аЯрЁБс>ўџ 79ўџџџ6џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС'`№П&bjbj"9"9 .*@S@S’ џџџџџџЄќќќќќќќииииь q жфцццццц$G hЏ ќ !ќ ќќ+ ЈЈЈ&ќќфЈфЈЈќќЈј * +Ѓ‹Эи*LЈфA 0q ЈЋ vЋ ЈЋ ќЈ<Ј ’q Фќќќќќќџџџџ  VJETRENI MLINOVI U HRVATSKOJ TRADICIJSKOJ ARHITEKTURI PRIMJER KORI`TENJA PRIRODNIH IZVORA ENERGIJE U GOSPODARSKOM GRADITELJSTVU Meu tipovima naaih tradicijskih mlinova najslabije sa uvana i neistra~ena skupina su vjetrenja e. Najviae ih je bilo u jadranskoj zoni, osobito na otocima bez vodotoka. Inventarizacija je pokazala da je u Hrvatskoj postojalo blizu 1000 vjetrenja a! Njihovo propadanje na prijelazu 19./20. st. povezano je s pojavom strojnih mlinova pa danas kod nas ne postoji niti jedna vjetrenja a s o uvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom. Na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek ostaci njihovih zidanih kru~nih 'kula'. Najslikovitiji su primjeri u: Medulinu, na otocima Silbi, Olibu i Oaljaku, na otoku Bra u u Sutivanu, Postirama, Bolu i Dra evici, u Starom Gradu na Hvaru, kod Malog Loainja, u Rogoznici, u Kuli Norinskoj, u Radoaiu kod Leevice, ponad Lastova, a spominju se ili su na fotografijama dokumentirane vjetrenja e na Kor uli, Cresu, u Puntu i Malinskoj na Krku, Kastvu, Metkoviu, Milni, Supetru, Postiri i `kripu na Bra u, gradu Hvaru, Rogoznici, na oto iu Bapcu& Provedeno istra~ivanje pokazalo je da i u Hrvatskoj, unato  oskudnim saznanjima i nepostojanju ak ni temeljnih informacija u literaturi, na terenu ipak postoji odreeni broj djelomi no o uvanih tradicijskih vjetrenja a. One koje nisu posve napuatene i ruaevne, slu~e sekundarnim funkcijama (vikend stanonpr   fЄІОоЪтъ Fz,LPртфZ$\$^$f$h$p$r$v$x$|$~$€$‚$Ž$$–$˜$ $Ђ$І$ќёцожЮќЧУЧПЛЧЙЧЕУЕУЕБЕБЕБЕБ­ЉЕЉЕЂ­Ч–‹–‹–‹–‹–‹–‹–‹–‹–‹–hˆuhˆuB*phhˆuB*mH phsH  h dhˆuh*h™OhŽ ЪhˆuUhП=цh]m„hLaK h dh]m„hйIНCJaJhйIНCJaJhйIНCJaJhйIН5CJ\aJhйIН5CJ\aJhйIН6p  ` ф&&њњђччччх $dha$gd]m„dhgdйIНgdйIН&ўvanje, ugostiteljstvo, trgovina, skladiatenje, sakralna namjena!), pri emu su izvedeni uglavnom devastirajui adaptacijski zahvati. Sa stajaliata odr~ivosti je maksimaliziran u inak budui da je u svim primjerima koriaten lokalno dostupan resurs, poput kamena, istovremeno sa osvijeatenim stavom lokalnih majstora koji su u obzir uzimali i klimatske uvjete na lokaciji... Iako su vjetrenja e graene svojevremeno zbog zadovoljavanja primarnih ~ivotnih potreba ljudi (hrana, energija, voda) kroz njezinu upotrebu su vremenom iznaeni i zanimljivi koncepti prijeko potrebni danaanjoj namjeri odr~ivog graenja i koriatenja obnovljivih izvora energije. Takoer je osim prenamjene za nove funkcije omogueno danas i recikliranje postojee kamene strukture. U ranijem registru spomenika neki su objekti u~ivali formalnu zaatitu, no u danaanjem revidiranom popisu kulturnih dobara za sada se ne nalazi niti jedna vjetrenja a. Kako isti e Aleksandar Freudenreich '& prije izuma paromlinova bile su obale i otoci naaeg mora na i kani nizovima vjetrenja a & s krilima ili jedrima, karakteristi nim motivom u silhuetama naaih krajobraza', pa bi tu atraktivnu i autenti nu sliku barem ponegdje trebalo vratiti u vedute naaih mjesta, svakako i zbog potreba turizma, i zbog zaatite posljednjih tragova ove specifi ne tradicijske baatine. U kona nici se mo~e zaklju iti kako je unato  velikom vremenskom odmaku i napretku tehnike i na ina gradnje ovaj tip tradicijske hrvatske arhitekture va~na pouka i nezaobilazan podsjetnik principima odr~ivog graenja danas. І$Ј$В$Ж$Ф$Ц$к$м$ш$ъ$ь$ю$ў$%%%%%%% %"%0%2%<%B%D%Z%\%l%n%„%†%’%œ%ž%ш%ю%№%і%ј%њ%&& & &&&&&єшєшєшєшєшєшєшєшєшєшєшєрбєбєбєбєрбєрбєбшєбєшєбрЪЦh]m„ hˆuhˆuhе["hˆuB*mH phsH hˆuB*phhˆuB*mH phsH hˆuhˆuB*ph1,1hА‚. АЦA!А‰"А‰#‰$‰%ААФАФ Ф†œ@@ёџ@ ]m„NormalCJ_HaJmHsHtHDA@ђџЁD Default Paragraph FontRi@ѓџГR  Table Normalі4ж l4жaі (k@єџС(No ListVўoёџђV йIНDefault 7$8$H$!B*CJ_HaJmHphsHtH’ *џџџџ8‚ƒ0u‘ ” ˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€8‚0‘ ” ˜@0€€Ъ‘00Ш‘00Ш‘00 0 00јІ$& & &  78ƒƒ…RSrsшщєј  ƒ„ +,suƒ „ А В Ж З Л С Т Ф Ъ Ы Ю Я г з м о х ц № ё ї ј љ њ         ! % 0 1 9 : E F L Q R w z {  € ƒ „ ˆ ‰ Ž ” 78ƒ/0tuА ‰ Ž ” 38”  ”  х™O*LaKЙ,Xˆu]m„йIНŽ ЪП=цџ@€œ7nƒ’ 00џџUnknownџџџџџџџџџџџџgюџ:рAxР џTimes New RomanTimes New Roman5€Symbol3&ю џ:рCxР џArial"1ˆ№ФЉN- g- g*Ки Ки !№‰‰ДД4d  2ƒQ№HX №џ?тџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ]m„2џџaMeu tipovima naaih tradicijskih mlinova najslabije sa uvana i neistra~ena skupina su vjetrenja eAlenAlenўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0Ш˜ ,8H Xd „  œЈАИРтdMe№u tipovima naših tradicijskih mlinova najslabije saшuvana i neistražena skupina su vjetrenjaшeAlenNormalAlen7Microsoft Office Word@| о@ Џšš‹Э@К6 Ѓ‹ЭКи ўџеЭеœ.“—+,љЎ0H hp|„Œ” œЄЌД М *т ' bMe№u tipovima naših tradicijskih mlinova najslabije saшuvana i neistražena skupina su vjetrenjaшe Title ўџџџўџџџ !"#$%ўџџџ'()*+,-ўџџџ/012345ўџџџ§џџџ8ўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF O2+Ѓ‹Э:€Data џџџџџџџџџџџџ1TableџџџџWordDocumentџџџџ.*SummaryInformation(џџџџџџџџџџџџ&DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџ.CompObjџџџџџџџџџџџџqџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq