b,WL˞,s#}՞ޜia,X["}t%<~Μcjl>̃ bڃj0Wch\q-خS>5{"{+}'L7К;qΎ[;YPH J ?^c~ߗkˏ1ƾ|yL/56{a?ŎUŸ_c_~*&ؗ@5Z/Y yzN}5ue2!~1j#z0t ll`P3IK=B7=* CMx  c1>wcnOF$@Îr<0BB%ܚ| ڍsuς8gBGuϡX[srUVn?oM.ȕ2'9- $h:(&K%ܖ8%9:gܾ%Dܚ,MnrnƭsURn'Eo6tW[m[X>oK] >>N+ϭɒrrn{֒KH~AH/й\ ?&K\=$GCI=tB',MnLJyHrƛ-Ф^Bo z~ sk4mwwsKJvZ hRn;ЛR[s){FT&[+Hm/:ϭɒrg]ܖ'B_oM.rn\)s)s ߂&v+z_FIסZ>&Kʭ%ߓJrN/۟U~6Bdr^>o\)۩&Do! P?&Kۅ{3IN9uz/[=s~zKc5Yv˟'>% }O )WS^@1yɒr4\AYQghF-,U ې,/6~^dI6ogBlH] x Hy{hce6$KcP[8Vτ9<|i ½ Q-^Z(/Z\7Y j7'Nwמc@dehܖLUjq[&Kg+֮ 2Y:[KmC[&Kck!KS chtB-LcἝڗQ5oDo޴)xE<&"olш|dKx1noR5YWF6*nY<Pui }=P}ax^cx^(-?_:x1oVVp Q+#}VKTy<g:V'QwWCJ8q{'n|:Go5ٵJ1 W}&9T_AL6^h;x,&w0>C= YWѯՖՔA[v'&?'}C95ZU|-mb媧E@T {3 ^C&jh7P=&~9Mhچ&XkT#TN'{q3y:vJf=}FsP5ږ;3ءսb誡 =G$]'&0xpgyWDQ_uBQpuUZ@_=9*: `X^eTF*W}M6=/Px4uh͕COfmm_fڰmf}nFm8͖{<^1X[0#8m+=sͱJ(Anֶtnߣ9~풗 w:?O&>t;W{:|·7aNq%󫗜;Ωg)Lڳ쇪2| (xVr&xO9/?C#%7];?: yyr'/)=פOO"sXGq;8G>sXܔ,*-ss"zF cam:c't#<{*קߪʬc-0ѭś X{gIuzUҾ4Hun\Oz%LE[#]!g (w; _+m ɝE@!IKO/~.W rY[+mGc* SW rK{ I}N)n[#i߿SW?@i f|*d4 `jӬJ(x^N| zɟ[u|ϒbcKJ o_;sw~' o繀>:;;7.e^q#^[ՕYʴ]–țy/׎U}a Tރ'u5IĘ=L>f;:cv1h1f˗Ҏf̞1SV-lw فǭ:ڦu<=Sʾs:RWASil9iq=S{Y~j{^ҭGЎDB?=R쥥I>}_[>ȀPkmwq$lO`YzX#f=u݂6 _nOrn/ٓY))ҺA;^?|~)Mݲܲ#:G0.Aƥ;q gIr}56,+`=0xGiSҜO){btW5E*at}7|lut MV7 #]:p>{ e=[Ad݆zGe@T.|]=>s>t볊2&ۭV C[&T#Cy0u+Jt)/̣)w~ri(Pn>wP22)c5|M2gWV<}\vV ]`+J=n$!M=51m v}"^4]4Hۛ(XҪƿ)U.iq7`зbS-Mmu<|w;!lK?y};Gz4oGzW=mKSpSǪ@ _s6h/ -Wi?OQhc=FO[{ Z[_Ɋh+GۦtƼѶތ;/G}=F7ZMUYAksAe~mb|%?4i 4R&dJ tR Ak;*둧Of-ＹƷU} bc-nJAo&7kAΓR{q>==yLe{M BW]C^^~Tou!PB9C)OAzz Ci zxzYӨGiG)奝]Xq`w$oơy]נaNsЦвǪk}>S h->g(X}MDS[g;v0M@Uyˢݤɗ/BbBhݶAn*;'#O{ Z[0d{,ii>l*Y!+hm6#O46\%7z}h{֟T]\ގA,ot#v|ܠwEMu J=~?oVuC44Hsީ|F̬<.b6XԲ+Aܲ)p(h0u}Hf^Z·|G|='xҽ&QetӞ[)ț^AP߿rH"/Ɗ@~$?Dl`ݰ.Gm"1z(:24\u^cwA;{I+rWvߣ(>g{船=Yp|i.꜂'h[ΰ&q%UtS;:o+Vů.x/f>'v2z~j ~֋&뜑eɁm LҾ'Ͳ1UyY;y._'3́e>-ʓOs\ʝH#`XWIvyβ2n01m^.){yXk'2sM97ВZz]$K7m Gea{qh9xưAǓN.} ǓaGc6>)G6؊/-|*\i2^|Z9hG m*?+{dE4,4GٜLuemeGl!||rUwQ+M|uNʾ>\zV|5GJr+Șo/w3isմX|_>bv}OU>h$Vek,d ub^sKYKu5oQ_qBEbOUO]^L.O3Яg՟Sc}nCAc}c MݺID1'f/Ov^m%޷!hqߖ/oK;vc_`쾭o_Myix]]{gHvNt%tHm藟-=:qICЮf S^<'87/.J')0 uU~4, zXQf>6bm߇6j}H:Wt9hΗd6/vʶ}yya 61 V6dnd*ޕվ6y!%OU%o u-u`x}^{W>uKcAs{y֥c}F wl8'_ҭ_-Ӊ -M%}q2"M6=mݺw2r3˻]9ݚRw٭_|wY1#WI/+Ց6OM¾ zmmsyw4D\enACF7A+xޥÑ?J!#hk/eצnAk U:'VϛVCwHxT. ϣ|0+Ei,=Sg.`T=bEN.cmt;=$T09ϙUYN,\g=MvB-glE{}[w9[IS^8}~xWRY`lȁ0ayMy`~oCשm/m-| =b. ga>HA>[IJBw0gl hȁߨx jAzDQc_@UYNVzW?V0CЖ~{v=#H .V#]_1}0hTq0VuU#x-t޳S(ko_hS>"rh$ygIOaqdaӪn}]o>_6è羀㟿вEm$דr7-|rzmkHd7ps ,o:ץb>QDZ֯|eZeQi,:_v+ 4= H#nB*c(Ɠ4cڃ.iߗo彫Qt}v#!522J hwG` xn>\eUdunc;Yo5F@ݟPI> | =‡3*6lJ&+b]rK%NV5I?vyAkm -:Gm\%auۂn[j[)o3rz Z< WSW/yg%oz ډ5Ťq] 7m1\%Lt5hmvzԧm~U_?C^bFk?۔@%z Z,]񹎲:|:Psx ꋳ1-CGv+Q7WlG{T1K^Z[|.uEym~oy,t|p7u柠y)|D&0 2t$-c kփ s.IByɁy'x.2SX2˺*ORfv16 z.Ҵiڋ#a|1}T>=))}jcQu+[M*ףcJ<^+_֯ߔ}O/F[ <^=Jն݀vv4^hSoT&O{rjUG}7oGPH}S9hG<_~oK}J]7^고AkU}_;`yݺ>t>49h>MS_ +s]~=DŶφ-VlIEx$:)uR]砵'ۋԯ]]ZG>u6]˶ߎ~Y\ݏ~`RWMX՗eczqyϩc^7XXyyA}})Gr[ofĝWw΋aQ*e;LYJ3R{9ts.n~4?˹x?_/ikiqp HӼrvV`Hm)mMl>&Ri>l;9ڶ>=c?S-נe9c7g%Q_ְ*xoB͉3A`lAZ&-T}& ϕ *8>i^/8+*OR}6T#t^E"h<\M{Qr8e7 9 iw6+y)Nm: @yl'jv^S:{v[Sc9(~z=|(-ɇC[c$-۷¼% Ѿԏr}y`y}47=|yk6MeyG+CnІ=CXJOa*Yz l/*{yrf9od9ǯAl̈h|Lr&gy:>FISg#ƿqtzzp6xQ^+H2FSGo'7{K;tGگ.gŸ6 m%1mzx?mR5?Ao>y(߻=P|ÝK,3NY!{ק ^g%o*W17H'& mB^D4~_XWJ˫4,{87@^uu3Fmʓ,)OyҼ81T~O2vu ="7g)IknsɌrTkɪ,Rr ^W·zL>d9CgN?}64H [HOʙߪd݌2 Z}MXMcI'y_A~}<4NoƉ}ăefOj" ֒S___<~91c-7dj˙ b'GjיZ6`\lƂ<'^;F1ƯBcԧQb.]yh6aAzDR"9i(SKپS%֗}.;hK $}n.;hKL+wf것vdX)w_것vd_!KپR}nv(G)e{'5w68p@MNRN<ʦAzXs>5fi]¿ w+3۸zuDczҸ?x[cxF*_?\rk{2kfA6T\ܸseF4؃[_8r[0JM=WPdʳ3V979 ȗ[_ݧ9e?Ο^F<4Gly[w[E\|^qiOӝs5,o)A\ ;I\RLrWe[/Lz 1^ӧB11ҝ8NlG ߣ(^iLo]C}0C>I'htF|{V<(G݌}\)]Vw僬J[ 9J 0b9xe(/Jɪ4u w3zHshk5>OmbYԥN_+yH|2h'7 #b]Jem<y_ce#I\<-U+e΅I7Cz8w 449g-CK9yްs$^ {]8W+ky}"^M*hC5dfcdݕ}D]Vb%ݣ7ۀ@~zC!R#h5٬=oE?TlA[7U>C^7k堟}JxrS>҇Hp@ N(Wt..{c-hʛ<~o-NNwXun`lGV5hӨ4j)\gtKYS?͗1Wb>'x}||7k[]נ&կ6?V_ֳ7W/hmm+KE?~W/h'o栕_X#ub88^3u݂6 _nRvOex~ٮ{[>rA\/h v{N&.(jO/kF+ ra>%cU>bjg uGH> yS?b]tU^} ; Lhp*g3G[ 喥Y8p[](gBgO-e2]ϟvA 1I %ri'P6 #3.!Ͼv]lX#ħIS]Hdv$\an+mFnzsoXNR*wuP1uȫԘ6I}b|Hu@yyw371\ixBט3FlB{P|{ ;/bNKB4H(e} Ǣ :[%C,G3Qj%bɩ{y}!-y#|c|SAƸhhAKr}푖7?]A;&C{CYfSo+W-A>@%Y=gO=CϠaJ3Ќ1֟s<]zn$| r#z RsǨX_!;hQ AV^֠;5Ѿ!/hmĴ+zk1=p?60[Kk|o)}Y[\ Z~m _Vק~O[\ Zۿ/9No.~mݦndݺM7#/~ܺL=yoAkӭ7U'&cs+ȯA_3mX{~hmGu%#\~c>hM{ iE`@ s,)^Ig7 uq^B}`?9b~t{ ۰!zv-Sb* ּk-Az.힏A=&*9V|c^I&=mo/]7”:vEv[w|=@5+_^!e|^9K]UBxCL}1Hy@A2((&iQF .dIQqZ3VVZeʰбmvK˙VZδґ{o~Ilܗ_ݿ>-lVPHӆ!YF+k%eXU= Y,~5oDLSAe>}c*2^װeZCڂeX}ĕC8Wv f{G〷E-WA3n_K~ޣ(le_Af_d7p^|U SwqG=<{!̈4w2#[M58TaPYc:%. K9ݲi9^)_@Zn5MI]޶Km2Qv %J?&(‚xZ468wee763dòٚ兌fK/e}E8 ot}C6 ~wZ-WAEi^=^X?~МBvz9{Ş%SFEM܆yhy!tSNiiۜ#B ¢[>M{lSb~Xڵ]+Ska=Rvؚ {OM!HU_{X}&֐@/篳 FRT?Ls9le15Y[e_ѭ~Yv*s=f!kOv g.-{ue'kzx`6ۆ|=t̺krEl# !IB3eǙ]ytfL2|Cݖ/%zhFxŐKZfUh0Wf4POݽo7Aa8%6p l2648PzujۿmxlBp!{!gvs[N-ϔt< &{.TԤ<}nW7 H}mys6EG:iǫ{1d#@pz}f!;R [74-}G ]ju^{>Iٵ<>M( Kڱkig}^}'.6mڋ{& Evh Y?y8 wk|ob rc,nͦ)voٮel[ݥe_VzEb>A.!cX϶-Ȫ9?6$ց>;v|?[nXL.>ls2N6烻m!r~dVWXwKU+]}J;ző|!#2w>J'U>0/ĪuuL6NX@]hl+a詣M䫮z!u'S?6z yMenPQX' 2, ӍBD'M?S#}T?ʺE>դ@'kă`Ff ii]l}-~wn;>\ևCIwjwd67WiȰ[gږ2mX@aG;E{z}#NCE(#/RuHW?C׼.q B8L3>BkF*xWhP6I3P (\c{<| )۞1."vQKj'uRH!ޭy ڮLs#9;E}IlTg۫n&Gz O{skK,]{tf>=GdzµGs=az┯_5]H{Fb6^@O^yQǁ4kO؜#FO[ 0ikڢӢ~<>vT %0[>#.CloR"' MBQ@CrYuF*p^yIPEwJ?fJ:CWq]⛸ӻL~}e+xs+nz̝v1|ݢ?_~?,90itB%e^3P~{DW[gOCQG/Z?:j[Y!}:e)febξ=&_b~ؚ ÔcV8U6}=#YV}o{Bajކ`־~&&feWOLqww*61&EhbU6}_ļ[. /0cRbO[T}oQa}AVTھ)_pC/Xu5zqa/29h[tMs",3 c$qǸMノ^Ӝ;vH>_&VK1bW/l{wB3{b$#Lyev,z1wE]Ϻrݗmlr RȲsF:*>kQfzBOퟥlh֞enCQO}rm ŕ{>QߴͭmX/afy! s=jv Mq-gtr+g|) s%y]j"t^lKBij!ޅBPQƻ !S.?Bʼk7If(eRn\R&u% (G6 =Hq6!Cm\3_لYO^~ 龃KM!7_@j\+yjzR<|_>s>_%mfܾވ}H0O3Pq=cPjSHY|{[ˑsm9ĻZuWȿi0vM-/B5UHBl6@]Kxk<-ϴnn&Uf-}`5#շm?W,ݐGgSϑM+zv>%Oǭ-mZpmm&EM})ڱBni]SJgtEU+=dʻS ż0co/HP:'Ƙ &G)dvڏ("lonssswnVFuXX}מs; ߛ؎LZ[ծmkZ,z$|Ϳ\w#ܬ_mGݹy~7cy^X5>ʮ#͹gJ?1eodH~_dzq_wNxkw~6fh2uh e^yl6@r]Y@֮b^=~%S8cdmNAM'Su:k,TrtnV w|;).4 ?)[.A=f] bmӴiЏ|9}~1*d۰ZS~$ξU~/]h2nBG?u` .:uPh4I^ wR E깃^X_8WHk>4yruEs @'$hG\,q.Ls7>ӫ5?x`k{:*as+7hԖOXlޮ)k WѸ;G~Yɳ۰O|f'U@wٺQǫo$zE {KԻ;Gۋqs( mơ.$_ԡigCPQr7A͸ijaQǽ>.$FeQ@OAm1Q :i|!G?8pӷCF϶[_0[tZ|3$^aCӬILb=V1oMsAvOQ^A9 pBԒj^voĞ^>*^^)|K\Gi qӥ.dGƘF}!G`LRf:@'$z9 ۑ ÞMr{buob b݋ i?cއ@kbU6VWч='+}{XXO[Ǹn6էON #ѧ;1ȢOieӧUҧ~߶OGv#:p{ 7ӧ|~ 0!dd畽sթJϨU@}YEd=7y^vy;i#ߤo71d1;yWϓ%&&?֨EޛN[}Hҿ>9}_+H.ٶҿsm%v9qO˟RĬyVӝl'=[Y8XT[/L0ө϶a/ӄk(6˒3 ~{'\5%Os|ěc>nwo9> )>wW 0h 5ęˠuN(t ρlcuǚCi^o_@.QG>Cb^3`O?m/yIuCtm}W'i:*sZ$O\%Xuhxc4c]WW3cx[!>! ~>I|}M<vWw~4 Y&+C/BiPZHČN^=iv7scH#Ϳ]KLo%g*D!tZr;T˛\՝ikVSW~#+˔wlydxq^Mh{2nۭvA; um_uO]PLm{feUAج{ȴ ~'wm$\^]֭]5W~dd;+!m- M[hGI-uQXCv z99I,OzHmAWt:wR%Se4l_ïҦS;K w;k: N辚/C󳍔9[=Џu|ʥY69:_yZʱ=2oG_>w5h!\ դ@'^YXs3NJt":^c, x\mu۵3Zr5GS[v9GʇQX%@5p6OQZn^^]6;uv ܦuk?g.ޅ.Ot?GW{iTA>S>y'·4Zh+tno#Bi$];v!uՑrvͥsIkv\1b9{?{ÑNOJV=pv@z7z|nL[K@,CevL[ή[~7DÌKIuC{SIQu7}S5/Yc`9߹:~NiC?~ 2߳y;zitM#Le?X^/4m^7 տcQΆ1Ϳ%BdS湗.Lj琝N^MpV~ ֆ?7Ry~ϦuI0If6IM c_smdRɜ%Lli.-r~ {s鎜q]VrVh:!l$dL@/BvBꚦaz}z[jۣV댛J;zIOO[Vl(ĥw]iKi˘_5FI)%v~Y~8q GVG~'ItAN{^M 4NΑ zVoM*ӮA3P Cbz%vBI~mSG#nGoİ_н`Vn`r$/qh 9~cIϕe>\&> sII>c[M3 xqhOXjow'O_Y5oKm:9>l~npM 0= dv7-XlY"Z]ֵto!ӧs~modǯ:?k okj'mwFm=L9|EK4maیB~=r>O=utT|6`|ubպ3H_kj}.'qm 4U(#=dڽZfwAK <ggQ-ԉtY[ǹ#Q&ŕ_^|3\jZ<_2z}Lh]CzcI03D:b ^lmsBw:b -l+N_M>-tODGlbl9l:b -lN癑{7Ӿp oScSB-o߬4-t?؂o ۯX=B:b -l7mc }-ϯ_/2,a\f_Hr}eߖ}!-t b -ls;69f_a ]؂o k_\ٻ/N uk|[[mas-ba ]!b -ltca [masM>-t]-rҾpq}ĵb;Rlw2u b -lsM>-t b -lsM>-tCGl |wA"&W:P\:$:$u2!b 9˵DuH[[mas-bsC|[\K\䰅6'\_Pf_Xqb )6B̾ ۲b/䰅}AlMNrB׾ ¦? 9lk_[ma/<; Ǡ)\_Pf_!J6B;æ+/-? 9lk_[maӟSlе/-)6B[|[(3s 7Ƶm}!MWf_[mMNrB׾ ¦? 9lk_[maӟSlе/-ϿM$ǧs}A}᫄qm}! a|[vӟSlе/-)6B[|[}!-t b -lS\_Pf_80m/>=r}eߖ}!-t b -ls;69f_a ]؂o ^vAS򹾠̾¸;b/ b -)6B[|[}!-t b -ls;6;n/ȿew_]&-=]M>-tCGlM9D9;1HOৈ]A7m*[M? P6'Ͻt#vKo6߃϶ 2Ƶ.hشsض [n&4:#"6{Q)66ebM(66q'&æLlWM-l1 l~Ͻ :E'x/Mg;=1綥17is]0xv[g9Pb6v=_=Jh[FK-W 8o0p}i'YDxe?2޷*#G1p/$- ڿ"mD?/]c5FCаK簅-=]M>-tCGl vw<]蛎#b&e0aeXeG8a01E>O'uIϮۧsgCw -_sҳb˝2y3a`v_\Y?I˸k -C~el[ƹs+T6Jðq[z@lsbQ&6&ruŢLl> Mls6垳E||b=2}06bCE܇Ml龠rbQ&6trynB)aSi),5e)2t.t> oȇ.4ѹ=x۪EXܾIZM?7[n$tImbsc'3M߈E7 ~f({?Dހ~۬Mߤel[W楄!?2NzNh. 7-C~eD`B-EIoӸUܷyq [?̼C7ɻs`/}  h%ԅ[1W@GIц?kð-˾NW'q#| Uq:$~Bg.(ߏ,fLU+_9g~3l4 ^-Ľf4y1lp2ik ?c $$If!vh55F#v#vF:V l4u  t0655Fap$$If!vh55F#v#vF:V lO t0655Fa$$If!vh55F#v#vF:V lO t0655Fa$$If!vh55F#v#vF:V lO t0655Fa$$If!vh55F#v#vF:V lO t0655Fa$$If!vh55F#v#vF:V l4O t06+55Fa$$If!vh55F#v#vF:V l4O t06+55Fa$$If!vh55F#v#vF:V l4O t06+55Fa$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh5'#v':V l  0'65'ap C$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l 20'65<5\ 5T55pap2$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa$$If!vh5<5\ 5T55p#v<#v\ #vT#v#vp:V l0'65<5\ 5T55pa'$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0555555555 akde$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdh$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdk$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdo$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdBr$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdgu$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdx$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd{$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd~$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd $$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdE$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdj$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdٔ$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd#$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdH$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdm$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdܪ$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd&$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdK$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdp$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la3$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,,555555555 akd$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la3$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,,555555555 akd/$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la-$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v#v#v#v :V l t0,555555555 akdZ$$Ifl * 7 a!t'-3 t0$$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(555555 akd$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akdt$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akdo$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akdj$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akde$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd`$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd[$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akdV$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akdQ$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akdL$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akdG$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akdB$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd=$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd8$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd3$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd.$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd)$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd$$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd $$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd $$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd $$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd $$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd#$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd&$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd)$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h555555555 #v#v#v#v#v#v :V l t0J(, 555555 akd,$$Ifl *  a!t' t0J($$$$44 la$$If!v h525p5p5p5p5p5p5:5 :#v2#vp#v ::V l t06525p5 :akd/$$Ifl *\< 6p#2pppppp:: t06$$$$44 la$$If!v h525p5p5p5p5p5p5:5 :#v2#vp#v ::V l t06525p5 :akd2$$Ifl *\< 6p#2pppppp:: t06$$$$44 la$$If!vh5J 5J 5J 5J #vJ :V l  t(YYYYYYYYYYYY0,5J /  ap(YYYYYYYYYYYY$$If!vh5J 5J 5J 5J #vJ :V lb t0,5J /  a$$If!vh5J 5J 5J 5J #vJ :V l t0,5J a$$If!vh5J 5J 5J 5J #vJ :V l t0,5J a$$If!vh5J 5J 5J 5J #vJ :V l t0,5J a$$If!vh5J 5J 5J 5J #vJ :V l t0,5J a$$If!vh5J 5J 5J 5J #vJ :V l t0,5J a$$If!vh5J 5J 5J 5J #vJ :V l t0,5J a$$If!vh5J 5J 5J 5J #vJ :V l t0,5J az$$If!vh5$#v$:V l t065h%az$$If!vh5$#v$:V l t065$az$$If!vh5$#v$:V l t065h%a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5h55#vh#v#v:V l t065h55a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh5<551 #v<#v#v1 :V l t065<551 a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh55#v#v:V l t0655a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+a$$If!vh5*5+#v*#v+:V l t065*5+ajF 77777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777772 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmH nH sH tH L`L jtnNormal$CJOJPJQJ_HaJmHsHtH``` #0 Heading 1$ Fdh<@&a$5CJ KH PJ\aJ d`d #0 Heading 2 $ & Fdh<@&a$56CJPJ\]aJ^`^ #0 Heading 3 $ & Fdh<@&a$6CJPJ]aJX X #0 Heading 4 $ & Fdh<@&a$ CJPJaJb b #0 Heading 5 & Fdh<@&a$56CJPJ\]aJT T #0 Heading 6 & Fdh<@&a$ 5PJ\N N #0 Heading 7 & Fdh<@&a$PJT T #0 Heading 8 & Fdh<@&a$ 6PJ]V V #0 Heading 9 & Fdh<@&a$ OJPJQJDA`D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List ^/^ #0Heading 1 Char*5CJ KH OJQJ\^JaJ mHsHtH`/` #0Heading 2 Char,56CJOJQJ\]^JaJmHsHtHZ/Z #0Heading 3 Char&6CJOJQJ]^JaJmHsHtHT/!T #0Heading 4 Char CJOJQJ^JaJmHsHtH`/1` #0Heading 5 Char,56CJOJQJ\]^JaJmHsHtHZ/AZ #0Heading 6 Char&5CJOJQJ\^JaJmHsHtHT/QT #0Heading 7 Char CJOJQJ^JaJmHsHtHZ/aZ #0Heading 8 Char&6CJOJQJ]^JaJmHsHtHT/qT  #0Heading 9 Char CJOJQJ^JaJmHsHtHP P #0 Balloon TextCJOJPJQJaJmHsHR/R #0Balloon Text CharCJOJQJ^JaJtHLQ`L jtn0 Body Text 3d CJOJPJQJaJX/X jtn0Body Text 3 Char CJOJQJ^JaJmHsHtH~~ #0 Table Grid7:V0CJOJPJQJaJ8 `8 #0Footer p#PJN/N #0 Footer Char CJOJQJ^JaJmHsHtH.)@. #0 Page Number@P`@ !#0 Body Text 2 dha$PJX/X  #0Body Text 2 Char CJOJQJ^JaJmHsHtHZ"Z #0clanak "$<5$7$8$9DH$a$CJOJQJ^JaJd+ 2d $#0 Endnote Text#dhx1$a$ CJOJPJQJaJmH sH tHV/AV ##0Endnote Text CharCJOJQJ^JaJmH sH NU`QN #0 Hyperlink#>*B*CJ OJQJY(^JaJ ph3fB^bB #0 Normal (Web)&dd[$\$*W q* #0Strong5\RC R )#0Body Text Indent(dhx^a$PJb/b (#0Body Text Indent Char CJOJQJ^JaJmHsHtHxox #0T-9/8-2(*$ iV+1$7$8$H$`Va$(CJOJPJQJ^J_HaJmHsHtH@ @ ,#0Header+dhp#a$PJN/N +#0 Header Char CJOJQJ^JaJmHsHtH` .#0RFootnote Text,Footnotes,Footnotes Char,Footnote Text Char Char,Footnotes Char Char-5$7$8$9DH$a$CJOJPJQJaJ/ -#0mFootnote Text Char,Footnotes Char1,Footnotes Char Char1,Footnote Text Char Char Char,Footnotes Char Char Char CJOJQJ^JaJmHsHtHFOF #0Tablica/ Fdha$6CJ]aJDZ`D 1#0 Plain Text0CJOJPJQJaJV/V 0#0Plain Text Char CJOJQJ^JaJmHsHtH# #0Table 3D effects 3:V2j.@j j j#j9jj442FCJOJPJQJaJ B*ph B*ph5\5\N/1N #0 heading21#5B*CJOJQJ\^JaJph&C& #0 Table List 6:V40j%@ j# j#  4 4dha$*CJOJPJQJaJ5\5\RR#0TOC 15 X$ a$5CJ\aJmHnHuR b 7#0Body Text Indent 2$60p*$^``a$ @CJOJPJQJaJmHsHb/qb 6#0Body Text Indent 2 Char@CJOJQJ^JaJtHFB F 9#0 Body Text8xCJPJaJmHsHL/L 8#0Body Text CharCJOJQJ^JaJtHL> L ;#0Title:a$"5CJOJPJQJ\aJmHsHJ/J :#0 Title Char5CJOJQJ\^JaJtHB'`B #0Comment ReferenceCJaJH H >#0 Comment Text=CJPJaJmHsHR/R =#0Comment Text CharCJOJQJ^JaJtH@j @ @#0Comment Subject?5\^/^ ?#0Comment Subject Char5CJOJQJ\^JaJtH8O8 #0apple-style-span@&`!@ #0Footnote ReferenceH*BO1B #0apple-converted-spaceP BP#0RevisionD$CJOJPJQJ_HaJmH sH tHb@Rb #0List ParagraphEd^CJOJPJQJ^JaJtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] 8tgr&MUSV &-16;@EJOTY^dkr|&()*+,-./0123456789:;<?AC &-16;@EJOTY^dkr| `  WZ=Tl ԛ&  4 k  ֚  A u    ''''''555555555555555555555555CCCCCCCCCCCCQQQQQQQQQQQQ```c. `0]`dxA|}~D"ڣ&B*"G3V@ >&-\<(?|D8GJO\ğȥ." 69DRzW ZlutFo 79:=l>?@DEGJOQTUZ\]^$bcdfgimpnrHsnv`xz{>ȗP JNPXTZWY\lҤB*0ľ@\B  $ D7 (^ Tw  0 ڜ > ξ P J .  V  ~ :  j @ $" & - 0/ 2 \< ? F I $R RT H\ ^a ni n x  " Ĥ L , : d & , b  D \ |    d    # . 1 8 : > 8C H P pS W \ a d Tj m Fr t z | b ҃ .  8  $).6:AMV`flsvx{~&17=@BCEFGJLMOQTY\aehjnruy~ "%*.0258:<?ADFIKNPRTVXZ\^`cfnqrtux|    #$&(*+-/13468:;=>?ADFGHK !(;L]^8__`~``(axVxxy|-|K|i||||||}2~n·8^̈>n.VD0~ VVHУ>v<> OwΨ:ly=*0b$J( f   f   B   <(Rbp>p%%%%&.&X&p&,R---b.V;;,<<<h===>>?@d@@ARAA*BBB|DDEZEEF`GGG~HH4IpI$JTJJJKKPLLL MMM`NNO 4~(V~ސf d vd88,Ԫ<f®>ְд 0\RpPXn2I\rP2 *6799L::::b<=f=j>b??(@@tA CC&DDEFhGpH6IIJvK(NNNPQDRRS\StTTUVVjWLXTYZ*\$]]|^_F``abbcd&e0e$frggijkpl&mmnpophqqtrstuvvv,www^xxzz{{Ln22pH* dvpV H  JKNKLL.MMNLOPPrQJRR N   B  H  @ " / h9 A D pO HT ~W ` *c j o "r y <| | D 4 D d   !"#%&'(*+,-/012345789;<=>?@BCDEFGHIJKLNOPQRSTUWXYZ[\]^_abcdeghijkmnopqrtuwyz|}      !"#$%'()*+,-./02345689:;<>?ADHIKNPRSUVWXZ[]^_`bcdfgiklmopqstvwxz{|}     !#$&'()+,-/134679;=>@BCEGHJLMOQSUWY[]_abdeghijklmopsvwyz{}~  !"%'),.02579<@BCEIJLE8i&&&&$'*''=(C(~((((<)C)E)))0***)++++++,,,,Y-`-w--.;;J<BCC\GGG&_XXXXXXXXXXXXXXXXX  #'.15<?CJMQX\c!!!!!!DE,b$ &8Zuεo%K# @DD.(  l Ps# 3  "<?Z  S X?Ps#B   II#B   .}!NB  3 .1!2NB  3 .!NB   3 . ! NB   3 .F !G NB   3 . ! NB   3 .!NB   3 .i!jNB  3 .!NB  3 .&!'NB  3 .}!~N  3 .}!H  # 1H  # H  #  1H  #  H  # } H  # } BB   .}/BB   .BB   1.2BB   .BB    . BB   F .G BB    . BB   .BB    i.jBB !  .BB "  &.'BB #  }.~BB $  .!BB %  ./BB &  BB '  !!~ ( 6(Pmd  ) <) _ X ~ * 6*Pmd  + <+_O^  , <,    - <-_\ ^+   . <.    / </_5^  0 < 0V%   1 < 1-   2 < 2-   3 < 3-y H    4 < 4-     5 <5-6    6 <6-\  7 <7-  8 <8-K  9 <9-  : <:  ; <; my <  < <<mN< B =   $fH > # _   ? <? P H @ #  p A <AP9 H B #  C <C?P@ H D # II#  S DA?Picture 3benkovac"?B S  ?&<ts#t OLE_LINK1 OLE_LINK2 OLE_LINK11 _Toc74983405 _Toc75073031 _Toc75156925B!+'~ #f+'XFPW GP4W HPV IP4U JPtW KPtU LPV MPܸ NP OP PP\ QPܷ RP\ SP TP=UPd=VP$=WPd=XPd=YP=ZP=[Pr \Pr ]Ps ^Plq _Pq `P,r aP bPT cPT dP ePT fP gP hP iP jP kP lP mP nP oP pPl qP, rP sP tP uPܵ vP\ wP xP yP4 zP {P4 |Pt }Pt ~P P P P, P P$ P Pd P̄ P PF P4 P P4 P P4 P P4 PS<P\T<PT<P\U<PU<P\V<PV<P\W<P P P P P P  X{! V m!"."H"\"p"""""#%#K###JHY!]^]Ia}a O.C]$,O\\]2]W]|]]]]^5^^^^^^_J_o__s``=aa"bbbccBdhDK,%'      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVW'\' [ y!$"8"R"f"z"""""#1#U###JMY&]e]NaaX7Ke*2T\\]?]d]]]]]^B^k^^^^+_W_{__``Jaa/bbbccHdhDR3*'  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWCX*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter  P 1 366 862 m21.000 ha1.000.000 litara1.220 ha 1.528.822 m210 km 100 215 m2100 km1000 ha103 ha11,5 km 11.838.942 m2 12.898.509 m213, a 13.388.145 m2 13.815.923 m2 135 827 m2135 ha 138.819 m2140 ha 15 200 000 m215 ha 15.589.886 m2 16.716 ha 16.720 ha 16.968.859 m2 162.824 m2 17.281.436 m2 17.816.940 m2175 ha 18.793.103 m2 2 047 146 m220 ha-200 C2011, a 208 344 m2 21.142.929 m2 21.764.094 m2 21.863.635 m2 22.222.498 m223 km 24.651.729 m225,0 a 25.438.298 m2 26.063.526 m2 29.043.934 m2 29.879.902 m230 ha30 km 30.000 ha 30.593.856 m2300 ha 33.680 ha 34.262.734 m235 km 35.173 m24 km 42.342.712 m2 468.848 m2 5 412 264 m25 ha50 km 52.100 ha6 000 ha60 ha600 ha65 ha 69 336 ha 7.542.321 m270 ha72 ha 756 504 m2 76.425 m2 797 366 m2 8.198.349 m2 8.414.727 m2800 ha805 ha 9.897.437 m2 ProductIDXO=XO1XOXO4XOXOCXOXOXO<XOEXOXOXOXOBXO;XOXO#XOXOXOIXOGXOXOXOHXOXOXO:XO7XODXO*XO6XOXO XO0XO(XO XO!XO8XO1XOXO4XOXO?XO<XOXOXO XOFXO@XO XOKXO'XOXO XO$XO,XO.XOXONXOXO+XO%XO)XOXO XOXOXOJXO9XO2XOLXO5XOXO-XOAXOXO3XO&XOMXO>XO"XO"XO@XO/XOXO XOXOioquwy  @D 6<=EGO*.02y{} $DHKOtvz|   =CDO(/28@Hiq "$-XajruyCIJQpt$!$-$3$4$;$>$B$,,,,--//;/22222333#3)3+33353>3Q3Y3j3s3u3~333333333<4C4E4K4N4V444445699EEIFQFGGJJWL[LRRTRURWRwV|VVVVVVVVVVVVVVVWWWW#W*W,W2WSWZWwWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXX XXXX2[6[y\\\\\\S^]^``&a,abbDcMcRc\cee4iiFiHiOiQiXiiiyj~jjjllmmooooooooooooppp p p ppp p-p_pqq)r*rrrrrtunu7v>v?vFvGvNvgvlv!ymy4{:{<{B{C{M{P{Y{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|| |}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}}} ~ ~~~~~~ ~!~"~*~+~-~.~3~;~@~G~M~N~[~_~`~a~j~k~s~t~v~|~}~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~  "%'(*+-9:;ABDEMWh%(/2:;AšȚ7;MSy Ǟ<@DKs|ŻȻϻӻػDKahv}TWfi#&_g?HITIRTZ\bp{AHx *Y\]dHJ  $',/67=R%&  '(*+/057=>@AKLMNUVd> !!n!o!!"h"i"""""#X##4%%%%%i&++../ / ////3/cAcGcHcOctcyccccccd dddd%d-d>dAdXd^djdrdud|deePfVf`fgf?FGSTVW_`hitл  08a$=iYq( S,7DO[Uz~"()+,36<@DEKLOPVWZ[_`hiru|&'15>?HLSTZ^fiqrxy !./67>?FIKLRS_`jkst '(.267>AOPY[cdtv=@  $%&hnoy8@  /59>?GKST[_ijpqst}[`lr7?GMU]jr %,39@KRZajqxCI`iksu|:Ou{|fo&'019:ASYZ`aklpt{|gq~OQ#&- 7   GN+"4"}""i&r&|&&&&&&4,:,>,E,(./.......22923#3$3.388888888999 9#9*9-92939999999 ::::,:.:s:z:::::::::::::;;g;n;|;~;;;;;<!<"<&<'<*<+</<0<8<9<E<V<]<l<v<<<<<<<<<<<==D=Q=[=y==================>>>>>!>)>,>->1>G>N>\>^>>>>>>>>>>>>>>>? ???? ?'?/?7?>?F?M?[?]????????????????? @@@@@@@"@#@+@1@8@<@@@f@n@|@~@@@@@@@@@@@@@$A+A.A4A5A>AEAHAIAMANAVAWAcAjAnAAAAAAAAAAAAA BBBBoBqBBBBBCD$D+D,D4DyDDDDDDzEEEEEEEE FFFFFFFFGGLLxcceeffdglgoo`rmrzz{{||׈وڈވ߈ $%/3=>EFPQYZfgpqx|ʼnƉωӉ݉  $%25ABKOVWabhirvz{ĊŊΊъ֊؊ڊۊ8ANXdpxȗ̗חؗĘ "$,/78@AKLWXdenov[] ln*89@AGOTfmiq_j5=/9@z""%%%%%%&&&'''.)5)6);)j.x.p@{@xGGII(/29:?ZhipqyɛȞӞ;Dou"9BHOFH?BDK  =AOYS\'-.8&((**++-.0134>ALOZ]hkvy'78DFKMWY01./NWrs b c 7 9   ! # 1 2 S T ` a s t   4 5 V W m n +,JKst PQmn  $%RT=?cd $&  ACop  I J | ~ !!!!""$"%"+"."8"9"F"H"R"S"Y"\"f"g"m"p"z"{"""""""""""""##1#2#U#V#####C$E$9';'L'N'((((++e+h+{+~+++++++++++++++++,, , ,,,,,#,$,),*,0,2,?,@,G,H,O,P,W,X,^,_,d,e,k,m,z,{,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,---------!-#---.-4-5-;-<-B-C-H-I-N-O-T-V-\-]-f-g-p-q-z-{---------+/-/_1a1s1u199Y9[9`9a9f9g9l9n9}9~99999999999999999K:T:::::::::;;.;/;L;N;S;T;X;Y;];^;b;c;f;g;j;k;o;q;v;w;{;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<< < <<<<<<<<<"<#<'<(<,<-<1<2<5<6<9<:<=<?<D<E<I<J<M<N<Q<R<U<V<Y<Z<]<_<d<e<i<j<m<n<q<r<u<v<y<z<|<~<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<==========!="=$=%=)=*=/=0=2=5=====8@9@^AiAwAzAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBB B BBBBBBBBB"B#B&B'B*B,B1B2B5B6B9B:B=B?BDBEBHBIBLBMBPBRBXBYB^B_BdBeBhBjBBBCCCC CC!C"C&C'C+C-C>C?CCCDCHCJCRCSCWCXC\C^C}CCDDDDDDDDDDDDDDDDDDEE E EEEEEEE#E%E*E+E/E0E6E7EPEPFPJPKPOPQPzPPPPPPQQ"Q#Q6Q9Q?Q@QHQIQMQNQTQUQ]Q^QbQdQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRRRRR!R"R%R&R(R)R+R,R1R2R7R8R=R?RWRXR[R\R^R_RaRbRgRhRmRnRsRuRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRFSHSTTTTXX%Y'Y,Y-Y[[T\U\\\\\\\^^^^k`m```aaaadddd,f/f6f7f&j(jkkkkqotooooo(r*rrrmuouuuuuuuuuuuvv v vvvvv)v*v0v1v6v7v>v?vFvGvNvOvVvWv^v_vfvgvlvovvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvww"w#w&w'w+w,w0w1w5w6w:w;w?w@wFwHwYwZw`wawgwhwnwowuwvw|w}wwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwwxx x xxx/x0x3x4x7x8x;xz?zFzHzZz[zbzczjzkzrzszzz{zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzZ{[{w{x{{{UWhl )*,.ABDF]^ac +,.0MNPRklnoȃɃ݃ރCDGIOPTXmohinotvĆņʆ̆  $&459:>@yz~ŇƇʇ̇)*./37vxFHOQэҍ׍؍ݍߍ(*BFGKMTUZ[_aijoptwƐȐ'(-.35:;@AFHNOSTXZabfgkmtuyz~`anpĔŔ $&BCHINPmnstxz &'+0GHVWdewyÜŜҜԜ'(*+-1CD^_noqrtuwxz|ߝcdstvwy{}ÞǞ !"$&89st֟ן ĠŠȠʠ̠Πؠ٠ !$%(*ilϡСڡۡߡ +-EF\]mnpqstxzʢˢ͢΢ТѢբע()+,./35LMգ֣ABQRZ\uvɤʤ HIXY]^`acdlm¥åťƥ@Bԭ֭eg*,QS`b˾; &((**++-.0134>ALOZ]hkvy'GQ   wwxx{{-f.fnn{_{_``IaIa.b.b/b0bbbccdd"",,99KKZZee;;F  QQ^**8ZZhқ((**++-.0134>ALOZ]hkvy'GQ   ((**++-.0134'(a(C}h  [jUR]&?b hM >@d1b ΋7Tn*?تzsAVkq!gN"V3 # Et#^.z?&o")J^(N{7Y,@h'Z,V-:x,v~'0$,|<5Vk4E$oKS4*j&MT,SJ4 +ZUH&/2\$:]ju.y/d_|:jbSdM+fF`H]1Qh#i.'~@iN^)kzv~sz38o{]{+^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(II^I`o(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........ pp^p`o(.........^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`OJPJQJo(^`OJPJQJo( pp^p`OJPJQJo(-@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(N^`No(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........ pp^p`o(.........^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(opp^p`CJOJQJ^JaJo(@ @ ^@ `CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(PP^P`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(opp^p`CJOJQJ^JaJo(@ @ ^@ `CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(PP^P`CJOJQJ^JaJo(XX^X`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(opp^p`CJOJQJ^JaJo(@ @ ^@ `CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(PP^P`CJOJQJ^JaJo(^`o(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........ pp^p`o(.........^`CJOJQJ^JaJo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(opp^p`CJOJQJ^JaJo(@ @ ^@ `CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(PP^P`CJOJQJ^JaJo(hh^h`.88^8`.L^`L.  ^ `.  ^ `.xLx^x`L.HH^H`.^`.L^`L.^`OJQJ^Jo(^`o(.pp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(opp^p`CJOJQJ^JaJo(@ @ ^@ `CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(PP^P`CJOJQJ^JaJo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(op^p`OJQJ^Jo(@ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oP^P`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(op^p`OJQJ^Jo(@ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oP^P`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(op^p`OJQJ^Jo(@ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oP^P`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`o(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........ pp^p`o(.........^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(opp^p`CJOJQJ^JaJo(@ @ ^@ `CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(PP^P`CJOJQJ^JaJo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(op^p`OJQJ^Jo(@ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oP^P`OJQJ^Jo(^`CJOJQJ^JaJo(eh^e`OJPJQJo(-pp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(P^`P00^0`.0^`0..``^``... ^` .... ^` ..... ^` ...... `^``....... 00^0`........ #856CJOJQJ\]^JaJo( Tablica .P^`Po(..0^0`o(...(x ^(`xo(....  @ ^ `o( .....  X^ `Xo( ...... x^`o(....... 8H^`8o(........ H`^H``o(.........^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(opp^p`CJOJQJ^JaJo(@ @ ^@ `CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(^`CJOJQJ^JaJo(PP^P`CJOJQJ^JaJo(II^I`o(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........ pp^p`o(.........I^I`o(.0^`0o(..0^`0o(...8^8`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... p^p`o(........ p^p`o(.........88^8`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o  ^ `OJQJ^Jo(  ^ `OJQJ^Jo(xx^x`OJQJ^Jo(oHH^H`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`o(.pp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(0^`0o(.0^`0o(..0^`0o(...88^8`o(.... `^``o( ..... `^``o( ...... ^`o(....... pp^p`o(........ pp^p`o(.........^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(80^8`0o()^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo(^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.^`OJQJ^Jo(^`o(.pp^p`OJQJ^Jo(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJQJ^Jo((,|<5d]1QhR,S+ZUo{ *?7"z?&2\ ]{Et#M+fj&Mq!#i 7Y,:jb&?[~'0zsA:]a~sh /d_oKhM 3 #4E^)k-:x,'Z,~@iJ^(((v~޾(.tm                           tmJb        jƖCq$x"WQ 2T*mF  UF @ Shb+ Yp->O]k~'SspR :k s!(f#M~#k$^$E"$*$[F$:%S%~&J'w'}()q)C+3m+P-.H/W/,S0q02224Y3v3P4Ao4Yt4X5*5_6"7H9'@;M;GG<)-=?<>)?q?P@AA2BWDoLEQ,FReF|IyI<KFKqQL%NbNPw"Q5RK T>sT*U?U-YZZ.Zl[*2\0>\r]W^k^F_h!`\cYd e6eyLekeaf;gggx9hwhj j8k]k_l|lm6m/njtnwndgoIplOv{&x,yey| |Y|8KM#.!SS, +Mi4cZ \e|9@P8]G1-_4,O0"^a:Jq9 +4iQH>D@  HK    "#+,./a1a9a;<=>ABDFHIOPQRX[eioqtuHwHx|y|z|{|}|~|||||||||||||||||||||||||||||||||||| "#$%&'(*+-024567;=@ABDHILMSUWXY\]^bijk|&````````` `"`$`(`,`<`@`N`^```d`@`h`x`@`~```````````P@`````````@``@```````` ````&`,`2`:`<`>`@`H`J`f`z```````4@````````````@````` `````"`*`4`8`:`<`>`B`H`J`@`N`P`R`@`V`@`Z```d`@`j`l`n`v`z```````0@```````````````@` ```4`6`8`t@`<`D`@`P`X`Z`b`f`j`n`r`v````````````````````````````` `"`UnknownFranenstarc G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7. [ @Verdana7.@ Calibri5. .[`)TahomaETimes-NewRoman?= * Courier New;WingdingsA BCambria Math"1B'S'>zk>zk!x4dBH  $Paf2! xx[C:\Users\Frane\Desktop\2012-07-11 SPUR Benkovac za Gradsko vijee - ispravljeno - Starc.dotFranenstarc(                           ! " # $ % & ' Oh+'0T px    (4<DLFraneD2012-07-11 SPUR Benkovac za Gradsko vijeće - ispravljeno - Starcnstarc4Microsoft Office Word@ @7h@*/h>z՜.+,D՜.+,H hp|  ttk  TitleNaslov<  8@ _PID_HLINKSA f:c3Chttp://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/nn-94-05Uredba VRH dar ppds.htm 6f0Khttp://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/nn-90-05Zakon izmjdop brdsko-planin.htm Ek-Ahttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2508.html *Ihttp://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/nn-79-05 Zakljucak-rok-stambeno-z.htm q'Bhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_09_109_2152.html }$Bhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_109_2895.html (Z!@http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_29_617.html (Z@http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_03_29_617.html DjAhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2133.html JhAhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_07_79_1559.html v Bhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_12_179_3097.html yBhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2003_06_100_1293.html MdAhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_56_1228.html @d Ahttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_56_1225.html -] @http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_02_19_365.html |+http://www.mrrsvg.hr/UserDocsImages/Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izra%C4%8Dun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini.pdf EkAhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2508.html   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`bcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~  Root Entry Frh Data aU1Table oWordDocumentSummaryInformation( DocumentSummaryInformation8 CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q