Naslov
Podvrste moždanog udara na osječkom području i njihov ishod
(Subtypes of stroke and their outcome in Osijek region)

Autori
Kadojić, Dragutin ; Rostohar Bijelić, Bibijana ; Petek, Marta ; Čubra, Mirjana ; Varvodić, Ivana ; Slobođanac, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Šesti kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2012. - 24.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
moždani udar; rizični faktori; kratkoročni ishod
(stroke; risk factors; short-term outcome)

Sažetak
Klinička epidemiološka istraživanja moždanog udara (MU) važna su za optimalnu organizaciju liječenja i prevencije ove bolesti koja predstavlja značajan medicinski i javnozdravstveni problem. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi zastupljenost pojedinih podvrsta MU na osječkom području, njihov kratkoročni ishod i povezanost s određenim rizičnim faktorima. Retrospektivnom analizom obuhvaćeno je 250 bolesnika hospitaliziranih na Klinici za neurologiju KBC Osijek u 2011. godini. Prosječna dob oboljelih bila je 71, 6 godina (raspon 42-96). Zastupljenost spolova bila je podjednaka (52% muškaraca i 48% žena). MU je klasificiran na hemoragijski (HMU) s podvrstama: tipična (ICHt) i atipična (ICHa) intracerebralna hemoragija te subarahnoidalna hemoragija (SAH) i ishemijski (IMU) s podvrstama prema TOAST klasifikaciji: malih krvnih žila (MUMKŽ), velikih krvnih žila (MUVKŽ), kardioembolijski (CEMU), s drugim uzrocima i lokacijama (OMU) te s neutvrđenim uzrokom i lokacijom (NMU). Kratkoročni ishod mjeren je uz pomoć modificirane Rankin skale (m-RS). HMU imalo je 11, 6%, a IMU 88, 4% ispitanika. Najzastupljenija podvrsta MU bila je MUMKŽ (42, 4%), zatim MUVKŽ (23, 6%), CEMU (12, 4%), NMU (9, 6%), ICHt (8, 8%), ICHa (1, 6%), SAH (1, 2%) te OCS (0, 4%). Najučestaliji rizični faktori bili su: arterijska hipertenzija (AH) (82, 4%), zatim stenoza karotida (SK) (36, 4%), hiperuricemija (27, 6%), dijabetes mellitus (26, 8%), povišena razina kolesterola (24, 8%), istovremeno povišena razina kolesterola i triglicerida (24, 4%), kardiomiopatija (KMP) (24, 4%) te atrijska fibrilacija (AF) (16, 4%). Statistički značajna razlika (p<0, 05) utvrđena je u distribuciji AH, AF, KMP i SK prema podvrstama MU. Među HMU najbolji kratkoročni ishod imala je grupa s ICHa čiji je prosječan m-RS rezultat prvog dana hospitalizacije iznosio 4, 00, a 15. dana 3, 00. U ispitanika s IMU najbolji ishod je utvrđen u skupini s MUMKŽ koji su 1. dan hospitalizacije imali m-RS rezultat 3, 18, a 15. dan 2, 62. Najlošiji kratkoročni ishod imali su bolesnici s CEMU i ICHt. Istraživanje je pokazalo da je na osječkom području vrlo visoka zastupljenost klasičnih čimbenika rizika za MU, posebice onih koji su povezani s nezdravim životnim navikama. S tim u svezi visok je udjel MUMKŽ i ICHt. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu trajne i intenzivnije zdravstvene edukacije i podizanja svijesti o važnosti usvajanja zdravih životnih navika, pravovremene i odgovarajuće modifikacije/terapije čimbenika rizika te multidisciplinaran i individualan pristup kako bi se postigao što bolji ishod MU i kvaliteta života svakog bolesnika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA