Naslov
Promjene vjerskog sastava stanovništva Hrvatske 1953.- 2001. godine
(Changes in religious structure of Croatian population (1953 – 2001))

Autori
Pokos, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Demografija u Hrvatskoj. Povodom 75. godišnjice života i 50 godina rada akademkinje Alice Wertheimer Baletić / Akrap, Anđelko ; Čipin, Ivan ; Gelo, Jakov - Zagreb : Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012, 33-34

Skup
Demografija u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.12.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
vjerski sastav; katolici; pravoslavci
(religious structure; catholics; orthodox)

Sažetak
Za razliku od kraja 19. i početka 20. stoljeća, kada je vjerska struktura stanovništva Hrvatske bila relativno jednostavna, posljednjih pedesetak godina stanovništvo Hrvatske prema ovom obilježju pokazuje dosta izmijenjenu sliku. U popisima nakon Drugog svjetskog rata pitanje o vjerskoj pripadnosti postavljeno je 1953. godine te u posljednja tri popisa (1991., 2001. i 2011. godine). U popisu 1953. godine pitanje je glasilo „Odnos prema vjeri“ dok su za osobe koje nisu imale nikakvo vjersko uvjerenje upisivano „Bez vjere“. Te su godine rimokatolici činili 73, 9% stanovništva Hrvatske, pravoslavci 11, 3%, osobe „bez vjere“ 12, 5%, a uz još neke vjerske zajednice posebno su iskazane i osobe koje su odgovorile „indiferentan, vjeruje i neopredijeljen“ (0, 1%). U odnosu na 1953. popisom 1991. udio rimokatolika nešto je povećan (76, 6%), udio pravoslavaca ostao je približan (11, 1%), a udio osoba iskazanih ovaj put kao „nisu vjernici“ smanjen je na 3, 9%. Osim broja pripadnika još nekoliko vjerskih zajednica (islamska, židovska, grkokatolička, adventistička itd.) zajedno su iskazani i pripadnici ostalih vjera te „neizjašnjeni“ (4, 7%). Naravno da stoga ovaj podatak nije usporediv s brojem „neopredijeljenih“ iz 1953. godine. Zbog turbulentnih društveno-političkih zbivanja devedesetih godina prošlog stoljeća popis 2001. donosi znatno izmijenjenu vjersku strukturu stanovništva Hrvatske. Udio rimokatolika povećan je na 87, 8% što je uvelike uvjetovano i smanjenjem udjela pravoslavaca (na 4, 4%) zbog toga što je između dva popisa znatan dio srpskoga pravoslavnog stanovništva iselio iz Hrvatske. I u ovom razdoblju smanjio se udio osoba koji se izjašnjavaju da nisu vjernici (na 2, 2%) dok se ovim popisom po prvi put posebno iskazuju agnostici, ali zajedno s „neizjašnjenima“ (3%). Među posebno iskazanim vjerskim zajednicama u popisnim rezultatima 2001. broj pripadnika između 1991. i 2001. povećan je, osim kod rimokatolika, još samo kod Islamske vjerske zajednice, Baptističke crkve i Jehovinih svjedoka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija

POVEZANOST RADA