Naslov
Obitelji djece s teškoćama u razvoju kroz percepciju roditelja
(FAMILIES OF CHILDREN WITH DISABILITIES THROUGH PARENTS 'PERCEPTION)

Autori
Oršulić, Violeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Pravni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
11.12

Godina
2012

Stranica
161

Mentor
Prof. dr. Zdravka Leutar

Ključne riječi
funkcioniranje obitelji; dijete s teškoćama u razvoju; utjecaj djeteta s teškoćama u razvoju; socijalna podrška
(family functioning; children with special needs; the impact of children with special needs (on families); social support)

Sažetak
Ciljevi istraživanja bili su: (1) dobiti uvid u socijalnu podršku i neke aspekte funkcioniranja obitelji djece s teškoćama u razvoju na području Dubrovačko-neretvanske županije, te provjeriti odnos između dvije kriterijske varijable ; (2) ispitati kakav utjecaj dijete s teškoćama u razvoju ima na promatrane aspekte obiteljskog funkcioniranja, te kakva je socijalna podrška roditeljima djece s teškoćama u razvoju kroz percepciju roditelja. U istraživanju su sudjelovali roditelji djece s teškoćama u razvoju koji žive u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a okupljaju se u udrugama koje djeluju u području davanja podrške i savjeta roditeljima djece s teškoćama u razvoju. Pregledom svih Udruga Dubrovačko-neretvanske županije pronađeno je 17 udruga koje okupljaju roditelje djece s teškoćama u razvoju ; dvije u Pločama, jedna u Metkoviću, 3 na Korčuli, i 11 u Dubrovniku. Sve udruge zajedno, na proljeće 2012. kada se započelo s prikupljanjem podataka, okupljaju roditelje ukupno 246 djece. U konačnici je u istraživanju sudjelovalo 161 roditelj iz ukupno 9 udruga, što je 53% od svih udruga Dubrovačko-neretvanske županije koji, od čega 94 žene (58%) i 67 (42%) muškaraca. Podaci su prikupljeni za ukupno 102 djece s teškoćama u razvoju. Podaci prikupljeni od oba roditelja (i majke i oca) za 61 dijete (59%), dok su za ostatak djece podaci prikupljeni samo od jednog roditelja (uglavnom majki). Razlog za to je što neka djeca žive samo s jednim roditeljem ili zbog toga što očevi nisu željeli sudjelovati u istraživanju. Kako bi se odgovorilo na sve probleme provedena je regresijska analiza s dimenzijama učestalosti i zadovoljstva socijalnom podrškom kao prediktorima te dimenzijama utjecaja djeteta na obitelj kao kriterijima, te t-test i analiza varijance, kako bi se utvrdile razlike u funkcioniranju obitelji s obzirom na socio-demografska obilježja roditelja i obitelji. Rezultati istraživanja ukazuju na postojanje povezanosti između dimenzije emocionalne podrške i roditeljske procjene utjecaja djeteta na obitelj s jedne strane i na ne postojanje povezanosti između aspekata utjecaja djeteta na obitelj i zadovoljstva socijalnom podrškom. Iako su u istraživanju sudjelovala oba roditelja, zbog nepostojanja statističkih značajnih razlika na subskalama upitnika utjecaja djeteta na obitelj i upitnika socijalne podrške, analize koje odgovaraju na istraživačke probleme nije bilo potrebe raditi odvojeno. Tako smo primjerice utvrdili da one majke koje primaju više emocionalne podrške imaju i pozitivnije osjećaje i stavove spram roditeljstva djeteta s teškoćama u razvoju, dok majke odgajateljice procjenjuju utjecaj djeteta na financijsku situaciju negativnijom od majki koje su zaposlene na puno radno vrijeme Potvrđeno je i to, što je socio-ekonomski status veći to je procjena utjecaja djeteta na financijsku situaciju obitelji procijenjena pozitivnijom, odnosno što je socio-ekonomski status manji to je i procjena financijskog utjecaja djeteta na obitelj negativnija. Također, pronađena je još jedna statistički značajna negativna korelacija i to između socio-ekonomskog statusa i pozitivnih osjećaja spram roditeljstva. Što je socio-ekonomski status manji to su osjećaji spram roditeljstva pozitivniji. Iako roditelji stupanj težine života djeteta s teškoćom u razvoju procjenjuju težim, sam utjecaj djeteta na obitelj bez obzira kakva je težina, procjenjuju pozitivnijim. Spoznaje dobivene ovim istraživanjem mogu pridonijeti unapređenju podrške, osnaživanja, preventivnog i savjetovališnog rada s roditeljima djece s teškoćama u razvoju, ne samo kroz rad udruga već i drugih institucija ali i biti izvor informacija za socijalne radnike, defektologe, psihologe, odgajatelje, liječnike-pedijatre i druge stručnjake u radu s roditeljima djece s teškoćama u razvoju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA