Naslov
Sjeverozapadna Hrvatska u vrijeme Balkanskih ratova
(Northwest Croatia during the Balkan Wars)

Autori
Despot, Igor

Izvornik
Podravina (1333-5286) 11 (2012), 22; 72-81

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
sjeverozapadna Hrvatska ; komesarijat ; inflacija ; stečajevi ; kolera ; crveni križ
(Northwest Croatia ; Commissariat ; inflation ; bankruptcies ; cholera ; Red Cross)

Sažetak
Sjeverozapadna Hrvatska je u vrijeme Balkanskih ratova dijelila sudbinu ostatka Hrvatske, a u gospodarskim pitanjima, cijele Austro-Ugarske Monarhije. Komesarijat kojim je van snage stavljen ustav sa kraljevskim komesarom Slavkom Cuvajem na čelu uspostavljen je 31. ožujka 1912. Njegovi zakoni o slobodi tiska i javnog okupljanja uvelike su odredili mogućnost promatranja stanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom Balkanskih ratova.Brojne novine, uključujući i lokalne Podravska hrvatska straža iz Koprivnice i Hrvat iz Virovitice prestale su izlaziti zbog reakcionarnog zakona. Raspuštanje Hrvatskoga sabora ju veljači 1912. dovelo je do brojnih demonstracija među kojima su najvažnije bile studentska okupacija Sveučilišta, opći štrajk srednjoškolskih učenika te skupštinski pokret diljem Hrvatske. Učenici srednjih škola iz Koprivnice sudjelovali su u općem štrajku. Najznačajnija skupština sjeverozapadne Hrvatske dogodila se u Varaždinu u organizaciji Socijaldemokratske stranke i Stranke prava. Izbijanjem Balkanskih ratova i proglašenjem moratorija na plaćanje balkanskih zemalja cijela Monarhija bila je pogođena inflacijom, rastom kamatnjaka te velikim brojem stečajeva.Hrvatska nije bila pošteđena od ekonomskih neprilika, ali je zbog agrikulturne privrede broj stečajeva bio značajno manji nego u ostatku Monarhije. Hrvatsku je pogodila i mobilizacija u slučaju rata sa Srbijom što je još više usložnilo ekonomsku situaciju.Među mobiliziranim bilo je i puno stanovnika sjeverozapadne Hrvatske. Tijekom ratova došlo je do iskazivanja solidarnosti s balkanskim saveznicima, ali je sjeverozapadna Hrvatska u tome bila puno rezerviranija od Slavonije, Srijema i Dalmacije. Prikupljanje pomoći za Crveni križ balkanskih zemalja, odlazak dobrovoljaca i liječnika u rat događalo se i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali u manjoj mjeri nego u ostatku Hrvatske. U kolovozu 1913. u Hrvatskoj je izbila kolera koju su donosili povratnici s bojišta, ali njome je u puno većoj mjeri bio zahvaćen Srijem i Slavonija. Ipak. najzapadniji slučaj dogodio se u Bjelovaru što je izazvalo paniku, ali je prostor Podravine i ostalih krajeva sjeverozuapadne Hrvatske ostao pošteđen epidemije. Prostor sjeverozapadne Hrvatske je zbog manjeg utjecaja Koalicije i revolucionarne omladine te zbog manjeg broja srpskog stanovništva bio puno umjereniji od ostatka Hrvatske u podršci Srbima tijekom Balkanskih ratova. Utjecaj Stranke prava i Hrvatske seljačke stranke osjećao se više nego u drugim krajevima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Rad je kao predavanje prezentiran na skupu Prvi svjetski rat u Podravini i Koprivnici, održaanom 19.11.2010.g., Koprivnica, Hrvatska.

POVEZANOST RADA