ࡱ> 7 ־bjbjUU 17|7|],l|||||||<<<8t4$&#(#(#(#(#(#(#$% 'L#|L#||]$||&#&#:",||# :;( <w" #s$0$"RS( S(#||||KRATKE NARATIVNE VRSTE U UD}BENICIMA ENGLESKOGA JEZIKA ZA OSNOVNU `KOLU Ester Vidovi1, Morana Krstovi2 1 U iteljski fakultet u Rijeci, Rijeka, Hrvatska, ester@ufri.hr 2 Osnovna akola 'Dr. Andrije Mohorovi ia', Matulji, Hrvatska doktorand doktorskog studija Rani odgoj i obvezno obrazovanje, Sveu iliate u Zagrebu, U iteljski fakultet, Hrvatska, morana_krstovic@yahoo.com Sa~etak Ovaj se rad bavi pitanjem pou avanja kratkih narativnih vrsta u nastavi engleskog jezika u ranoj dobi, kao i tendencijama u njihovom daljnjem pou avanju u viaim razredima osnovne akole. U razmatranje je uzeta nekolicina ud~benika za ni~e razrede osnovne akole, a u svrhu usporedbe aktivnosti koje slijede u viaim razredima i onih koje im prethode u ni~ima, i odgovarajui im ud~benici koji se koriste u viaim razredima. U ni~im razredima naj eae se obrauju narodne i umjetni ke bajke te basne. Obradom pojednostavljenih ina ica bajki i basni u enicima ni~ih razreda pru~a se mogunost upoznavanja s osnovnim zna ajkama ovih narativnih tvorevina kao ato su crno  bijela karakterizacija, sretan kraj, pouka, element udesnog i drugim karakteristikama, dok se neke zna ajke kao npr. karakteristi an po etak i kraj uvode u 5. razredu zbog nepoznavanja gramati kih struktura potrebnih za njihovo razumijevanje u ranoj dobi. U viaim razredima u enici prepoznaju srodne aktivnosti iz perioda ranog u enja engleskog jezika, ato im olakaava hvatanje ukoatac sa slo~enijm i zahtjevnijim aktivnostima. Osim poticanja misaone, emocionalne i fantazijske aktivnosti kod djece, ove narativne forme su vrijedno nastavno sredstvo pri pou avanju i utvrivanju vokabulara, kao i uvoenju i uvje~bavanju gramati kih struktura. Klju ne rije i: pou avanje, kratke narativne vrste, bajke, basne, rano u enje 1. Uvod Djeca su joa od ranog djetinjstva i vrtike dobi u kontaktu s razli itim knji~evnim vrstama. Na materinjem jeziku tu su u po etku uspavanke, brojalice, rime, pjesmice, koje u kasnijoj dobi slijede pri e. Naj eae je slikovnica prvi medij koji djecu upoznaje s pri om, i u pravilu je omjer slike i teksta u korist slika. Slike govore same za sebe te djeca pomou slikovnica razvijaju sebi svojstven imaginarni svijet te ujedno razvijaju i vjeatinu govora, a u okviru ove vjeatine osobito je naglaaen aspekt prepri avanja. Tijekom ranog osnovnoakolskog uzrasta dijete u i itati i pisati te se tekstovi koje u enici itaju nakon ato svladaju vjeatine itanja i pisanja postepeno uslo~njavaju i sve su dulji. `to se ti e stranog jezika, redoslijed uvoenja knji~evnih vrsta uglavnom korespondira onome materinjega jezika. Pri e se uvode u treem, a u ponekim ud~benicima u etvrtom razredu osnovne akole. Ukoliko su djeca ve u vrtikoj dobi doala u kontakt s pri ama i to uz slikovnice s vrlo pojednostavljenim tekstom, prilikom njihove obrade u ni~im razredima osnovne akole djeca naj eae prepoznaju naslov pri e i prisjeaju se imena glavnih likova. Od kratkih narativnih formi u treem i etvrtom razredu dominiraju bajka i basna, koje su u manjoj mjeri zastupljene i u viaim razredima. Cilj je autora ovog rada istra~iti u kojoj su mjeri kratke narativne vrste zastupljene u ud~benicima engleskoga jezika u ni~im razredima osnovne akole, kakve mogunosti pru~aju u nastavi i kakva je njihova iskoristivost u nastavi engleskog jezika u ni~im razredima osnovne akole. Takoer e se dotaknuti i pitanje kontinuiranosti obrade ovih knji~evnih tvorevina u viaim razredima osnovne akole. U razmatranje su uzeti ud~benici za ni~e razrede Dip in 3 i 4, Building Blocks 3 i 4 i Happy Street 2 te za viae Building Bridges, Way to Go i Project.. 2. Klasifikacija kratkih narativnih vrsta Pod pojmom kraih proznih vrsta Visinko prvenstveno razlikuje bajku, fantasti nu pri u i pripovijetku (Visinko 2005). Autorica isti e i zajedni ki nazivnik ovih knji~evnih vrsta  pri u, i taj se termin upotrebljava paralelno s navedenim individualnim nazivima kratkih proznih vrsta. Neke od ovih tvorevina, tj. bajka te basna (o kojoj e naknadno biti rije i) odlikuju se elementima koje mo~emo nai i u drugim knji~evnim ~anrovima a to su prvenstveno elementi udesnog, nadnaravnog i ponavljanja te ih zbog toga pojedini knji~evni teoreti ari svrstavaju u grani ne ili pretknji~evne knji~evne vrste (Pintari, 2008), dok neki teoreti ari (Crnkovi, 1990) grani ne knji~evne vrste prvenstveno poimaju kao forme koje se nalaze na imaginarnoj granici izmeu dje je i 'odrasle' knji~evnosti. Basna je, dakle, bliska kraim proznim vrstama i pripada jednostavnijim proznim vrstama (Crnkovi, 1990), razvijala se tisuljeima i tijekom tog vremenskog razdoblja njene se zna ajke nisu bitno izmijenile. Upravo zbog navedenih klasifikacija basna je poslu~ila autorima ovog rada kao dio korpusa. Svaki od navedenih knji~evnih oblika ima svoje prepoznatljive karakteristike koje ga razlikuju od drugih kratkih narativnih vrsta. Pripovijetka je opse~nija po obimu od ostalih kraih narativnih vrsta i posjeduje kompleksnu, realisti ki motiviranu fabulu. U bajci svijet zbilje i svijet udesnog paralelno egzistiraju i meusobno se ne ometaju, dok se kod fantasti ne pri e u svijet irealnog ulazi i izlazi iz stvarnog svijeta (u pravilu u stanju spavanja ili nesvijesti), ali ta dva svijeta meusobno ne koegzistiraju. Bajku takoer karakterizira podjela likova na isklju ivo pozitivne ili negativne, (tzv. crno  bijela karakterizacija), prisutnost nadnaravnih bia kao ato su vile, zmajevi, vjeatice i sli no te karakteristi an po etak i kraj (Once upon a time there was / Once there lived& , ... and they lived happily ever after.). U basnama su glavni likovi ~ivotinje, koje govore i ponaaaju se kao ljudi. Na kraju basne slijedi pouka (eng. moral), ali ona nije uvijek eksplicitno navedena, ponekad se mo~e i ia itati iz teksta. 3. Zastupljenost kratkih narativnih vrsta u ud~benicima engleskog jezika u ni~im razredima osnovne akole Prve basne su zabilje~ene joa u anti ko doba i njihova popularnost kroz povijest ne jenjava. Zbog svoje didakti nosti, humora, jasne pouke te ~ivotnosti podjednako ih vole i djeca i odrasli. Eminentan teoreti ar knji~evnosti i stru njak za dje ju literaturu Milan Crnkovi smatra da se ovjekova egzistencija od postanka vezuje uz ~ivotinje, ovjek je o njima ovisio koristei ih za ishranu i odijevanje, a pokatkad se morao od njih i atititi. Posebna uloga ~ivotinja u ovjekovu ~ivotu rezultirala je roenjem knji~evnog ~anra basne (Crnkovi, 1990). ovjek je promatranjem ponaaanja pojedinih ~ivotinja uo avao njihove karakteristike (npr. lukavost lisice, plaaljivost zeca, itd.) te ih usporeivao s ekvivalentnim ljudskim osobinama, te je tako nastao hibridni lik ~ivotinje koja govori. }ivotinje kao glavni likovi djeci su prvenstveno privla ni zbog svoje ~ivopisnosti i humoristi nosti. S basnama se djeca susreu ve u vrtikoj dobi i ~ivotinje u funkciji glavnih likova su im ve bliske. U treem se razredu ve upoznaju sa strukturom basne i karakteristi nom poukom na kraju, kao npr.u basni ''Why Don't Tigers Live in Africa?'', (''Zaato lavovi ne ~ive u Africi?'') u ud~beniku Dip in 3 (str. 106  109). U Building Blocks 3 obrauje se basna ''The Fox and the Hedgehog'' (''Lisica i je~''), varijacija na temu Ezopove basne ''Cvr ak i mrav'' o vrijednoj i lijenoj ~ivotinji, gdje potonja nakon lagodnog ~ivota tra~i pomo marljive ~ivotinje (str. 42  43), a ista tema poslu~ila je i u basni ''The Little Red Hen'' (''Mala crvena kokoa'') u ud~beniku Building Blocks 4 (str. 116  117). U etvrtom razredu zastupljenije su bajke, koje se nude u svim ud~benicima koji su uzeti u obzir u svrhu pisanja ovog rada. Radi se uglavnom o preradama narodnih bajki koje su nam poznate iz obrade narodnih bajki i brae Grimm kao ato su ''Snow White'' (''Snjeguljica'' ) i ''Cinderella'' (''Pepeljuga''), tj. narodnim bajkama u obradi brae Grimm, ali i o modernim, autorskim bajkama primjer koje je Andersenova bajka ''The Ugly Duckling'' (''Ru~no pa e''). Navedene bajke uvode vokabular i gramati ke strukture koje se obrauju u nastavnoj jedinici (u ud~beniku Dip in 4 pri u uvodi fiktivni lik Jasmine, predsjednica kluba itatelja) ili uvje~bavaju ve obraeni leksik i jezi ne zakonitosti. Ud~benik Happy House 2 nudi poneato druga iju formu bajke, to nije dramatiziranu bajku ''The Bored King'' (''Kralj koji se dosauje'', str. 48 - 49). 4. Zastupljenost kratkih narativnih vrsta u ud~benicima engleskog jezika u viaim razredima osnovne akole U nastavi engleskog jezika u viaim razredima osnovne akole (odnosno od 5. do 8. razreda) takoer su najzastupljenije bajke i basne. Njih naj eae susreemo u ud~benicima za peti razred, posebice u Way to go i Building Bridges. Bajke i basne naj eae se pojavljuju u svrhu uvoenja proalog svraenog vremena Past Simple te su stoga nerijetko zasiene gramati kim strukturama vezanim uz spomenuto glagolsko vrijeme. Od aestog razreda nadalje kratke se narativne vrste postepeno zamjenjuju tekstovima s tematikom vezanom uz svakodnevni ~ivot u enika kao ato su moda, glazba i filmovi te se takoer uvode tekstovi s aktualnom problematikom kao ato su zagaenje planeta ili loaa prehrana. 5. Obrada basni i bajki iz ud~benika u nastavi engleskog jezika u ni~im razredima osnovne akole 5.1 Basne S obzirom da se u treem razredu tek uvode kratke narativne vrste na engleskom jeziku (u ud~beniku za trei razred Dip In 3), popratni zadaci su jednostavniji nego u etvrtom razredu, u kojem u enici vladaju airim vokabularom i slo~enijim gramati kim strukturama. U tom su smislu pri obradi basne ''Why Dont Tigers Live in Africa?'' ponueni zadaci tipa prepoznavanja, npr. navedi likove u pri i, zaokru~i ponueni odgovor u vezi s osobnim do~ivljajem pri e i sli ni tipovi zadataka (str. 109). Fabula basne je zanimljiva: tigar je zaprijetio slonu da e ga ubiti i slon se, u strahu za svoj ~ivot, potu~io nekolicini ~ivotinja. To su zebra, ~irafa i zec. Slon je ve unaprijed pripremljen da e umrijeti i zebra i ~irafa mu, imajui u vidu tigrovu veli inu i snagu, ka~u da mu ne mogu pomoi. No, zec se dosjetio jadu. Popeo se slonu na lea i, zagrizavai slonovo uho nekoliko puta, naglas komentirao kako je slonovsko meso neukusno. Nakon ato je zec udario slona po glavi i nakon ato ovaj pada kao mrtav na tlo, zec napominje da je tigrovo meso mnogo ukusnije. Vidjevai ato se dogodilo slonu, tigar bje~i glavom bez obzira. Osim zadataka ponuenih u ud~beniku, u itelju se daje mogunost da dodatnim zadacima razvija vjeatinu govora kod u enika. U tom smislu, a imajui u vidu neo ekivani kraj basne, u enicima se mo~e ponuditi aktivnost predvianja nakon pro itanih dijelova teksta. Pitanjem 'What happens later?' u enike e se zaintrigirati za nastavak pri e i istovremeno e ih se motivirati na razgovor. Nadalje, ilustracije su vrlo sugestivne i humoristi ne i to daje prostora za njihovo komentiranje. U itelj mo~e pitati u enike koja mu je ilustracija najbolja i zaato, kako pojedini likovi izgledaju (primjeri odgovora: 'I like picture number 3 the best because the rabbit looks cool.', 'The rabbit looks hungry.' ili 'The elephant looks scared.'), dajui pritom u enicima mogunost da upotrijebe opisne pridjeve koje su usvojili. Mogunosti su nebrojene i kreativnom su u itelju ruke odrijeaene za uvje~bavanje pojedinih jezi nih struktura. Sli ne se aktivnosti mogu provesti i s basnom ''The Fox and the Hedgehog'' , koja se obrauje u ud~beniku Building Blocks 3 (str. 42  43). Popratni zadaci su, kao i kod prethodne basne, jednostavnijeg tipa, kao npr. redanje re enica to nim redoslijedom, ali su ponueni i zadaci u kojima se zaokru~ivanjem bira izjavni ili odri ni oblik glagola ''to be'' u 3. licu jednine ('is' ili 'is not') te uvje~bavanje kratkih odgovora, takoer s glagolom ''to be'' ('Yes,he is.' ili 'No,he isnt.'). Osim uvje~bavanja gramatike airi se i vokabular jer se basna obrauje u sklopu uvoenja naziva godianjih doba, pa se sli ice mogu opisivati vezano za godianje doba koje prikazuju ('What does the hedgehog do in spring? What happens in spring?'). U ud~beniku Building Blocks 4 se nakon obrade ''The Little Red Hen'' nudi govorna vje~ba u kojoj se u enici motiviraju za komentar postupaka crvene kokoai (str. 117). Ne smije se zanemariti niti afektivna uloga koju basne imaju kod djece toga uzrasta. Obje basne imaju sretan kraj, koji se preporu uje u pri ama za djecu do tinejerske dobi (Bettelheim, 2004), te postoji dioba likova na isklju ivo pozitivne i negativne primjeren djeci uzrasta od 9 do 10 godina, jer tek s jedanaest godina djeca po inju napuatati model crno-bijele karakterizacije (Bettelheim, 2004 ), tj. dozvolit e u svojoj prosudbi da neki lik mo~e imati pozitivne i negativne osobine. Na taj na in je kraj basne The Fox and the Hedgehog adekvatan uzrastu u enika treeg razreda jer, za razliku od Ezopove basne ''Cvr ak i mrav'' u kojoj cvr ak biva ka~njen za svoju lijenost, u basni ''The Fox and the Hedgehog'' marljiva se ~ivotinja (je~) ipak smiluje lijenoj (lisici) i dijeli s njom svoj topli dom i stol. 5.2 Bajke Sretan kraj je i jedna od osnovnih karakteristika bajki. Od razmatranih bajki u ud~benicima etvrtog razreda (''The Ugly Duckling'', ''Snow White'' i ''Cinderella'', tj. ''Ru~no pa e'', ''Snjeguljica'' i ''Pepeljuga'') imaju sretan zavraetak. Doduae, labud u kojega se pretvara 'ru~no pa e', objekt divljenja ostalih labudova, nije na kraju prihvaeno od svoje surogat-majke patke i pa ia, odnosno taj aspekt nije posebno naglaaen ato ne za uuje jer je ipak rije  o modernoj, autorskoj bajci Hansa Christiana Andersena u kojoj se viae nu~no ne primjenjuje pravilo sretnog zavraetka. Sve tri bajke popraene su zadacima kojima se uvodi novi vokabular. ''The Ugly Duckling'' uvodi nazive ~ivotinja na farmi (Dip in 4), prikladnu pjesmicu ''Old Mc Donald Had a Farm'' (''Stari Mc Donald ima farmu'') te pridjeve koji opisuju raspolo~enja (str. 22 - 24) , dok se uz bajku ''Cinderella'' (Dip in 4, str. 49  52) takoer obrauju opisni pridjevi u svrhu opisa glavnih likova kao i iskazivanje vremena, s obzirom da je pomou bajke uveden pojam 'midnight' (pono). Opisni pridjevi obrauju se i u popratnim zadacima uz bajku ''Snow White'' ( Buiding Blocks, str. 17  21), gdje takoer slu~e karakterizaciji likova, a k tome vokabular se i proairuje, pa se tako uvode likovi karakteristi ni za bajke kao ato su patuljci (dwarfs), pirati (pirates), princ (prince) i vjeatica (witch). Aktivnosti koje prethode obradi bajke ''Cinderella'' u ud~beniku Dip in 4 ( str. 49  51) koncipirani su tako da razviju kod u enika interes za ono ato slijedi. U enici meu ponuenim naslovima biraju najomiljeniju bajku i lik i izra~avaju svoje mialjenje o bajkama openito. Gillian Lazar sugerira da se u enike mo~e motivirati na usporedbu obraivane bajke s narodnom bajkom sli ne teme koja vu e podrijetlo iz domovine u enika (Lazar, 1999), npr. ''Pepeljuga'' i ''Pepeljuha'' ili usporedbu pojedinih likova u bajci, npr. lijepe ali zle maehe u ''Snjeguljici'' i prekrasne ali zle djevojke  zmije u ''`umi Striborovoj''. Od kreativnijih zadataka mogu se izdvojiti biranje zavraetka bajke u zadatku viaestrukog izbora nakon nedovraene bajke ''Cinderella'', kao i vje~bu pisanja i crtanja najomiljenijeg lika ili bajke u radnoj bilje~nici Building Blocks 4 (str. 14). U itelj bi, takoer u svrhu poticanja kreativnosti, mogao u enicima dati u zadatak da promijene zavraetak bajke ili napiau modernu verziju bajke, a u starijim razredima i bajku s neo ekivanim ili aokantnim zavraetkom (sting-in-the tail story). Uz vokabular obrauje se i gramatika. Nov vokabular u nekim aktivnostima slu~i kao podloga pou avanju gramati kih kategorija, pa su nazivi ~ivotinja na farmi ('' The Ugly Duckling'') poslu~ili za uvoenje pravilne i nepravilne mno~ine ( pig-pigs, mouse-mice). Aktivnosti s pitanjima koji sadr~e upitne rije i (WH questions) prate sve tri bajke, a uz bajku ''Snow White'' se intenzivno uvje~bavaju i odgovori na tzv. open  ended questions (Building Blocks 4, str. 40  41), tj. pitanja otvorenog tipa, i to odabirom izmeu dva ponuena odgovora ('Is Snow White good?' 'Yes, she is.' ili 'No, she isnt'). Svim je bajkama zajedni ka naracija u sadaanjim glagolskim vremenima, tj. vremenima Present Simple i Continuous, a ne Simple Past, koji se upotrebljava u originalnoj verziji bajke. Razlog je tomu ato se u pojednostavljenim i za nastavu prilagoenim bajkama u enicima pru~aju gramati ke kategorije koje su im ve poznate. S obzirom da se Simple Past pou ava u petom razredu osnovne akole, autori ud~benika za etvrti razred nisu mu naali u njima mjesto. Izuzetak je jedino basna ''The Little Red Hen'' u radnoj bilje~nici Building Blocks 4, joa jednoj ina ici Ezopove basne ''Cvr ak i mrav''. Po mialjenju nekih metodi ara (Machura, 1999), u enici su u stanju prepoznati novu gramati ku kategoriju u kontekstu i nakon nekog vremena pravilno je upotrebljavati. No, navedena autorica u radu govori o obradi lektire na satu engleskoga jezika, a ne obradi tekstova iz ud~benika. 6. Obrada kratkih narativnih vrsta iz ud~benika u nastavi engleskog jezika u viaim razredima osnovne akole 6.1 Basne U ud~beniku za peti razred Building Bridges 5 kratke se narativne vrste naj eae pojavljuju na kraju svake nastavne cjeline u sklopu nastavne jedinice pod nazivom ''Cindy's reader''. Tako koncipirane, slu~e kao svojevrstan 'odmor' na kraju obraenog gradiva, ali i kao i dobar na in ponavljanja usvojenog, poato su tekstovi nerijetko zasieni odreenom gramati kom strukturom. Tako se kroz basnu ''The Tortoise and the Hare'' (''Kornja a i zec'', str.94) ponavlja komparacija kratkih pridjeva, ali se i uvje~bava razumijevanje itanjem (redanjem re enica u pravilan redoslijed) te se smialja pouka basne. U viaim razredima basna takoer mo~e poslu~iti kao sredstvo za uvje~bavanje vjeatine sluaanja. Takav je slu aj u ud~beniku Way to go 3 plus gdje u enici sluaajui basnu ''Never say no'' (''Nikad ne reci ne'', str.69) odgovaraju na postavljena pitanja ali i uvje~bavaju postavljanje pitanja i davanje odgovora u Past Simplu. Na kraju se nudi i kreativan projekt izrade razredne knjige basni. Sa aestim razredom nestaje obrada basne u tekstualnoj formi te joj se prilazi viae s teoretskog stajaliata. Tako u ud~beniku Building Bridges 7 u enici ponavljaju nazive za knji~evne vrste pa se, pored pojma basne, pojavljuje i roman, legenda, pri a, bajka i mit. Od u enika se viae ne tra~i da ia itavaju tekst ve da definiraju, odnosno opiau pojedinu knji~evnu vrstu te da prepoznaju koje djelo pripada kojoj knji~evnoj vrsti. U osmom razredu ipak nailazimo na basnu ''Friends'' (''Prijatelji'') u ud~beniku Project 4 (str. 66) koja, iako namijenjena kao svojevrsni uvod u obradu pogodbenih re enica, mo~e ponuditi mnogo viae. U enici se, primjerice, mogu poslu~iti internetom, pronai sebi najzanimljiviju basnu, prezentirati je razredu te zajedni ki pronai pouku pri e. U dodatnome radu mo~e se, takoer, osmisliti debata na pojedinu basnu u kojoj bi jedna grupa branila pozitivan a drugi negativan lik. Naposlijetku, u enici mogu sami napisati basnu na temelju neke ~ivotne epizode iz koje su izvukli pouku. 6.2 Bajke, legende i djela svjetske knji~evnosti Kao i basne, bajke se u ud~beniku Building Bridges 5 naj eae nalaze u sklopu jedinice ''Cindy's reader''. Tako ve na samome po etku nailazimo na bajku H.C. Andersena ''The Ugly Duckling'' (''Ru~no pa e'', str.16). Primarna funkcija teksta jest razvijanje vjeatine itanja s razumijevanjem, ato je vidljivo prema ponuenim tipovima zadataka kao ato su sparivanje slike i dijela bajke te provjera pro itanog odgovarajuim pitanjima. Za razliku od spomenutog, ud~benik Way to go 2 plus putem bajki utvruje znanje gramatike te airi vokabular. Tako u bajci ''Snow White Beauty'' (''Snjeguljica ljepotica'', str. 90) u enici ponavljaju nazive najpoznatijih bajki ali i uvje~bavaju Simple Past oblik pravilnih i nepravilnih glagola. Za razliku od basni koju ipak mo~emo u tragovima pronai i nakon petog razreda, bajka u pravom smislu rije i nestaje iz akolskih ud~benika. Nju zamjenjuju legende, mitovi ali sve eae djela svjetske knji~evnosti. ''The Story of King Arthur'' (''Pri a o kralju Arthuru'') pojavljuje se u ud~beniku za peti (Building Bridges 5, str.124) i aesti razred (Way to go 3 plus, str. 49). Putem spomenute legende, u enici bivaju upoznati sa dijelom engleske povijesti, dok sam tekst slu~i kao podloga za uvje~bavanje raznih vjeatina, prvenstveno itanja i sluaanja s razumijevanjem. U aestom se razredu u enici prvi puta na stranom jeziku u ud~benicima susreu s imenima svjetske knji~evnosti . Predstavljene kao lektirni naslov, Kstnerove ''Lisa and Lottie'' (''Blizanke'') nalazimo u ud~beniku Building Bridges 6 (str.34). Osim kratkih narativnih vrsta u enici se u sedmom i osmom razredu u enici se po prvi puta u ud~benicima susreu s nekim svjetski poznatim piscima, odnosno njihovim biografijama, kao ato su Mark Twain (Way to go 4 plus, str. 113) te Agatha Christie i Ernest Hemingway (Way to go 5 plus,str. 39-42) ali i prilagoenim ulomcima iz kompleksnijih djela kao ato je ''Robinson Crusoe'' (Building Bridges 7,str. 71). 7. Zaklju ak U ni~im razredima osnovne akole u ud~benicima engleskoga jezika od kratkih narativnih vrsta prevladavaju bajke i basne. One se naj eae obrauju u sklopu nastavne jedinice u kojoj se uvodi vokabular vezan za odreenu temu ili se on proairuje leksikom srodnim obraivanoj temi. Bajke ili basne uvode i nove gramati ke strukture pomou primjera iz vokabulara upotrijebljenog u nastavnoj jedinici. Aktivnosti koje se nude u ud~benicima su raznolike i poti u kreativnost u enika. U ud~benicima engleskog jezika za ni~e razrede osnovne akole naglasak je na razvijanju vjeatina itanja, pisanja i sluaanja, a u neato manjoj mjeri govora te su autorice ovog rada iznijele nekoliko inicijativa za razvijanje vjeatine govora. U viaim je razredima razvijanje svih etiriju jezi nih vjeatina podjednako zastupljeno. U radu se istaknula blagotvornost kratkih narativnih vrsta u aspektu afektivnog razvoja djeteta, kao i njihova uloga u razvijanju kreativnosti kod u enika ni~ih i viaih razreda osnovne akole. U viaim se razredima u ud~benicima engleskog jezika i dalje pojavljuju basne, a bajka ustupa mjesto legendama i mitovima. Izvori: Primarna literatura: Bettelheim, B. (2004). Smisao i zna enje bajki. Cres: Poduzetniatvo Jaki Crnkovi, M. (1990). Dje ja knji~evnost. Zagreb: `kolska knjiga Lazar, G. (1999). Literature and Language Teaching. Cambridge: Cambridge University Press Machura, L. (1995). Using Literature in Language Teaching. Teaching English to Children ( ur. C. Brumfit, J.Moon , Tongue, R. (1999), Malaysia: Longman Pintari, A. (2008). Umjetni ke bajke. Osijek: Filozofski fakultet Visinko, K. (2005). Dje ja pri a  povijest, teorija, recepcija i interpretacija. Zagreb: `kolska knjiga Sekundarna literatura: 1. Ani, V. (2006). Way to go 2 plus. Zagreb: `kolska knjiga 2. Ban,S., Bla~i, D. (2007) Dip in 4. Zagreb: `kolska knjiga 3. Breka, O. (2007). Way to go 3 plus. Zagreb: `kolska knjiga 4. Breka, O., Mardeai M. (2008). Way to go 4 plus. Zagreb: `kolska knjiga 5. ajo, K., Vrankovi, P. (2007). Building Blocks 3. Zagreb: Profil 6. ajo, K., Vrankovi, P. (2007 ). Building Blocks 4, ud~benik. Zagreb: Profil 7. ajo, K., Vrankovi, P. ( 2007). Building Blocks 4, radna bilje~nica. Zagreb: Profil 4. D~eba B., Mardeai M. (2008). Way to go 5 plus. Zagreb: `kolska knjiga 5. Hutchinson, T. (2006). Project 4. Zagreb: Algoritam 6. Jelenc, M., Luki V., Pavuna J. (2008). Building Bridges 7. Zagreb: Profil Lekaj Lubina B., Neuhold G., Pavuna J., Singer D. (2006). Building Bridges 5. Zagreb: Profil Lekaj Lubina B., Pavuna J., Singer D. (2007). Building Bridges 6. Zagreb: Profil Maidment, S., Roberts, L. (2001). Happy Street 2. London: Oxford Univeristy Press      PAGE \* MERGEFORMAT 11 X\Tb$&  0 J !2!f"p"r"t"12;;<4<>>>>> ???CCDDEFH,H2HRHKLMM]]``bbȿܶ56\]aJ5B*aJph>*aJ6aJ 5CJaJ 5\aJ 6]aJaJH*aJ5aJ 5H*aJ 5>*aJ 5CJaJHXzb  d  B#d$da$ $da$$a$$a$վ$&FH ))11299??EEF $a$ $da$$a$dFKKLLPPUUXX\\cc\j^jrj o oNuPu:z*aJ5B*aJphaJITXfh\^tv,:γN$ & F ^`a$$^`a$$a$N24,¹L6@N$ & F^`a$$^`a$$ & F^`a$$ & F ^`a$ҾӾԾվ־$a$$a$$^`a$;ξоѾվ־aJ mHnHu jU/01h. A!"#$%n  iJ@J Normal dh CJOJQJ_HaJmHsHtH@@@  Heading 1$d@&5CJ\aJH@H  Heading 2$$d@&a$ 5CJaJ>@>  Heading 3$$@&a$5aJ<A@< Default Paragraph FontFF Footnote TextCJPJaJmH sH tH O  CharPJ8&@8 Footnote ReferenceH*.U@!. Hyperlink >*B*ph,@2, Header  B#*OA*  CharCJOJQJaJ, @R, Footer  B#*Oa*  CharCJOJQJaJ<B@r<  Body Text $a$ 5CJaJ6O6 Footer CharCJOJQJaJ]IJkl=   # $ MNxyC H!##V$`$R&S&((M*N*l,m,//.3/3935588;;==BBCCMCEE3G4G.K/K`K:N;NzP{PS SSWWWWW'XXY\YYYYZXZZZ&[y[[\R\\\N]]]]]]]]]]]]0000000000000000000000000000000000N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N0N00V$0V$0V$0V$0V$0V$0V$0V$0V$0V$0V$0V$00/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/30/3(0/30 S0 S0 S0 S 0 S 0 S 0 S 0 S 0 S 0 S0 S0 S0 S0 S0 S0 S0 S0 S0 S0 S0 S0 S 0 S 0 S 0 S0000000@0@0 0 +++.b־`eiFN־acdfghվb $'.!8@0(  B S  ?%&01HJXZkl  *,=?eg  # $ MNxy8: LUZ_*.<?@GOXvw\ ^ ! ! " """)"+"##$$$$&&R&S&(())))M*N**+++j+m+++++l,m,,,7.8.U.V...//K/O/l/m//////////00122f2g222.3/344455555555566 66?6G6Y6^6666666777777888888888888;;;;< <&<'<====>>>>>>>>>>9?:?HALAZA]AeApAAABBBCCCzC{CDDEE7F8F|F}F3G4GGG=I@I.K/KKK(L/LDMEM:N;NIOKOnOwOOOOOOOzP{PPQQ Q.Q=QdQoQR R RR)R,R8R;RRRTRRRRRRRRRRSS SWWWWXYYY[[[[%[&[F[K[g[h[v[y[[[[[[[\\\]]]]]]]]]]]]]]]]HJjl<?  " $ LNwyBC G!H!##U$V$_$`$Q&S&((L*N*k,m,//-3/383935588;;==BBBCCCLCMCEE2G4G-K/K_K`K9N;NyP{PS SSS~WWWWWWWW&X'XXXYY[Y\YYYYYZZWZXZZZZZ%[&[x[y[[[\\Q\R\\\\\\M]N]]]]]]]]]]]]]]]]]//IOIOOOQ.Q:Q;QdQmQ R R)R+RORORRRRS\\]]]]]]]]]]]]]]]]]]Ester,D:\Kratke%20narativne%20vrste-finalno[1].docInesitaBC:\Users\Inesita\Desktop\Kratke%20narativne%20vrste-finalno[1].docC0(Ro\l^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.RoC  ]]@$:  "36;<=AGNRSYZ[\]]ppppp p<pHpjpppzp|p~pppppppppp|@UnknownG:Ax Times New Roman5Symbol3& :Cx Arial7&{ @Calibri"\\2 :M' O(!x0d^]] 2QHX1KRATKE NARATIVNE FORME U NASTAVI ENGLESKOG JEZIKANelaInesitaOh+'0  ( D P \ ht|2KRATKE NARATIVNE FORME U NASTAVI ENGLESKOG JEZIKAARATNelaE NelaNormalNInesita2esMicrosoft Word 9.0R@F#@.@ (@ ( :M՜.+,0 hp  Gradri'^ 2KRATKE NARATIVNE FORME U NASTAVI ENGLESKOG JEZIKA Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijlmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fz*;(1TablekS(WordDocument1SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPoolz*;(z*;(  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q