Naslov
Značaj i mjesto mikrobiološkog pregleda u dijagnostici o liječenju H. pylori infekcije
(Importance and position of mycrobiology in diagnostic of Helicobacter pylori infection)

Autori
Katičić, Miroslava

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
5. hrvatski kongres kliničke mikrobiologije i infektologije : zbornik radova / Kalenić, Smilja - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju, 1999

Skup
5. hrvatski kongres kliničke mikrobiologije i infektologije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.10.1999. - 16.10.1999

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Helicyobacter pylori; mikrobiologija
(Helicobacter pylori; mycrobiology)

Sažetak
Prema zadnjim stavovima, otkriće H. pylori, uzročnika nedvojbeno najčešće infekcije u ljudi, uz prepoznavanje njegove uloge u etiopatogenezi gastritisa, peptične i malignih bolesti želuca i dvanaesnika, označava najveće otkriće u gastroenterologiji u posljednjih 50 godina. Veliki se napori ulažu u što bolju dijagnostiku i liječenje. Uz niz različitih drugih dijagnostičkih mogućnosti vezanih uz endoskopsko uzimanje uzoraka sluznice želuca (uz tzv. invazivne dijagnostičke metode), poput brzog testa ureaze i histološkog pregleda, mikrobiološki pregled (kultura i izolacija) već godinama, slično kao i kod većine drugih zaraznih bolesti, predstavlja temeljnu i najspecifičniju metodu u dijagnostici. U rutinskoj kliničkoj praksi neophodan je i nezaobilazan za identifikaciju samog mikroorganizma, te za određivanju osjetljivosti, odnosno otpornosti, na antibiotike. Određivanje značajki same bakterije, tzv. čimbenika virulencije, ključno je za mnogobrojna znanstvena istraživanja. Danas se veliki napori ulažu u istraživanja izuzetne raznolikost građe ove bakterije, a koja može uzrokovati posve različite reakcije organizma domaćina i uvelike doprinjeti kliničkoj prezentaciji infekcije. Novijim molekularnim metodama određivanja same genske strukture mikroorganizma, danas je moguće izuzetno precizno diferenciranje sojeva i njihovih značajki, a što se uvelike koristi u različitim epidemiološkim studijama. Moguće je sa najvećom sigurnošću razlučiti primarnu infekciju i njen relaps od reinfekcije, dokazati mješane infekcije. Isto je tako moguće odrediti genske mutacije o kojima ovisi osjetljivost bakterije na različite antibiotike. Međutim, te su studije vrlo skupe i uglavnom vezane za istraživačke centre, a ne za rutinsku praksu. Dok je specifičnost mikrobiološkog pregleda vrlo visoka, veliki se napori ulažu u poboljšanje osjetljivosti. Rast bakterije ovisi o nizu čimbenika, počevši od načina uzimanja uzoraka sluznice želuca, vrsti transportnog medija i podloge za uzgoj, pa do osiguranju posebnih uvjeta potrebnih za njen rast. Međutim, stupanj uspješnosti prvenstveno ovisi o iskustvu mikrobiološkog tima. Iako su potrebni određeni posebni uvjeti za izolaciju i kultiviranje H. pylori, mikrobiološku je dijagnostiku danas moguće izvesti u većini mikrobioloških laboratorija u nas i u svijetu. Međutim, stavovi o potrebi za ovim pregledom razlikuju se od sredine do sredine. Dok se u SAD-u u rutinskoj kliničkoj praksi izuzetno rijetko koristi, u Europi se mikrobiološka obrada traži češće. Jedan dio liječnika gastroenterologa čak smatra da je mikrobiološki pregled uvijek neophodan. Ipak većina ostalih, uključujući tu i našu istraživačku grupu, zastupa drugačiji stav. Mada smatramo da svaki mikrobiološki laboratorij mora biti u mogućnosti učiniti punu dijagnostiku H. pylori infekcije (izolaciju, kulturu i određivanje osjetljivosti na antibiotike) u rutinskoj se kliničkoj praksi ona treba koristiti samo u slučajevima neuspješnog liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA