Naslov
Algoritam biokemijskih i hematoloških testova u bolesnika s moždanim udarom
(Algorithm biochemical and hematological tests in patients with stroke)

Autori
Vrkić, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova sa Šestog kongresa Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora s međunarodnim sudjelovanjem / Trkanjec, Zlatko ; Bašić Kes, Vanja ; - Zagreb : Hrvatsko društvo za neurovaskularne poremećaje, 2012, 106-116

Skup
Šesti kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2012. - 24.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
moždani udar; biokemijski dijagnostički biljezi; prevencija; praćenje terapije
(stroke; diagnostic biomarkers; prevention; monitoring of therapy)

Sažetak
Laboratorijska dijagnostika ima mjesto u zbrinjavanju bolesnika oboljelih od moždanog udara – u dijagnostici, diferencijalnoj dijagnostici, prevenciji i procjeni rizika. Mnogobrojni biokemijski i molekularni biljezi razjasnili su patofiziološke mehanizme, olakšali dijagnostiku i pomogli u ocjeni rizika od komplikacija u moždanom udaru. Premda postoje čvrsti i neoborivi znanstveni dokazi o povezanosti istraživanih biljega s patofiziološkim mehanizmima i kliničkim nalazima, ni jedan od njih nije specifičan ni za jedan od tipova moždanog udara, te ne može u kliničkoj praksi poslužiti kao ekskluzivni test vredniji od tradicionalnih kliničkih ili slikovnih tehnika. To ne će obeshrabriti znanstvenu zajednicu koja će i dalje tragati za specifičnim serumskim biljezima iako je suočena s neizbježnim ograničenjima zbog krvno-moždane barijere i drenaže biljega limfom. Fiziološki mehanizmi odlažu pojavu biljega s mjesta oštećenog tkiva do krvne struje i time “put” do rane dijagnostike. Prema dosadašnjim ispitivanjma, čini se da bi statistički modeli s više biljega, tzv. multimarkerski modeli, mogli u budućnosti dati bolju kliničku točnost - veću osjetljivost i specifičnost nego li to može pojedinačni biljeg. Uz to, na pomolu su RNA biljezi proizašli iz chip tehnologije. Ona omogućuje profiliranje izmijenjene genske ekspresije tipične za tipove moždanog udara. Testiranja su provedena na na životinjskom moždanom tkivu i u krvi, a za humana istraživanja izvor RNA su stanice u perifernoj krvi . Brza dijagnostika, a potom i brza terapija, imperativ je u dijagnostici MU. Takav je imperativ i pred laboratorijem, bez obzira što ne može kliničaru ponuditi specifičan biljeg. Laboratorij može jamčiti vrijeme dostave nalaza koje neće biti veće od jednog sata, ali ni manje od 30 minuta. Vrijeme se može još i više skratiti s tehnologijom osmišljenom za analitiku uz bolesničku postelju - POCT testiranjem. I na kraju, ne treba zaboraviti da se zaključivanje o svojstvima biljega i interpretacija u kontekstu kliničkih podataka, temelji na izmjerenim vrijednostima. Analitička pouzdanost preduvjet je vjerodostojnosti prosuđivanja. Podrazumijeva se da su mjerenja točna, precizna i usklađena s mjeriteljskim zakonitostima. A za struku medicinske biokemije to znači savjesno i svjesno preuzimanje odgovornosti, i u znanstvenom istraživanju i u kliničkoj praksi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Farmacija

POVEZANOST RADA