Pregled bibliografske jedinice broj: 608161
Sveučilište u Rijeci – Strategija 2007-2013 / University of Rijeka – Strategy 2007-2013
Sveučilište u Rijeci – Strategija 2007-2013 / University of Rijeka – Strategy 2007-2013. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, 2008 (monografija)
CROSBI ID: 608161 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sveučilište u Rijeci – Strategija 2007-2013 / University of Rijeka – Strategy 2007-2013
(University of Rijeka – Strategy 2007-2013)
Autori
Rukavina, Daniel ; Lučin, Pero ; Kalogjera, Goran ; Lenac, Zdravko ; Perić, Jože ; Bezinović, Petar ; Bezić, Heri ; Hlača-Mlinar, Roberta ; Štimac, Goran ; Kandžija, Vinko ; Ivanović, Zoran ; Bacarini, Elvio ; Ožanić, Nevenka ; Kapović, Miljenko ; Komadina, Pavao ; Grozdanić, Velinka ; Mikac, Tonči ; Pejčić, Aleksandra ; Albrecht, Želimir ; Tomljanović, Senka ; Jugović, Alen ; Čengić, Tomislav ; Dobrović, Ivan ; Tomić, Ana ; Stolac, Diana
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Sveučilište u Rijeci
Grad
Rijeka
Godina
2008
Stranica
92
ISBN
978-953-9670-3-5
Ključne riječi
Studiji ; studenti ; znanost ; inovacije ; kapaciteti ; Europska Unija ; mobilnost
(Study Programmes ; students ; science ; innovation ; capacity ; European Union ; mobility)
Sažetak
Sveučilište u Rijeci osnovano je 1973. godine kao logično okrupnjivanje visokoobrazovnih institucija u zapadnoj Hrvatskoj čiji korijeni sežu u 17. stoljeće kada je osnovana Jezuitska gimnazija u Rijeci. Od osnivanja, Sveučilište je prolazilo niz transformacija koje su uglavnom bile posljedica promjena nacionalne visokoobrazovne politike i promjena na Sveučilištu u Zagrebu. Posljednja takva transformacija odigrala se nedavno, koncem 2006. godine, kada su se sastavnice u Puli izdvojile u zasebno sveučilište u Puli. U 2007., stoga, Sveučilište u Rijeci ulazi s 16.000 studenata i preko 1300 djelatnika u 12 sastavnica, od kojih su 10 znanstveno-nastavne sastavnice, te velikim projektom novog Sveučilišnog kampusa na Trsatu na koji se planira preseljenje većine sastavnica kao i osnivanje novih sastavnica, primarno sveučilišnih odjela. Prva tri sveučilišna odjela biti će osnovana već početkom 2007. godine. Prihvaćanjem Zakona o visokim učilištima 1993. godine, te posebice Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju 2003. godine, sveučilištima se daje daleko veća autonomija i postupno prelazi s modela državnog upravljanja na model državnog nadzora. To zahtijeva daleko veću integraciju funkcija na Sveučilištu, reorganizaciju sustava upravljanja i rukovođenja te uvođenje u svakodnevnu praksu svih načela strateškog menadžmenta koja prakticiraju mnoga svjetska sveučilišta. Sveučilište u Rijeci promijenilo je svoj Statut 2004. godine u kojem su zacrtani smjerovi integracije Sveučilišta, a izrada Strategije sveučilišta predviđena kao glavni instrument za integraciju sveučilišnih funkcija. U posljednjih 5 godina Senat sveučilišta razrađivao je mnoge segmente sveučilišnog djelovanja i pokrenuo više projekata koji su u svojoj naravi bili integrirajući i vodili ka uspostavljanju ujednačenih standarda na svim dijelovima Sveučilišta i u svim sveučilišnim aktivnostima. Posebice valja istaknuti prvi investicijski ciklus i program informatizacije Sveučilišta, izradu novoga legislativnog okvira Sveučilišta, programa Sveučilišnog kampusa na Trsatu, izradu Etičkog kodeksa, pokretanje subvencioniranih kredita i programa stanogradnje, programa integriranog knjižničnog sustava, programa e-sveučilište i strategije uvođenja e-učenja na sveučilištu, izgradnju sustava za osiguranje kvalitete, znanstveno- razvojnih projekata s Primorsko-goranskom županijom itd.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo
Napomena
Knjiga je pisana i na engleskom jeziku
POVEZANOST RADA
Projekti:
114-0982709-2549 - HIDROLOGIJA OSJETLJIVIH VODNIH RESURSA U KRŠU (Ožanić, Nevenka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Građevinski fakultet, Rijeka,
Sveučilište Libertas
Profili:
Tomislav Čengić
(autor)
Alen Jugović
(autor)
Petar Bezinović
(autor)
Tonči Mikac
(autor)
Đina Albrecht
(autor)
Zdravko Lenac
(autor)
Jože Perić
(autor)
Vinko Kandžija
(autor)
Heri Bezić
(autor)
Pero Lučin
(autor)
Daniel Rukavina
(autor)
Ana Tomić
(autor)
Velinka Grozdanić
(autor)
Miljenko Kapović
(autor)
Pavao Komadina
(autor)
Aleksandra Pejčić
(autor)
Goran Kalogjera
(autor)
Diana Stolac
(autor)
Nevenka Ožanić
(autor)