Pregled bibliografske jedinice broj: 614682
Utjecaj arsena na proizvodnju kvalitetne i sigurne hrane
Utjecaj arsena na proizvodnju kvalitetne i sigurne hrane // 2. znanstveno-stručni skup "Okolišno prihvatljiva proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane", Osijek / Kralik, Gordana (ur.).
Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012. str. 41-42 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 614682 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj arsena na proizvodnju kvalitetne i sigurne hrane
(Impact of arsenic on producing quality and safe food)
Autori
Bašić, Sandra ; Ćosović, Božena ; Habuda-Stanić, Mirna ; Jurković, Zorica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. znanstveno-stručni skup "Okolišno prihvatljiva proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane", Osijek
/ Kralik, Gordana - Osijek : Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012, 41-42
ISBN
978-953-7871-05-5
Skup
2. znanstveno-stručni skup "Okolišno prihvatljiva proizvodnja kvalitetne i sigurne hrane"
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 13.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
arsen; hrana; voda za piće; legislativa
(arsenic; foods; drinking water; legislation)
Sažetak
Ljudi ovise o hrani i vodi. Međutim hrana i voda mogu sadržavati štetne tvari koje mogu uzrokovati bolesti pa čak i smrti. Jedna od takvih tvari je i arsen. Masovni toksični učinak visokih koncentracija arsena u podzemnim vodama na ljudsko zdravlje dogodio se krajem 20. stoljeća u Zapadnom Bengalu i Bangladešu. Arsen i njegovi spojevi su mobilni u okolini. Trošenjem stijena arsenov sulfid prelazi u arsenov trioksid koji ulazi u ciklus arsena u obliku prašine ili otopine s kišom, rijekama i podzemnim vodama. Arsen može ući u prehrambeni lanac uzrokujući široku rasprostranjenost u biljnim i životinjskim vrstama. Ovisno o geološkom, klimatskom i hidrološkom stanju, tlo i sedimenti, površinske vode, podzemne vode i zrak mogu biti sadržavati povišene koncentracije arsena. U Hrvatskoj je unos arsena u organizam putem hrane (oko 12 µg/dan) puno niži nego u drugim zemljama (25-50 µg/dan), a najznačajniji put unosa je voda za piće. U podzemnim vodama na području istočne Hrvatske zabilježene su prosječne koncentracije arsena u rasponu od 10 do 25 μg As/l na dubinama do 100 te na dubinama većim od 100 m prosječne koncentracije arsena od 80 do 300 μg As/l. U ovom dijelu Hrvatske, voda za piće dobiva preradom navedenih podzemnih voda koje prethodno prolaze tehnološku obradu da bi bile u skladu s zahtjevima Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN, 47/08).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Poljoprivredni institut Osijek,
Institut "Ruđer Bošković", Zagreb,
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek