Naslov
Primalna rezistencija H. pylori na makrolide i metronidazol Utjecaj osjetljivosti sojeva H. pylori na uspjeh eradikacijske terapije
(Primary resistance of Helicobacter pylori to macrolides and metronidazol)

Autori
Katičić, Miroslava

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
5. hrvatski kongres kliničke mikrobiologije i infektologije : zbornik radova / Kalenić Smilja - Zagreb : Hrvatsko društvo za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju, 1999

Skup
5. hrvatski kongres kliničke mikrobiologije i infektologije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 14.10.1999. - 16.10.1999

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Helicyobacter pylori; rezistance; macrolides; metronidazole
(Helicobacter pylori; rezistencije; mekrolidi; metronidazol)

Sažetak
Prikaz problematike: Antibiotici iz grupe makrolida i imidazola, uz penicilinsku se grupu najčešće koriste pri liječenju H. pylori infekcije u nas i u svijetu. Zadnjih se godina u literaturi nalaze sve češće pokazatelji stalnog porasta prevalencije rezistencije na te antibiotike u zemljama zapadne Europe i SAD, a što se smatra i najčešćim uzrokom neuspjeha eradikacijske terapije. Ciljevi rada bili su slijedeći: 1) odrediti primarnu rezistenciju na metronidazol (MET), azitromicin (AZ) i klaritromicin (KLA) u Hrvatskoj tijekom posljednjih 4 godina, 2) izračunati utjecaj primarne rezistencije na uspjeh eradikacijske terapije. Bolesnici i metode istraživanja. Tijekom prvog (prije liječenja) i kontrolnog (najmanje 4 tjedna iza antibiotske terapije jednom od uobičajenih kombinacija lijekova) endoskopskog pregleda bolesnika s ulkusnom bolešću ili neulkusnom dispepsijom i H. pylori infekcijom (dokazanom brzim ureaza testom, histologijom – po 2 uzorka sluznice korpusa antruma i serologijom), uzeta je sluznice antruma i korpusa za mikrobiološki pregled (izolacija i kultura). Minimalna inhibitorna koncentracija za različite antibiotike (MIC) određena je dilucijom na agaru. U periodu od 1996. do 1999. god. određena je primarna rezistencija: na AZ u 556 bolesnika, na KLA u 466 bolesnika, te na MET u 512 bolesnika. Rezultati: 1) Godina AZ (% prim rez.) KLA (% prim rez.) MET (% prim rez.) 1996. 82 /4 (4, 9%) 10 / 1 (10%) 38 / 15 (39, 4%) 1997. 139 / 12 (8, 6%) 121 / 9 (7, 4%) 139 / 30 (21, 6%) 1998. 248 / 20 (8, 0%) 248 / 20 (8, 0 %) 248 / 76 (30, 6%) 1999. 87 / 4 (4, 6%) 87 / 4 (4, 6%) 87 / 28 (32, 2%) UKUPNO 556 / 40 (7, 2%) 466 / 34 (7, 2%) 512 / 149 (29, 1%) 2) U bolesnika s pozitivnim nalazom kulture prije liječenja analizirali smo uspjeh eradikacijske terapije. Pri pokušaju liječenja kombinacijom koja sadržu makrolid eradikacija je postignuta u 166 (75%) od 223 bolesnika s osjetljivim sojem na AZ/KLA, te u 7 (30%) od 23 bolesnika s primarno rezistentnim sojem. U bolesnika liječenih kombinacijom koja sadrži MET eradikacija je postignuta u 117 (74%) od 159 bolesnika s sojem osjetljivim na MET i u 40 (53%) od 76 bolesnika s primarno rezistentnim sojem. Zaključci. Primarna rezistencija na MET značajno je viša od rezistencije na makrolide. Tijekom analiziranog perioda od 4 godine nismo našli značajniji porast učestalosti primarne rezistencije ni na jednu grupu antibiotika. Uspjeh eradikacijske terapije značajno je ovisio o osjetljivosti sojeva H. pylori na primjenjeni antibiotik, posebno pri terapiji makrolidima. Nije bilo većih razlika u osjetljivosti analiziranih sojeva H. pylori na različite makrolide (AZ i KLA).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA